Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADARSKA DEMOGEOGRAFKINJA IZC. PROF. DR. SC. VERA GRAOVAC MATASSI: “Najcrnji scenarij za 2061. godinu bio je 4,3 milijuna stanovnika, a sada ih imamo možda i manje od 4 milijuna”

Objavljeno

-

Početkom svake kalendarske godine Državni zavod za statistiku objavljuje privremene rezultate vitalne statistike (broj rođenih, umrlih, sklopljenih i razvedenih brakova). Na temelju tih podataka svake godine viđamo slične naslove u medijima koji se mogu sažeti u rečenici „Hrvatska pred demografskim slomom. Prošle godine rođeno najmanje djece od kada se vodi službena statistika“. Tako je i 2020. godine zabilježen najmanji broj rođene djece i najveći broj umrlih osoba. Nažalost, navedeni podaci nisu iznenađenje, već su naprotiv, očekivani nastavak višedesetljetnih nepovoljnih demografskih trendova u Hrvatskoj, ističe izv. prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, sveučilišna profesorica s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Dr. Graovac Matassi autorica je više znanstvenih radova i doktorske disertacije iz područja demogeografije, tzv. “populacijske geografije”. Prateći demografska kretanja u posljednjih 30 godina (od 1991. godine) primjećuje kako je višak umrlih nad rođenima bio konstanta, s iznimkom 1996. i 1997. godine, kad je prirodna promjena ipak kratkotrajno bila pozitivna.

Da bi se određena populacija obnavljala, potrebno je da svaka žena u fertilnom razdoblju u prosjeku rodi 2,1 dijete, a Hrvatska je zadnji put takvu razinu fertiliteta imala još početkom 1960-ih. U skladu s time, hrvatski demografi su već 1980-ih počeli intenzivnije ukazivati na demografske i gospodarske probleme s kojima će se Hrvatska suočiti u budućnosti zbog pada stopa fertiliteta, rodnosti i posljedičnog starenja stanovništva.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća započelo je kontinuirano opadanje broja rođene djece, što je uz intenzivnu emigraciju i produljenje životnog vijeka utjecalo na starenje stanovništva, odnosno povećanje udjela starog i smanjenje udjela mladog stanovništva. Na to su, među ostalim, utjecali smanjenje smrtnosti dojenčadi i male djece, odnosno viša stopa njihovog preživljavanja u usporedbi s prvom polovinom stoljeća, kao i ekonomski uvjetovana emigracija stanovništva prema razvijenim europskim zemljama, dominantno prema Njemačkoj, od šezdesetih godina nadalje. U toj emigraciji najvećim je dijelom sudjelovalo radno aktivno stanovništvo u dobi između 20 i 40 godina, koje je ujedno i nositelj reprodukcije stanovništva. Prema jednoj procjeni od 1961. do 1991. iz Hrvatske se trajno iselilo oko 300.000 stanovnika. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća Hrvatska je također zabilježila značajne demografske gubitke, prvenstveno zbog intenzivnog iseljavanja stanovništva, kaže Graovac Matassi.

Tijekom dvijetisućitih u Hrvatskoj je i dalje bila prisutna negativna prirodna promjena, ali je migracijski saldo bio pozitivan, uglavnom zahvaljujući stabilizaciji političkih i gospodarskih prilika koje su utjecale na smanjenje iseljavanja, ali i zbog doseljavanja stanovništva, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine te Srbije. Međutim, globalna financijska kriza 2008. godine odrazila se i na Hrvatsku, koja je ušla u recesiju i već sljedeće godine u Hrvatskoj se značajno smanjio broj doseljenih, a povećao broj iseljenih te je migracijska bilanca poprimila negativan predznak i taj se trend nastavio do danas.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju značajno se povećalo iseljavanje, a nešto manje i doseljavanje međutim, Hrvatska je i dalje zbog sve veće negativne migracijske bilance godišnje gubila značajan broj stanovnika. Od ulaska u EU do 2019. godine Hrvatska je zbog negativnoga migracijskog salda izgubila 103.207 stanovnika, a zbog negativne prirodne promjene još 100.768 stanovnika, odnosno ukupno 203.975 stanovnika, kao Split i Varaždin zajedno.

– Imajući na umu navedene činjenice te činjenicu da je proteklih desetak godina stopa ukupnog fertiliteta, odnosno broj djece po ženi u fertilnoj dobi, u prosjeku 1,45, jasno je da podaci o prirodnom kretnju stanovništva Hrvatske u 2020. godini nisu iznenađenje. Pandemija koronavirusa nije imala značajnijeg utjecaja na rodnost, međutim, kod smrtnosti je zamjetan osjetan porast broja umrlih, 9,4% u odnosu na 2019. godinu. Smrtnost u studenome i prosincu 2020. godine bila značajno viša od prosjeka za razdoblje 2015. – 2019. godine, što se poklapa s vrhuncem drugog vala pandemije. U studenome je iznosila 1.229, a u prosincu čak 3.099 osoba više, ističe Graovac Matassi.

Državni zavod za statistiku objavio je 2011. godine projekcije stanovništva do 2061. godine i prema najpesimističnijem scenariju, s varijantom niskog fertiliteta i s niskom migracijom, procijenjeno je da će Hrvatska 2021. imati 4,3 milijuna stanovnika. Međutim, prema trenutnim procjenama u Hrvatskoj danas živi oko 4 milijuna stanovnika, a moguće i manje.

Kao temeljni preduvjeti demografskog oporavka najčešće se spominju jačanje gospodarstva, posebice poduzetništva, osmišljavanje i provođenje pronatalitetne i socijalne politike međutim, pri tome se zaboravlja na ključno pitanje „Tko će rađati?“. Naime, osim što se smanjuje ukupan broj stanovnika smanjuje se i broj žena u fertilnoj dobi i to puno bržim tempom. U takvim uvjetima, za bilo kakav pozitivan pomak stopa ukupnog fertiliteta trebala bi biti veća od trenutnih 1,47, a tako nešto je teško očekivati u trenutnim socio-ekonomskim uvjetima i ne osobito povoljnoj infrastrukturnoj podršci zaposlenim ženama, ističe Graovac Matassi.

Ovako nepovoljna demografska kretanja imaju dugoročni nepovoljan utjecaj na gospodarstvo zemlje, prvenstveno u vidu smanjenja obujma i starenja radne snage, velikog pritiska na mirovinski sustav te na privatni sektor zbog rastućih poreznih opterećenja.

Teško je dati kratak i jednostavan odgovor na pitanje što napraviti kako bi se situacija poboljšala. Potrebno je u djelo provesti niz učinkovitih mjera kojima bi se stvorili povoljni uvjeti za usklađivanje poslovnoga i obiteljskog života. Ukratko, ključ je u stabilnom gospodarstvu i gospodarskom rastu, povoljnim uvjetima na tržištu rada, adekvatnim primanjima i rješavanju stambenog pitanja. U povoljnim i stabilnim financijskim, stambenim i socijalnim uvjetima parovi će se lakše odlučiti na imanje većeg broja djece. Hrvatski sabor je 2006. godine donio Nacionalnu populacijsku politiku u kojoj su definirana područja djelovanja: održivi gospodarski razvoj, sustav obiteljskih potpora, porezne olakšice, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, skrb o djeci te zdravstvena zaštita majke i djeteta. Iako su neke od predloženih mjera provedene, značajniji rezultati su očito izostali.

S obzirom na rast broja umirovljenika, starenje radne snage i nepovoljan omjer radno aktivnog stanovništva i umirovljenika, kao jedna od najizglednijih mogućnosti često se ističe imigracija strane radne snage. Također, jedna od nepopularnih mjera o kojoj je bilo dosta diskusije prije nekoliko godina jest i produljenje radnog vijeka, odnosno podizanje granice za odlazak u mirovinu, koju su neke od europskih zemalja već uvele.

Iseljenici iz Hrvatske i dalje najčešće odlaze u Njemačku

Od ulaska Hrvatske u EU zemlja u koju se hrvatsko stanovništvo najviše iseljava je Njemačka – od 2014. do 2019. godine udio iseljenih u Njemačku u ukupnom broju iseljenih bio je između 38,2% i 61,4%. S druge strane, u Hrvatsku se najviše doseljavaju stanovnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke i u novije vrijeme Kosova, Ukrajine, Sjeverne Makedonije i azijskih zemalja, što se velikim dijelom odnosi na stranu radnu snagu. Analiza dobnog sastava iseljenog stanovništva 2019. godine pokazuje da je čak 53,6% iseljenih bio u dobi 20–44 godine starosti, čime je dodatno sužen fertilni kontingent u zemlji. Slični podaci zabilježeni su i prethodnih godina. Također, sve su češće situacije u kojima se iseljavaju čitave obitelji.

Korona kriza 2020. godine i s njome povezano smanjenje gospodarskih aktivnosti utjecalo je na smanjenje migracija.

Žene rađaju sve kasnije

Uz sužavanje fertilnog kontingenta, jedan od razloga za smanjenje rodnosti i fertiliteta jest produljeno obrazovanje žena i odgađanje rađanja prvog djeteta za kasne 20. i rane 30. godine života. Sredinom 1980-ih žene u Hrvatskoj su u prosjeku prvo dijete rađale s nepune 24 godine, a danas je ta dob oko 29 godina, čime je fertilno razdoblje suženo. Budući da su žene nekoć ranije rađale prvo dijete, do kraja fertilnog razdoblja su u prosjeku rađale veći broj djece. S druge strane, danas prvo dijete rađaju dosta kasnije, što dodatno smanjuje izglede za rađanje većeg broja djece do kraja fertilnog razdoblja. Svakako se ne smije zanemariti ni aspekt planiranja obitelji i korištenja kontracepcije. Odgađanje rađanja prvog djeteta nije samo vezano uz produljeno obrazovanje žena, već i uz rješavanje stambenog pitanja te osiguravanje ekonomske stabilnosti obitelji. Posljednji podaci pokazuju da najveći broj djece u Hrvatskoj rode žene u dobi 30–34 godine, dok je najveće smanjenje specifičnih stopa fertiliteta zabilježeno u dobi 20–24 godine.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu