Australija planira do kraja godine uvesti nove zakone koji će onemogućiti djeci korištenje društvenih mreža zbog rizika koje one imaju po njihovo tjelesno i mentalno zdravlje, rekao je jutros premijer Anthony Albanese.

Premijer Albanese najavio je da će njegova vlada lijevog centra tijekom sljedećih nekoliko mjeseci uvesti probno razdoblje koje će od korisnika društvenih mreža zahtijevati provjeru dobi.

“Želim da se djeca i mladi maknu od svojih uređaja. Želim ih vidjeti na nogometnom igralištu, bazenu ili teniskom terenu. Želim da imaju stvarna iskustva sa stvarnim ljudima jer znamo koliku štetu društvene mreže mogu napraviti”, kazao je Albanese nacionalnoj televiziji.

Granica između 14 i 16 godina

Premijer nije bio sasvim precizan kod dobne granice ispod koje ne bi bilo dozvoljeno korištenje društvenih mreža, no rekao je da će ona biti između 14 i 16 godina. Uz to, naglasio je da je zabrinut zbog učinaka koje cyber nasilje ima na mentalno zdravlje djece, kao i zbog lake dostupnosti sadržaja na društvenim mrežama koje smatra štetnima.

Do sada je nekoliko zemalja pokušalo ograničiti maloljetnicima pristup društvenim mrežama, no kao najveće prepreke u tom naumu pokazali su se pravni izazovi i tehnologija, poput privatnih mreža koji prikrivaju lokaciju. 

“Ovo je globalni problem s kojim se suočavaju vlade diljem svijeta. Znamo da to nije jednostavno niti lako, inače bi vlade već reagirale i nešto napravile po tom pitanju”, rekao je Albanese.

Kontrole se uvode na sve njemačke kopnene granice. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser najavit će privremene granične kontrole na svim njemačkim kopnenim granicama kako bi se uhvatila u koštac s nezakonitim migracijama i zaštitila javnost od islamističkog ekstremizma, rekao je vladin izvor za Reuters u ponedjeljak.

Faeser će obavijestit će Europsku komisiju o planovima, rekao je izvor.

Kontrole će započeti 16. rujna i za početak će trajati šest mjeseci, izvijestila je novinska agencija DPA pozivajući se na vladine izvore.

Bespilotna letjelica ruske vojske, koja se u subotu srušila u Latviji, nosila je eksploziv koji je vjerojatno bio namijenjen za napad na Ukrajinu, no letjelica je zalutala u zračni prostor baltičke zemlje, rekli su latvijski dužnosnici danas.

Rumunjska i Latvija, članice NATO saveza koje podržavaju Ukrajinu u njenom dvije i pol godine dugom ratu protiv Rusije, rekle su u nedjelju da istražuju ruske dronove koji su se srušili nakon što su ušli u njihov zračni prostor.

Dron iranske proizvodnje
Letjelica koja je pala u Latviji je dron iranske proizvodnje Šahed, rekao je zapovjednik latvijskih oružanih snaga general Leonids Kalnins na tiskovnoj konferenciji, prema latvijskom portalu Delfi.

Eksploziv na letjelici, koji je vjerojatno bio namijenjen za Ukrajinu, deaktiviran je nakon što je letjelica pronađena u Latviji, kazao je novinarima Kalnins.

Dron se srušio na području sela Gaigalava oko 90 kilometara od granice s Bjelorusijom, odakle je ušao u zračni prostor baltičke zemlje, objavilo je latvijsko ministarstvo obrane u priopćenju u ponedjeljak.

Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana je u nedjelju kritizirao incidente kao “neodgovorne i potencijalno opasne”, no rekao je da ništa ne upućuje na to da je riječ o namjernom napadu na članice saveza.