Connect with us

Hrvatska

Capak: U Hrvatskoj 23 slučaja delta soja. Ako se proširi, bit će nužne strože mjere

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 118 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 552. Među njima je 209 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 13 pacijenata. Preminule su četiri osobe.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježena 359.521 osoba zaražena novim koronavirusom, od kojih je 8196 preminulo, ukupno su se oporavile 350.773 osobe od toga 104 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 3643 osobe.

Do danas je ukupno testirano 2,128.519 osoba, od toga 4009 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 24. lipnja utrošena je 2,468.051 doza cjepiva. Dosad su 1,467.772 osobe cijepljene s najmanje jednom dozom, među kojima je njih 1,000.279 primilo obje doze. Na dan 24. lipnja utrošeno je 43.356 doza cjepiva.https://www.youtube.com/embed/dm-WNz0Dnns

– Sve preminule osobe su imale multiple komorbiditete, njihova prosječna dob je 75 godina, a najmlađa preminula osoba imala je 60 godina, rekla je Vera Janković Katilinić, pomoćnica ministra zdravstva na konferenciji Stožera civilne zaštite.

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je da smo u proteklom tjednu imali 468 novooboljelih, dok u ovom imamo 348 što je za 25 posto manje. 

– Trenutna prosječna incidencija za Hrvatsku 27,9. Najniža je u Istarskoj županiji,  a najviša u Zadarskoj županiji. Vezano uz Zadarsku županiju, nakon košarkaške utakmice udio pozitivnih u ukupno oboljelima u Hrvatskoj je počeo rasti. U prvom tjednu lipnja u Zadarskoj županiji je bio 5 posto, a u tjednu od 18-22. lipnja je to 24 posto, dakle pet puta više. Danas je udio pozitivnih 42 na prema 118 u Hrvatskoj, dakle 35 posto novooboljelih je iz područja Zadarske županije. Za takvu situaciju inicijalni događaj je bila utakmica na kojoj su se ljudi okupili bez epidemioloških mjera, a onda je bilo i nekoliko obiteljskih okupljanja. Uglavnom su oboljeli mladi ljudi, mlađi od 40 posto što nije karakteristika niti jedne druge županije. To nam je svima upozorenje, iako je situacija povoljna, iako je toplo vrijeme, da i dalje trebamo biti oprezni.  Jer ovakvi događaji mogu nam srušiti trenutno zelenilo koje imamo na karti ECDC-a i koji nas mogu koštati nedolaska brojnih turista koji su namjeravali doći.

– Mi smo na 11 mjestu u Europi po incidenciji, najbolje stoji Malta, a najlošije Portugal. Ukupna smrtnost na milijun stanovnika iznosi  2018,6 i stavlja na 20 mjesto u EU. Trenutni udio pozitivnih u ukupno testiranima je 2,9. Imamo povoljan udio pozitivnih u testiranima što je također bitno u pozicioniranju u odnosu na semafor koji je propisala EU, dodao je Capak.Volume 0% 

Cijepljenje i gužve
– Više puta sam govorio o strategiji cijepljenja, imamo par novih elemenata, to je jačanje medijske kampanje, mobilnost timova, povećanje dostupnosti za one koji žive u ruralnim sredinama…, rekao je Capak.


– U Zagrebu krećemo i s cijepljenjem bez naručivanja i najave. Cijepit će se cijeli dan svi oni koji dođu. Molimo ljude da se drže onih elemenata koje smo napisali, a to je da ljudi određene dobi dolaze u određena vremena, a mi ćemo stvoriti uvjete da ljudi mogu sjediti u hladu u drvoredu pored škole Andrija Štampar, rekao je Capak.

– Tu seriju od 3 dana javnog poziva završavamo koncertom Đanija Stipaničeva koji će biti u parku Slobodana Langa iznad Gupčeve zvijezde, rekao je Capak.

Aplikacija za covid-potvrde
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je aplikacija za covid-potvrde skinuta više od 3000 puta, ali trenutno je dostupna samo na Apple Storeu. Božinović je rekao da očekuju i da je Google stavi u svoj Google Store.


Rekao je da su ovom aplikacijom organizatori događanja dobili jednostavan alat pomoću kojeg mogu provjeriti epidemiološki status svakoga tko će nazočiti događaju.

– Svaki pojedinac dobije obavijest da je u društvu ljudi koji ga neće zaraziti, a kad covid-potvrda stupi na snagu u EU, moći će se slobodno putovati prvenstveno među članicama EU. Organizatori događanja nisu mogli dobiti jednostavniji alat putem kojeg se može provjeriti epidemiološki status svakoga tko će nazočiti događaju. Upravo se time, ali i dostatnom količinom cjepiva šaljemo poruku da se može gledati na Hrvatsku koja ozbiljno radi na zaštiti od epidemije, rekao je Božinović.

– Istovremeno moramo prihvatiti činjenicu da još uvijek živimo u epidemiji, da je virus prisutan, da se delta varijanta širi nekim europskim zemljama. Europska zdravstvena agencija je procijenila da će se delta varijanta proširiti Europom i da će se do početka studenog 70% zaraza odnositi na delta varijantu. Mi moramo ukazati na situacije koje nisu dobre, a to je kad se ljudi okupljaju masovno bez ikakve kontrole. Da se ovo što se dogodilo u Zadru dogodilo svugdje istovremeno, mi više ne bi bili u zelenom, a onda bi to imalo posljedice na to kakva će nam biti sezona. Ja bih istaknuo onaj dio odluke koji se odnosi na poziv svim čelnicima gradova, općina i županija, da ako želimo sačuvati zdravlje stanovnika i gostiju, ako želimo dobru i dugu sezonu, ne smijemo gubiti nadzor nad epidemijom. Znači da ne smijemo dopuštati masovne događaje, a ako se dopuštaju onda se moraju kontrolirati onako kako je propisano, pogotovo u zatvorenim prostorima. Jer ako brojevi počnu rastu, a nama rastu minimalno zadnjih dana, onda će epidemiološkoj službi trebaju dani, a možda i mjere, kako bi brojke počele padati. Sad osjećamo posljedice onog što se dogodilo u Zadru, rekao je Božinović.

Indijski soj

– Mi smo do sada sekvencirali i poslali u laboratorij 6486 uzoraka. U zadnje vrijeme je dominirao UK soj, a prije nekoliko tjedana pojavio se indijski. Mi sada imamo ukupno 23 uzorka koji su sekvencirani kao delta soj. Danas očekujemo rezultate od uzoraka koji su došli prošli tjedan. Indijski soj pojavio se u Međimurska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka. Naravno da nas to zabrinjava. Oko 30-40 posto taj se soj brže širi od klasične i UK varijante. Postoje indicije da je bolest teža i da pogađa mlađe, ali nemamo znanstvenu potvrdu toga. Ako se proširi kod nas, trebat će biti jače mjere aplicirane, rekao je Capak.


Digitalne COVID potvrde


– Mi nažalost situaciju ne možemo riješiti na europskoj razini jer su rekli da Europa nema tako dobru statistiku da bi mogli takvim slučajevima izdati potvrde. Brze antigenske testove ćemo priznati kao potvrdu preboljenja, ali mijenjat ćemo nacionalne kriterije za testiranje, od 1. srpnja će ići naši novi kriteriji za prioritete na testiranje, u kojima će biti da se brzo antigenski testovi kod pozitivnih moraju potvrditi PCR-om i onda će takve osobe moći dobiti COVID potvrdu, rekao je Capak.

– Evidentirali smo brze antigenske testove i potvrdu o preboljenju imamo za nekih 45.000 i oni će moći dobiti COVID potvrdu. Apeliram još na nekoliko dana strpljenja, početkom idućeg tjedna moći će dobiti potvrdu, dodao je.
Volume 0% 

O cijepljenju 
– Danas je organiziran sastanak na kojem se razgovara baš o tome, rezultate ćemo objaviti na sljedećoj presici, rekao je Capak.

U Dubravi je lošije nego prošle godine u isto vrijeme, ima li razloga za brigu?

– Lani u lipnju imali smo izuzetno povoljnu situaciju, to je bilo nakon oštre karantene koju smo imali na proljeće, a stvar se počela pogoršavati u kolovozu. Jedan ili dva više koja imamo u odnosu na prošli dan ne znači ništa, jer nama brojke na tjednoj razini i daje padaju. Naravno da se trebamo uozbiljiti, nama će u sljedećih nekoliko tjedana doći brojni turisti. Oni iz zelenih zona slobodno prelaze granicu, bit će ih više nego što je stanovnika RH, statistika kaže da je 5 turista na jednog stanovnika RH, to nema nitko osim Malte. Dolazi indijski soj koji je preuzeo 90% zaraza u Britaniji, oni su zbog toga zaustavili relaksaciju. Mi još uvijek imamo cirkulaciju virusa, to nas tjera da kažemo da je strahovito važno da se cijepimo i da se držimo i dalje mjera koje kontinuirano mijenjamo svakih 15 dana. Zadarski primjer ukazuje da nije vrijeme za opuštanje, rekao je Capak.

Božinović je kazao kako su prošle godine u ovo doba bile bolje brojke radi lockdowna koji više nije opcija.


– Naši ljudi nisu bili otad ni približno zatvoreni kao drugi u EU. Ono što je razlika u odnosu na lani je upravo cijepljenje. Mi ćemo današnju i situaciju sljedećih mjeseci moći cijepiti onima koji su se cijepili, jer oni čine štit i onemogućavaju virusu da se širi. Što nas bude više cijepljeno, mi ćemo spremnije dočekati jesen. Čujemo da ima kalkulacija da bi se neki cijepili na jesen, što je potpuno pogrešno. Cjepivo treba nakon aplikacije do mjesec dana da osoba stekne potpuni imunitet. Zasad su procjene da cjepivo štititi 10 mjeseci, neke države su objavile da će njih vrijediti 12 mjeseci. O cijepljenju će izravno ovisiti naša epidemiološka situacija u svijetu, rekao je Božinović.

Poslodavcu mogućnost da obveže zaposlenika da se cijepi?

– Mi smo za sada na afirmativnom pristupu, da ćemo cijepljenima omogućiti pristup nekim događajima. Nagradit će se i na različite druge načine. U situaciji kad je potrebno štititi zaposlenike, poslodavcu se daje mogućnost da obveže zaposlenika da se cijepi ili će se morati svakih nekoliko dana testirati. Podsjetio bih da cijepljenje nije prestalo, mi bi bili zadovoljniji da smo postigli cilj. Mi trebamo dalje nastaviti s ovim strategijama, cjepiva ima dovoljno. Uvjeren sam da ćemo brzo postići cilj od 55 posto odraslog stanovništva koje je cijepljeno, rekao je Capak.


Kazao je kako se oko 25 posto ljudi se ne želi cijepiti, a 15 do 20 posto se dvoumi.

– Oni su naš glavni cilj. Moramo ih uvjeriti da je cjepivo jedino rješenje da se izađe iz ove situacije. Cijeli svijet je blokiran – istaknuo je.

– Žao mi je što ponekad vidimo da postoje oni koji misle da će virus nestati jer su oni tako zaključili, to je negiranje znanosti i nevjerojatnih dostignuća medicine. Mislimo da će ljudi u konačnici shvatiti da je ovo put povratka u normalni život, dodao je Božinović.

Je li poražavajuće da Zagreb tek sad ide u javni poziv na cijepljenje?
– Naše procjene su 25% onih koji se ne žele cijepiti i još 15% koji se dvoume, oni su nam primarni cilj. Cijeli svijet je blokiran, i putovanja i ekonomija i normalan život, u normalu se možemo vratiti samo cijepljenjem. U Zagrebu već neko vrijeme funkcioniraju 4 punkta i procijenili su da je sad vrijeme da se krene u javni poziv. NZJZ je u gradskom vlasništvu i oni sukladno svojoj situaciji imaju pravo procijeniti je li vrijeme za javni poziv ili nije, rekao je Capak.

Vera Katalinić-Janković kazala je kako dobro cjepivo nije uvijek jednostavno pronaći.

– Kad govorimo o tuberkulozi, cjepivo je ispunilo funkciju, no nije posve spriječilo bolest. Mikroorganizmi su uvijek nekoliko koraka ispred nas i ono što danas imamo je tehnologija koja to može puno bolje pratiti nego prije. Moramo biti sretni da živimo u trenutku da imamo tehnologiju koja može sve to pratiti i omogućiti da živimo s virusima u simbiozi, rekla je.

Capak je kazao kako je realna brojka cijepljenih veća od svih koje se sad spominju.

Božinović je potvrdio da osoba iz “zelene zemlje” ne mora imati ni COVID potvrdu da uđe u zemlju.

– Nema karantena, nema testiranja nego prelaze granicu. To su preporuke između država članica EU, što se tiče trećih zemalja Europa pokušava naći zajedničku osnovu, no to će biti u krajnjoj instanci nacionalna odluka. Hrvatska ovisi o turizmu i najvažnije nam je da ostanemo zeleni. Zato su brojevi tako važni i da nam neka od zemalja ne uvede restrikcije. Zelena boja znači siguran promet kroz ljetno razdoblje što nam je važnije nego što se to misli na prvu ruku. Ako netko putuje u Hrvatsku koja je zelena moći će se vratiti u svoju zemlju bez ikakvih restrikcija – zaključio je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu