Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ i dalje prvi. Milanović uvjerljivo najpozitivniji političar
Od trećeg vala koronavirusa do svađi političara – kako je sve što se događalo u ožujku utjecalo na rejting stranaka i političara? RTL donosi novi CRO Demoskop.
U samom poretku nema previše promjena, ali mogu se iščitati neki trendovi.
Vladajuća stranka ostaje prvi izbor među ispitanicima sa sličnim rejtingom kao prošlog mjeseca! Za HDZ bi, da se sada održavaju izbori, glasalo 26.8 posto ispitanika.
No ta stranka treći mjesec zaredom bilježi blagi pad (27 posto prije mjesec dana), a isto je vidljivo i kod SDP-a koji ostaje drugi izbor s 19.3 posto potpore ispitanika (19.5 posto u ožujku). Treću poziciju i u ožujku obranila je platforma MOŽEMO! s 8.2 posto (u odnosu na 8.3 posto u ožujku).
No jako su blizu obje desne opcije; i Domovinski pokret i Most. Vidimo 7.9 posto (prema prošlomjesečnih 7.5 posto) i 7.6 posto (u odnosu na 7.2 posto iz ožujka), dakle obje stranke od prošlog mjeseca bilježe rast. Iako također uz rast rejtinga, od njih su daleko i HSS i Živi zid.
Slijede Centar i FOKUS s istim rejtinzima (FOKUS u ožujku imao 1.5, a Centar 1.4 posto), nešto ispod toga je IDS, a stranka koja nosi ime preminulog gradonačelnika Bandića gotovo je prepolovila rejting u odnosu na prethodni mjesec.
Na jedan posto su i Radnička fronta i Reformisti, ali i HSU i HNS, a bazen neodlučnih ostaje dubok, 14.3 posto.
Najpozitivniji političar
Sukobima, svađama i javnim vrijeđanjima unatoč na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara građani vide predsjednika, pa premijera. Najviše ispitanika, gotovo četvrtina, Zorana Milanovića smatra najpozitivnijim političarom u zemlji.
Predsjednik bilježi rast od gotovo pet postotnih bodova, 22.7 posto (prema 18 posto iz prethodnog mjerenja u ožujku) i ovo je njegov najbolji rejting u proteklih godinu dana. Blagi rast bilježi i premijer Plenković kojeg kao najpozitivca vidi gotovo 16.9 posto ispitanika (u ožujku 15.8 posto).
Daleko od vodećeg, posvađanog dvojca je Peđa Grbin kojem rejting također blago raste (4.1 u odnosu na 3.4 posto u ožujku). Nakon njega je Tomislav Tomašević (3.8 posto u odnosu na 3.9 posto iz ožujka)…
… slijede Zdravko Marić pa Miroslav Škoro, a onda i Vili Beroš. Nitko je i dalje popularan – titulu najpozitivnijeg daje mu gotovo 20 posto građana.
Najnegativniji političar
Vrh ljestvice najnegativaca drže tri predsjednika. Najviše ispitanika, više od četvrtine, tu neprestižnu titulu dodjeljuje predsjedniku vlade, a ovo je ujedno premijerov najviši postotak negativnog doživljaja u proteklih godinu dana 25.3 posto (u odnosu na 22.7 posto iz ožujka)!
Drugi najnegativac je predsjednik Milanović, i njega i premijera, u odnosu na prethodni mjesec, građani češće negativno ocjenjuju s 16.4 posto (u ožujku 12.5 posto). Znatno rjeđe, ali treći izbor je predsjednik sabora s 4.8 posto (u ožujku 4.0 posto).
Raste i negativni doživljaj Milorada Pupovca kojeg predsjednik proziva, a premijer brani (3.7 posto u odnosu na 2.6 posto).
Uz rast negativnog doživljaja u top pet negativaca stigao je i Vladimir Šeks koji želi opozvati predsjednika Republike, a dao mu je i psihijatrijsku dijagnozu.
Slijedi Hrvoje Zekanović pa Miroslav Škoro. Ispod jedan posto su još Peđa Grbin, Tomislav Ćorić i Tomislav Karamarko, a da su negativni svi, poručuje 12.1 posto.
Ocjene institucijama vlasti
Da su u školi, rekli bismo da su svi popustili jer pad prosječne ocjene bilježi i Ured predsjednika, i vlada i sabor. Zaokruženo trojka i dvije dvojke.
Društveni optimizam
Posljedično je sve više građana koji smatraju da država ide u pogrešnom smjeru: čak 73 posto (67.2 posto prije mjesec dana)! Optimističnih je 19.8 posto građana (u odnosu na 19 posto iz ožujka), s tim da je među optimističnima najveći udio glasača HDZ-a.
Završavamo s događajima koji su obilježili prošli mjesec gdje je očekivano treći val pandemije, praćen problemima s isporukom cjepiva, prvi izbor za najviše ispitanika – njih 36.4 posto.
No više od četvrtine (26.9%) primat daje sukobu premijera i predsjednika koji su od svađe oko odabira čelne osobe Vrhovnog suda; preko javnih svađi i prozivki, stigli i do međusobnog zazivanja opoziva.
No građanima je to očito znatno važnije i od problema s isporukom lijekova zbog duga veledrogerijama (6.2%), afere s osječkim sucima (6.0%) i sporosti u obnovi nakon potresa (5.4%). Film čudnog žanra koji građani očito rado gledaju.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




