Connect with us

Hrvatska

Strani turisti žele u Hrvatsku, ali ih brinu mjere

Objavljeno

-

Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.

Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.

O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.

Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.

To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.

Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.

Slovenija: Za ljeto optimistični, ali brine ih predsezona, posebice oko 1. svibnja

Direktorica HTZ-ovog predstavništva u Sloveniji Metka Bradetić za Hinu ističe da je zadovoljna odazivom i razgovorima te slovenski partneri Hrvatsku navode kao zemlju u koju će Slovenci definitivno putovati čim se steknu uvjeti. Ljeto ih ne brine, pa ni posezona, ali neizvjesnost predsezone da, jer su navikli putovati u to vrijeme, pogotovo za vrijeme praznika oko 1. svibnja.

Bradetić ističe i da su epidemiološke mjere u Sloveniji još uvijek dosta stroge, zbog čega je vrlo teško davati i bilo kakve prognoze, a cjelokupna prodaja i informiranje korisnika/turista odvija se isključivo telefonski ili virtualno, i sve zapravo ovisi o uvjetima prelaska granica i epidemiološkim slikama obje države.

Kako se i u Sloveniji zadnjih nekoliko dana intenzivnije spominju tzv. covid putovnice, odnosno potvrde o cijepljenju ili preboljenoj bolesti, najviše ih brine da se velik dio stanovništva neće uspjeti cijepiti u ranije zadanim rokovima, a svakako ne prije početka glavne ljetne turističke sezone.

“Zabrinuti su i vlasnici nekretnina i plovila u Hrvatskoj, kojih nije malo, i jedva čekaju da mjere prelaska granice budu nešto blaže od važećih. Tu se mogu ubrojiti i tzv. paušalisti u hrvatskim kampovima, koji godinama imaju zakupljene parcele i smatraju ih svojim ”ljetnim sidrištem”, no za sve njih, kao i druge prva veća putovanja bit će moguća tek kada se za to steknu uvjeti”, naglašava Bradetić.

Iznosi i da je trenutni buking za Hrvatsku slabiji nego u isto vrijeme 2020., kada još, kako kaže, nismo bili svjesni razmjera pandemije, ali se prodaja, iako u manjem opsegu, ipak događa unutar turističkih agencija, pri čemu ne treba zaboraviti da su većina slovenskih turista ipak individualni putnici koji smještaj bukiraju direktno i nemoguće je znati neke točne brojke.

S druge strane, slovenski touroperatori i agencije kažu da se spremaju na iznimno jaku last minute prodaju.

Poljska: Hrvatska jako tražena i nadaju se da će i moći putovati

I direktorica HTZ predstavništva u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz zadovoljna je odazivom na poslovnu radionicu, gdje su poljski partneri rekli da se nadaju da će ipak biti sezone unatoč trećem valu pandemije u Poljskoj jer su i uložili velike napore da kupcima predstave zanimljivu ponudu, a i Hrvatska je jedna od traženijih destinacija.

“U razgovorima ističu i da su im jako bitne informacije o sigurnosnim protokolima, ali i uvjetima koje će morati ispuniti turisti da mogu doći u Hrvatsku tijekom ljeta. Svi se nadaju i da će veći broj cijepljenih osoba i onih s antitijelima dodatno olakšati putovanja, kojih su Poljaci jako željni, no na to će utjecati i odluke poljske vlade o protokolima povratka u zemlju, a treba uzeti u obzir i da PCR test u Poljskoj košta 125 eura”, ističe Puszczewicz.

Važnim naglašava i što na tom tržištu hvale Hrvatsku za izvanredno odrađenu prošlogodišnju sezonu, pa se i s te strane nadaju da će moći i ovo ljeto sigurno i bezbrižno provesti u Hrvatskoj.

Kaže i da se sigurno ovo ljeto može opet računati na izravne zračne linije nacionalnog prijevoznika LOT između Poljske i Hrvatske, dok za Uskrs ne očekuje neki veći promet prema Hrvatskoj, jer je zbog rapidnog rasta oboljelih do 9. travnja u Poljskoj djelomični ‘lockdown’, ali državne granice nisu zatvorene.

Austrija: Uz puno “ako” moguć bolji posjet nego 2020.

U Austriji, prema riječima direktora HTZ predstavništva u Austriji Branimira Tončinića, partnere najviše zanimaju uvjeti ulaska u Hrvatsku, cijene i lokacije za PCR i brze antigen testove, kao i epidemiološka i situacija procijepljenošću u Hrvatskoj te plan otvaranja zemlje za međunarodni turizam.

“Pod pretpostavkom da će Hrvatska biti na zelenoj listi zemalja te da Austrija više neće imati trenutan režim za povratak u Austriju uz obavezan test i karantenu od 10 dana (koja se s negativnim nalazom nakon 5-og dana može skratiti) mogući je i bolji posjet s tog tržišta nego u 2020., ali tek od lipnja, jer je Austrija ovih dana tu mjeru povratka u zemlju za svoje građene produljila do 31. svibnja”, naglašava Tončinić.

Na pitanje Hine o dolascima vlasnika nekretnina i plovila u Hrvatskoj, koji su kao i iz Slovenije i drugih zemalja u 2020. u Hrvatskoj boravili i u predsezoni, Tončinić kaže da ih najviše zanima postoji li već, ili je moguće uvođenje posebne regulative prelaska granice za njih kako bi mogli brinuti imovini.

“Zanimanje ove publike za Hrvatskom je velik jer u Hrvatskoj imaju vlastitu imovinu u kojoj mogu izolirano boraviti s najvećom mogućom sigurnošću od zaraze, a trenutno u Austriji prevladava i bojazan da zbog austrijskog režima prelaska granice putovanje u inozemstvo neće biti moguće ako Austrija ne promijeni uvjete za prelazak granice pri povratku u vlastitu zemlju. Manje su pak zabrinuti za granični režim Hrvatske”, kaže Tončinić.

Zbog porasta zaraza u toj zemlji i režima na granicama, buking je i za Hrvatsku na nižoj razini od prošlogodišnjeg, iako sva istraživanja pokazuju veliko zanimanje za ljetnim odmorima u Hrvatskoj (na drugom mjestu, iza Italije), pa se u 2021. očekuje kasni i kratkoročni buking čim svi epidemiološki parametri pokažu mogućnost uspostave turističkih kretanja unutar EU.

Njemačka: Odgođeni buking uz čekanje mjera olakšavanja putovanja

Slične informacije dolaze i s najvažnijeg i najvećeg tržišta za hrvatski turizam, iz Njemačke, od direktora HTZ predstavništva Romea Draghicchija, koji ističe da su Nijemci željni putovanja, ali i da trenutno još odgađaju rezervacije odmora prateći razvoj situacije s pandemijom i u pojedinim destinacijama.

Touroperatori i aviokompanije će, kako na pitanja Hine odgovara Draghicchio, prilagoditi ponudu prema destinacijama za koje njemačke vlasti neće, radi povoljne epidemiološke situacije, propisivati mjere karantene pri povratku u zemlju, a svi se slažu i da će svako olakšanje putovanja među europskim državama imati pozitivni efekt na turistički promet.

“Iz Njemačke je u Hrvatsku u 2020. došlo oko 50 posto turista iz rekordne 2019., i to većinom u dva glavna ljetna mjeseca. Ako se situacija s koronavirusom normalizira prije lipnja i potraje do kraja rujna, sezona bi s ovog tržišta mogla biti uspješnija od lanjske, no konačni rezultati će ovisiti o cjelokupnoj situaciji s virusom u Europi, i posebice u samoj Hrvatskoj”, naglašava Draghicchio.

Iznosi i da se u predstavništvu Nijemci najviše raspituju o općim uvjetima ulaska u Hrvatsku, tj. o vrstama testova koji se priznaju, dok za vlasnike plovila i nekretnina u Hrvatskoj i on napominje da se trenutno najviše zanimaju za što jednostavnije mogućnosti putovanja i ulaza u Hrvatsku za npr. kratka razdoblja, kako bi pregledali brod ili kuću.

“Trenutno je buking za Hrvatsku u Njemačkoj na oko 30 posto lanjskog, ali se očekuje da će prema ljetu, i pod uvjetom da pandemija ‘oslabi’, dodatno jačati. Svi se nadaju pozitivnom scenariju, dužoj sezoni i boljim rezultatima od 2020.”, dodaje direktor HTZ-a za Njemačku.

Poručuje i da će “određeni broj Nijemaca posjetiti Hrvatsku već za uskrsne blagdane”, da najviše informacija traže o Istri, koja je označena kao sigurna za putovanja i iz koje se Nijemci mogu vratiti bez obveze testiranja i karantene, no preciznijih najava ipak još nema jer će se promet odvijati sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i propisima za povratak u zemlju iz pojedinih destinacija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu