Connect with us

Hrvatska

‘MASKE NA OTVORENOM NEMAJU SMISLA’; Stručnjakinja tvrdi: ‘Lockdown nije neophodan, treba se pridržavati šest mjera’

Objavljeno

-

Photo by Anna Shvets from Pexels

Epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel smatra da obvezno nošenje maski uvijek i svugdje na otvorenim prostorima ‘ne bi imalo smisla niti opravdanja uvesti’ te je takvu mjeru u konkretnim situacijama nazvala ‘nepotrebnom i neopravdanom’

Hrvatska je definitivno u trećem valu. Govore to liječnici, poput predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića, predsjednice Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivane Šmit te pulmologa KBC-a Zagreb Saše Sriće. I načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović primijetio je “da nam brojke rastu” i da smo ušli u “novi val”.

U petak su zabilježena 2362 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 13.111, a preminulo je 29 osoba. Hospitalizirano je 1464 ljudi, od kojih je 153 na respiratorima. Samo dan ranije zabilježena su 2422 nova slučaja zaraze koronavirusom, a broj aktivnih slučajeva približavao se brojci od 12.500. Umrlo je 20 osoba, a u bolnicama je primljeno 1390 ljudi. “Prije tjedan dana smo imali 1802 oboljela od 8003 testirane osobe, a još tjedan prije imali smo 1112 oboljelih od 6553 testiranih”, iznio je podatke ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.

“Porast broja novozaraženih je očekivan nakon faze popuštanja epidemioloških mjera, odnosno povratkom u redovni način funkcioniranja, kada se događaju brojni bliski nezaštićeni kontakti pri interakciji velikog broja osoba, kada se nedovoljno pazi na fizički razmak među osobama koje ne žive u zajedničkim kućanstvima te se ne nose zaštitne maske za lice”, pojasnila je uzroke trećeg vala epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel.

Moguće i strože mjere

S takvom situacijom sve su glasniji i zahtjevi za uvođenje strožih epidemioloških mjera. I stožer i stručnjaci neprestano naglašavaju kako imamo jedne od najliberalnijih mjera. Unatoč tome, došlo je do blagog zaoštravanja mjera koje će vrijediti do 15. travnja, naravno, uz mogućnost da budu izmijenjene i ranije ili produljene na još dva tjedna, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

“Ne isključujemo mogućnost da i s nacionalne razine donesemo strože mjere. Sve što smo mislili da nam je dovoljno za zaštitu dok je bio samo jedan soj, možda sad nije dovoljno. Možda je danas potrebno manje vremena da s novom varijantom dobijete veću razinu virusa nego jučer”, poručio je Božinović na konferenciji Stožera u petak.

Pomutnja s maskama

No, samo jedna stroža mjera izazvala je revolt u Zagrebu te pravu pomutnju između gradskog i državnog stožera. Naime, u srijedu je ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Zvonimir Šostar predstavio prijedlog novih, nešto strožih mjera za područje metropole, među kojima je bilo i nošenje maski na otvorenim površinama, kako je poručio – “bez izuzetaka”.

Svega nekoliko sati kasnije, vršiteljica dužnosti gradonačelnice, Jelena Pavičić Vukičević, u nekoliko je rečenica poništila tu odluku te preuzela gradski stožer. “Želim vas izvijestiti da preuzimam vođenje Stožera Grada Zagreba, ne bježim od odgovornosti. Žao mi je da je došlo do uznemiravanja Zagrepčana objavom o obvezi nošenja maski na otvorenom”, poručila je u srijedu.

Prije toga se oglasio i Capak, koji je kratko poručio da “ako netko šeta psa i sam je, nema nikakve logike da nosi masku”. Sve je komentirao i ustavno-pravni stručnjak Mato Palić poručivši da će “Ustavni sud takvu odluku najvjerojatnije ukinuti”. No, na stranu politikantstvo, za koje se sumnja da je bilo u tom potezu, kao i mogućnost rušenja na Ustavnom sudu.

Nepotrebno i neopravdano

O epidemiološkim mjerama najbolje je pitati epidemiologe. S obzirom na konfuznu situaciju u metropoli, ali i uvedenu obvezu nošenja maski na otvorenim prostorima u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, gdje je ona propisana na tržnicama, ispred trgovačkih centara ili vjerskih objekata, bez obzira na razmak među građanima, upitali smo epidemiologe koliko takva mjera ima smisla.

“Epidemiološka struka je tijekom pandemije naglašavala da je nošenje maski na otvorenom potrebno samo u uvjetima gdje se ne može poštovati fizički razmak među osobama od barem 1,5 do dva metra, recimo u uvjetima okupljanja velikog broja ljudi na manjem prostoru, budući da su na otvorenim vanjskim prostorima uvjeti za prijenos aerosolom zanemarivi, jedino se prilikom bliskog kontakta licem u lice na udaljenosti manjoj od 1,5 do dva metra virus može prenijeti kapljičnim putem, primjerice prilikom govora ili pjevanja.

Uvođenje nošenja zaštitnih maski za lice na otvorenom u svakoj prilici kao obvezu ne bi imalo smisla niti opravdanja uvesti. To bi, primjerice, značilo da bi ljudi prilikom svakog izlaska na ulicu ili u park morali obavezno nositi maske za lice, što smatramo potpuno nepotrebnim i neopravdanim”, za Net.hr je pojasnila epidemiologinja Pem Novosel.

Šest bitnih mjera

Ona smatra da “pravi i potpuni lockdown nije neophodan”, već da je dovoljno ograničiti okupljanja većeg broja ljudi, paziti na epidemiološke mjere tijekom privatnih okupljanja te redovito nositi maske u zatvorenim prostorima, držati razmak, održavati higijenu ruku i prostorija, redovito provjetravati, ali i pravovremeno testirati i otkrivati kontakte.

“Najvažnije je pridržavanje mjera i njihovo dosljedno provođenje u svakoj prilici bez obzira što je većina osoba već zasićena dugim trajanjem pandemije. Svima nam je teško, ali nema druge nego izdržati dok se situacija ne poboljša”, zaključuje Pem Novosel, djelomično potvrdivši riječi koje ministar Božinović već neko vrijeme ponavlja na konferencijama za medije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu