ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKA DEMOGEOGRAFKINJA IZC. PROF. DR. SC. VERA GRAOVAC MATASSI: “Najcrnji scenarij za 2061. godinu bio je 4,3 milijuna stanovnika, a sada ih imamo možda i manje od 4 milijuna”
Početkom svake kalendarske godine Državni zavod za statistiku objavljuje privremene rezultate vitalne statistike (broj rođenih, umrlih, sklopljenih i razvedenih brakova). Na temelju tih podataka svake godine viđamo slične naslove u medijima koji se mogu sažeti u rečenici „Hrvatska pred demografskim slomom. Prošle godine rođeno najmanje djece od kada se vodi službena statistika“. Tako je i 2020. godine zabilježen najmanji broj rođene djece i najveći broj umrlih osoba. Nažalost, navedeni podaci nisu iznenađenje, već su naprotiv, očekivani nastavak višedesetljetnih nepovoljnih demografskih trendova u Hrvatskoj, ističe izv. prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, sveučilišna profesorica s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.
Dr. Graovac Matassi autorica je više znanstvenih radova i doktorske disertacije iz područja demogeografije, tzv. “populacijske geografije”. Prateći demografska kretanja u posljednjih 30 godina (od 1991. godine) primjećuje kako je višak umrlih nad rođenima bio konstanta, s iznimkom 1996. i 1997. godine, kad je prirodna promjena ipak kratkotrajno bila pozitivna.
Da bi se određena populacija obnavljala, potrebno je da svaka žena u fertilnom razdoblju u prosjeku rodi 2,1 dijete, a Hrvatska je zadnji put takvu razinu fertiliteta imala još početkom 1960-ih. U skladu s time, hrvatski demografi su već 1980-ih počeli intenzivnije ukazivati na demografske i gospodarske probleme s kojima će se Hrvatska suočiti u budućnosti zbog pada stopa fertiliteta, rodnosti i posljedičnog starenja stanovništva.
Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća započelo je kontinuirano opadanje broja rođene djece, što je uz intenzivnu emigraciju i produljenje životnog vijeka utjecalo na starenje stanovništva, odnosno povećanje udjela starog i smanjenje udjela mladog stanovništva. Na to su, među ostalim, utjecali smanjenje smrtnosti dojenčadi i male djece, odnosno viša stopa njihovog preživljavanja u usporedbi s prvom polovinom stoljeća, kao i ekonomski uvjetovana emigracija stanovništva prema razvijenim europskim zemljama, dominantno prema Njemačkoj, od šezdesetih godina nadalje. U toj emigraciji najvećim je dijelom sudjelovalo radno aktivno stanovništvo u dobi između 20 i 40 godina, koje je ujedno i nositelj reprodukcije stanovništva. Prema jednoj procjeni od 1961. do 1991. iz Hrvatske se trajno iselilo oko 300.000 stanovnika. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća Hrvatska je također zabilježila značajne demografske gubitke, prvenstveno zbog intenzivnog iseljavanja stanovništva, kaže Graovac Matassi.
Tijekom dvijetisućitih u Hrvatskoj je i dalje bila prisutna negativna prirodna promjena, ali je migracijski saldo bio pozitivan, uglavnom zahvaljujući stabilizaciji političkih i gospodarskih prilika koje su utjecale na smanjenje iseljavanja, ali i zbog doseljavanja stanovništva, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine te Srbije. Međutim, globalna financijska kriza 2008. godine odrazila se i na Hrvatsku, koja je ušla u recesiju i već sljedeće godine u Hrvatskoj se značajno smanjio broj doseljenih, a povećao broj iseljenih te je migracijska bilanca poprimila negativan predznak i taj se trend nastavio do danas.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju značajno se povećalo iseljavanje, a nešto manje i doseljavanje međutim, Hrvatska je i dalje zbog sve veće negativne migracijske bilance godišnje gubila značajan broj stanovnika. Od ulaska u EU do 2019. godine Hrvatska je zbog negativnoga migracijskog salda izgubila 103.207 stanovnika, a zbog negativne prirodne promjene još 100.768 stanovnika, odnosno ukupno 203.975 stanovnika, kao Split i Varaždin zajedno.
– Imajući na umu navedene činjenice te činjenicu da je proteklih desetak godina stopa ukupnog fertiliteta, odnosno broj djece po ženi u fertilnoj dobi, u prosjeku 1,45, jasno je da podaci o prirodnom kretnju stanovništva Hrvatske u 2020. godini nisu iznenađenje. Pandemija koronavirusa nije imala značajnijeg utjecaja na rodnost, međutim, kod smrtnosti je zamjetan osjetan porast broja umrlih, 9,4% u odnosu na 2019. godinu. Smrtnost u studenome i prosincu 2020. godine bila značajno viša od prosjeka za razdoblje 2015. – 2019. godine, što se poklapa s vrhuncem drugog vala pandemije. U studenome je iznosila 1.229, a u prosincu čak 3.099 osoba više, ističe Graovac Matassi.
Državni zavod za statistiku objavio je 2011. godine projekcije stanovništva do 2061. godine i prema najpesimističnijem scenariju, s varijantom niskog fertiliteta i s niskom migracijom, procijenjeno je da će Hrvatska 2021. imati 4,3 milijuna stanovnika. Međutim, prema trenutnim procjenama u Hrvatskoj danas živi oko 4 milijuna stanovnika, a moguće i manje.
Kao temeljni preduvjeti demografskog oporavka najčešće se spominju jačanje gospodarstva, posebice poduzetništva, osmišljavanje i provođenje pronatalitetne i socijalne politike međutim, pri tome se zaboravlja na ključno pitanje „Tko će rađati?“. Naime, osim što se smanjuje ukupan broj stanovnika smanjuje se i broj žena u fertilnoj dobi i to puno bržim tempom. U takvim uvjetima, za bilo kakav pozitivan pomak stopa ukupnog fertiliteta trebala bi biti veća od trenutnih 1,47, a tako nešto je teško očekivati u trenutnim socio-ekonomskim uvjetima i ne osobito povoljnoj infrastrukturnoj podršci zaposlenim ženama, ističe Graovac Matassi.
Ovako nepovoljna demografska kretanja imaju dugoročni nepovoljan utjecaj na gospodarstvo zemlje, prvenstveno u vidu smanjenja obujma i starenja radne snage, velikog pritiska na mirovinski sustav te na privatni sektor zbog rastućih poreznih opterećenja.
Teško je dati kratak i jednostavan odgovor na pitanje što napraviti kako bi se situacija poboljšala. Potrebno je u djelo provesti niz učinkovitih mjera kojima bi se stvorili povoljni uvjeti za usklađivanje poslovnoga i obiteljskog života. Ukratko, ključ je u stabilnom gospodarstvu i gospodarskom rastu, povoljnim uvjetima na tržištu rada, adekvatnim primanjima i rješavanju stambenog pitanja. U povoljnim i stabilnim financijskim, stambenim i socijalnim uvjetima parovi će se lakše odlučiti na imanje većeg broja djece. Hrvatski sabor je 2006. godine donio Nacionalnu populacijsku politiku u kojoj su definirana područja djelovanja: održivi gospodarski razvoj, sustav obiteljskih potpora, porezne olakšice, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, skrb o djeci te zdravstvena zaštita majke i djeteta. Iako su neke od predloženih mjera provedene, značajniji rezultati su očito izostali.
S obzirom na rast broja umirovljenika, starenje radne snage i nepovoljan omjer radno aktivnog stanovništva i umirovljenika, kao jedna od najizglednijih mogućnosti često se ističe imigracija strane radne snage. Također, jedna od nepopularnih mjera o kojoj je bilo dosta diskusije prije nekoliko godina jest i produljenje radnog vijeka, odnosno podizanje granice za odlazak u mirovinu, koju su neke od europskih zemalja već uvele.
Iseljenici iz Hrvatske i dalje najčešće odlaze u Njemačku
Od ulaska Hrvatske u EU zemlja u koju se hrvatsko stanovništvo najviše iseljava je Njemačka – od 2014. do 2019. godine udio iseljenih u Njemačku u ukupnom broju iseljenih bio je između 38,2% i 61,4%. S druge strane, u Hrvatsku se najviše doseljavaju stanovnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke i u novije vrijeme Kosova, Ukrajine, Sjeverne Makedonije i azijskih zemalja, što se velikim dijelom odnosi na stranu radnu snagu. Analiza dobnog sastava iseljenog stanovništva 2019. godine pokazuje da je čak 53,6% iseljenih bio u dobi 20–44 godine starosti, čime je dodatno sužen fertilni kontingent u zemlji. Slični podaci zabilježeni su i prethodnih godina. Također, sve su češće situacije u kojima se iseljavaju čitave obitelji.
Korona kriza 2020. godine i s njome povezano smanjenje gospodarskih aktivnosti utjecalo je na smanjenje migracija.
Žene rađaju sve kasnije
Uz sužavanje fertilnog kontingenta, jedan od razloga za smanjenje rodnosti i fertiliteta jest produljeno obrazovanje žena i odgađanje rađanja prvog djeteta za kasne 20. i rane 30. godine života. Sredinom 1980-ih žene u Hrvatskoj su u prosjeku prvo dijete rađale s nepune 24 godine, a danas je ta dob oko 29 godina, čime je fertilno razdoblje suženo. Budući da su žene nekoć ranije rađale prvo dijete, do kraja fertilnog razdoblja su u prosjeku rađale veći broj djece. S druge strane, danas prvo dijete rađaju dosta kasnije, što dodatno smanjuje izglede za rađanje većeg broja djece do kraja fertilnog razdoblja. Svakako se ne smije zanemariti ni aspekt planiranja obitelji i korištenja kontracepcije. Odgađanje rađanja prvog djeteta nije samo vezano uz produljeno obrazovanje žena, već i uz rješavanje stambenog pitanja te osiguravanje ekonomske stabilnosti obitelji. Posljednji podaci pokazuju da najveći broj djece u Hrvatskoj rode žene u dobi 30–34 godine, dok je najveće smanjenje specifičnih stopa fertiliteta zabilježeno u dobi 20–24 godine.
ZADAR / ŽUPANIJA
UZ BLAGDAN SV. ZOILA / Nadbiskupa Zgrablića: “Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav”
Povodom Dana Caritasa Zadarske nadbiskupije koji se obilježava na blagdan sv. Zoila, zaštitnika zadarskog Caritasa, 16. prosinca, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je poruku vjernicima mjesne Crkve te na osobiti način članovima župnih caritasa u Zadarskoj nadbiskupiji i korisnicima caritasovih usluga:

Sv. Zoilo, sv. Stošija i sv. Krševan – vjera koja se pamti, ljubav koja se živi
Draga braćo i sestre!
Dragi članovi župnog Caritasa!
1. U ozračju blagdana sv. Zoila i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, koji obilježavamo 16. prosinca, mjesna Crkva mislima, molitvom i djelima ljubavi ponovno se vraća svojim dubokim kršćanskim korijenima. Dan Caritasa i slavlje blagdana sv. Zoila je spomen na sveca iz davnine, ali i trajni poziv da obnovimo ono što je Crkvu kroz stoljeća činilo prepoznatljivim: vjeru koja ne ostaje zatvorena u crkvenim zidovima, nego se prelijeva u djelotvornu ljubav prema čovjeku. U tom svjetlu, likovi naših zaštitnika – sv. Stošije, sv. Krševana i sv. Zoila – tvore nerazdvojno trojstvo svjedočanstva, vjere u Krista i ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a njihova se poruka na osobiti način povezuje sa sv. Šimunom, pravednikom iz Jeruzalema koji je, vođen Duhom Svetim – Duhom Ljubavi, u malenom Djetetu Isusu prepoznao „Svjetlost na prosvjetljenje naroda“. Kao što je sv. Šimun u jeruzalemskom hramu prepoznao ispunjenje Božjeg obećanja, tako su i naši zadarski sveci u konkretnim okolnostima života prepoznali Krista u bližnjima i posvjedočili ga svatko na svoj način.
2. Život suzaštitnika Zadra i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije – sv. Zoila, svećenika i pokornika iz 3. stoljeća, otkriva nam snažnu dimenziju svetosti. Sv. Zoilo je živio na području Akvileje, u skromnoj kolibi, u močvarnom kraju, povučeno i pokornički. Njegov život obilježen je molitvom, postom i sabranošću, ali i dubokom osjetljivošću za patnju drugih. U doba Dioklecijanovih progona, kada je strah paralizirao mnoge i kad su mnogi mučenički posvjedočili svoju vjeru, sv. Zoilo usudio se učiniti ono što je evanđelje tražilo: pokopati tijela pokojnika, među njima i mučenika sv. Krševana te tako izvršiti jedno od temeljnih djela milosrđa – mrtve pokopati.
Vjernici Zadra prihvatili su sv. Zoila kao svoga zaštitnika već u srednjem vijeku. Od 11. stoljeća njegov je kult čvrsto ukorijenjen u gradu Zadru, a od 1307. do početka 18. stoljeća gotovo da nije bilo crkve bez njegova lika. Bio je zaštitnik siromašnog puka – varošana, osobito u vremenima epidemija, gladi i društvenih nepravdi. Godine 1622. njegove su relikvije svečano prenesene u katedralu sv. Stošije, gdje je njegovo štovanje popraćeno zvonjavom, procesijama i otvaranjem relikvijara, što svjedoči koliko je bio omiljen među Zadranima.
U toj povijesnoj i duhovnoj pozadini, razumijemo zašto je sv. Zoilo danas zaštitnik Caritasa Zadarske nadbiskupije. Njegov život pokazuje da je svetost bez kompromisa i konkretna. Sv. Zoilo je most između mučeničke vjere sv. Stošije i sv. Krševana i svakodnevne ljubavi prema čovjeku, kao i prema sv. Šimunu koji je u malenom Djetetu prepoznao Spasitelja.
3. Caritas je srce i ruke Crkve – mjesto gdje vjera postaje dodir, pogled, riječ utjehe i konkretno djelo ljubavi. Caritas nije samo ustanova, nego način života Crkve. U Caritasu se nitko ne smije osjećati isključenim, ali nitko se ne smije osjećati ni oslobođenim od odgovornosti za bližnjega i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Svatko, bez iznimke, pozvan je biti dio caritasa – lanca ljubavi koji, radi zajedničkog sudjelovanja u Božjoj ljubavi, povezuje davatelja i primatelja, Boga i čovjeka, u jedno zajedništvo života.

4. Dragi članovi župnih Caritasa,
vaše služenje u župnim zajednicama nastavlja sv. Zoilov put dosljedne i bezuvjetne ljubavi prema Bogu i čovjeku onako kako nas Krist uči i kako nam je pokazao primjer.
Na blagdan sv. Zoila, zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, od srca čestitam svim članovima župnog Caritasa dan našeg nebeskog zaštitnika. Ovaj dan je prilika da s dubokom zahvalnošću Bogu prepoznamo i vrednujemo sve ono što činite – često tiho, nenametljivo i bez očekivanja zahvalnosti i priznanja – a što pred Bogom ima neizmjernu vrijednost. Vaše inicijative, vaša zauzetost, vaša spremnost da darujete vrijeme, snagu i srce, svjedoče da je Caritas doista srce i ruke Crkve, vjera koja se ne zadržava samo na riječima, nego postaje konkretno djelo ljubavi.
Hvala vam što u duhu sv. Zoila znate prepoznati Krista u svakoj prilici djela milosrđa, što ne prolazite ravnodušno pored potrebe i patnje i što svojom blizinom, razumijevanjem i pomoći gradite Crkvu u kojoj se nitko ne osjeća zaboravljenim. Vaša služba obogaćuje ne samo one kojima pomažete, nego i cijelu župnu zajednicu, jer nas podsjeća na ono bitno – da smo pozvani jedni drugima biti dar.

Posebnu čestitku i riječ blizine upućujem svim korisnicima caritasovih usluga. Vaša prisutnost među nama dragocjena je i važna. Crkva vas ne promatra samo kao primatelje pomoći, nego kao braću i sestre s kojima dijelimo istu Božju i međusobnu ljubavi i isti životni put. Neka vam ovaj blagdan sv. Zoila i predstojeći božićni i novogodišnji dani donesu ohrabrenje, nadu i iskustvo da niste sami, da vas Crkva prihvaća i cijeni.
Svima vama, članovima župnih Caritasa i korisnicima njegovih usluga, od srca čestitam skorašnji Božić, blagdan Božje blizine i ljubavi koja se rađa u Djetetu Isusu. Neka rođenje Isusa Krista ispuni vaša srca mirom, toplinom i povjerenjem, a vaše domove radošću i nadom.
Ujedno vam želim i blagoslovljenu Novu godinu, ispunjenu zdravljem, snagom, međusobnim razumijevanjem i otvorenošću za dobro. Neka nas u novoj godini i dalje vodi vjera sv. Zoila – duh djelotvorne ljubavi u kojoj se nitko ne osjeća isključenim, a svi se osjećamo pozvanima ljubiti Boga i bližnjega. Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav.
Na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova.”
ZADAR / ŽUPANIJA
KOORA započela s radom: snažnija zaštita životinja u Zadarskoj županiji
Održana je prva sjednica Koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja Zadarske županije, čime je službeno započeo rad novog županijskog tijela pod nazivom KOORA. Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu, a članica radne skupine i voditeljica Radnog odbora Lana Kira Mišurac održala je prezentaciju „Pravni okvir, uloga i zadaća KOORE“. Sjednicom su predsjedali predsjednik Koordinacijske skupine, zamjenik župana Robertino Dujela, te njegov zamjenik, resorni pročelnik Daniel Segarić. Posebno je istaknuto kako su naziv i logo KOORE osmislili učenici Prirodoslovno-grafičke škole, čime je u rad tijela uključen i obrazovni sektor. U nastavku sjednice Luka Oman iz udruge „Prijatelji životinja“ održao je predavanje o zakonskim obvezama lokalnih zajednica u području zaštite životinja, a donesena je i odluka o imenovanju članova Radnog odbora.
KOORA predstavlja županijsko radno tijelo osnovano s ciljem unapređenja sustava zaštite životinja te bolje koordinacije svih relevantnih dionika. Okuplja stručne predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, komunalnih redara, policije, inspektorata, veterinara i udruga, omogućujući izravnu komunikaciju, učinkovitiju suradnju i brže rješavanje problema iz područja dobrobiti životinja. Djelujući kao poveznica između nadležnih službi i sektora, KOORA doprinosi usklađenoj provedbi zakonskih propisa i razvoju kvalitetnih, održivih rješenja.
U okviru svojih zadaća, KOORA će izrađivati i predlagati strateške i operativne dokumente, uključujući Program kontrole populacije pasa, nacrte odluka o držanju kućnih ljubimaca i postupanju sa životinjama te druge akte važne za unapređenje lokalnih politika i prakse. Poseban naglasak stavlja se na edukativne aktivnosti i informativne kampanje usmjerene prema građanima, školama i ostalim interesnim skupinama, kao i na pružanje stručne podrške komunalnim redarima. Kroz svoje djelovanje KOORA će promicati odgovorno, savjesno i empatično ponašanje prema životinjama, te izrađivati i distribuirati različite edukativne i informativne materijale – od slikovnica i priručnika do brošura i vodiča – s ciljem podizanja svijesti i jačanja kulture zaštite životinja u Zadarskoj županiji.
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi turistički sadržaj na Pagu: Planira se zip line kod Dinjiške
Autentični prirodni ambijent otoka Paga uskoro bi mogao postati kulisa za novu adrenalinsku atrakciju koja će dodatno obogatiti turističku ponudu Zadarske županije. Naime, Županijska skupština odobrila je postupak davanja koncesije za izgradnju i korištenje zip line sustava na pomorskom dobru kod Dinjiške, u neposrednoj blizini Paškog mosta.
Odlukom skupštine otvoren je put za realizaciju projekta koji obuhvaća morsku površinu od 7.029 četvornih metara. Za zahvat je već ishodovana lokacijska dozvola, a ispunjeni su i svi zakonski uvjeti za raspisivanje javnog natječaja. Buduća koncesija dodjeljivat će se na rok do 20 godina, a od investitora se očekuje izgradnja sustava te organizirano vođenje posjetitelja, čime se Pag dodatno pozicionira na karti aktivnog i pustolovnog turizma.
Osim turističkih tema, dnevnim redom sjednice dominirala su i pitanja sigurnosti. Vijećnici su usvojili godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite, kao i trogodišnji plan razvoja za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
Novi dokumenti temelj su za daljnja ulaganja u prevenciju te opremanje i osposobljavanje operativnih snaga. S obzirom na sve učestalije prirodne nepogode, cilj Zadarske županije je osigurati visoku razinu spremnosti službi na velike nesreće i katastrofe, nastavljajući se na smjernice usvojene početkom ove godine.
Kao odgovor na klimatske promjene i sve sušnija ljeta, Skupština je usvojila i Program gradnje sustava javnog navodnjavanja. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj poljoprivrede koji definira dinamiku projektiranja i izgradnje županijskih sustava navodnjavanja u nadolazećim godinama.
Program, izrađen u skladu sa Zakonom o vodama, obuhvaća procjenu interesa poljoprivrednika, modele financiranja te potrebne dozvole. Njegovom provedbom stvaraju se preduvjeti za racionalno upravljanje vodnim resursima i dugoročnu održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…







