Connect with us

Hrvatska

Raste interes stranih turista za Hrvatskom: Baby Lasagna digao potražnju u Skandinaviji

Objavljeno

-

Na turističkim tržištima Skandinavije i Baltika, Njemačke, Francuske, Češke i Slovačke te Kine potražnja za Hrvatskom veća je nego lani te se može očekivati veći turistički promet nego lani, ističu za Hinu direktori predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

U Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju se već odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se “požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja”, iznosi za Hinu direktor HTZ-a za Skandinaviju i Baltik Vedran Sušić.

Prepričava i da su zajedno s veleposlanstvom u Švedskoj pojačali promotivne aktivnosti na tom tržištu zbog nastupa na natjecanju u Malmou i vjeruje da će to uz ostale aktivnosti kao i veći broj letova ove godine povećati turistički promet s tog, ali i iz drugih nordijskih i baltičkih zemalja koje pokriva.

“Na tim tržištima turistička Hrvatska raste iz godine u godinu i krećemo se u dobrom smjeru, a kako i avioprijevoznici otvaraju nove linije to pokazuje i zanimanje za nas. Sve više uključuju se individualni turisti i to sa značajnijim porastima od oko 20 posto, ali i u odnosu na organizirane grupe. To pokazuje i određeni oprez njihovih touroperatora zbog cijena u Hrvatskoj, koje su veće, kao i cijene letova, što ih uz nedostatak kapaciteta donekle ometa, ali i dalje dosta rade”, kaže Sušić.

Među svim skandinavskim zemljama iz Švedske je prema Hrvatskoj najveći turistički promet, a iz baltičkih zemalja, odakle se također najavljuju nove sezonske aviolinije za ovu sezonu, pojedinačno su to još male brojke, no, kako dodaje, “kada ih se kupi, to i nije tako malo”, a kako im standard raste moguće će ih biti i više.

Najveća konkurencija Hrvatskoj na skandinavskom tržištu su Španjolska, Grčka i Turska, ali imaju sličan rast kao i u Hrvatskoj, s time da je u 2023. imala i veći porast i posjetu u postocima nego Grčka, čemu dodaje da Hrvatska nije za njih još elitna destinacija poput Italije i Francuske, ali podjednako nam dolaze i turisti srednje i malo više klase.

“Prvi puta ove godine će mladi iz Stockholma, njih na stotine, doći u Split ovo ljeto u srpnju, na svoj tzv. Stockholm week, koji provode izvan zemlje, i već se naveliko kupuju aviokarte za Split te je to trenutno i najveći trend, ljetovanje u Hrvatskoj, među njihovim mladim turistima”, najavljuje Sušić.

Rast u Njemačkoj, utjecaj dijelom ima i nogometni EURO

Kako Eurosong u Švedskoj, tako se u Njemačkoj vidi određeni utjecaj nogometnog EURO-a na turističku potražnju, što može ovisiti i o plasmanu Hrvatske, ali i bez obzira na to, za lipanj i srpanj se po sadašnjim pokazateljima vidi rast potražnje njemačkih turista, kaže direktor HTZ-a u Njemačkoj Romeo Draghicchio.

Podsjeća da EURO ni prijašnjih godina nije umanjio dolaske Nijemaca u Hrvatsku, pa se to ne očekuje ni sada, nego da će Nijemaca normalno dolaziti i u lipnju i ukupno više njih nego lani.

“Dobro smo konsolidirani na tom tržištu i možemo i ove godine očekivati dobar rezultat, što je već vidljivo od početka godine, a trenutno je Hrvatska među prve četiri strane zemlje za ljetne odmore Nijemaca. Dugo godina radimo intenzivno na imidžu i promociji turizma, ove godine ima i više letova nego lani, pa i za Berlin, što će sigurno utjecati i na više dolazaka sa sjevera Njemačke, uz već tradicionalno dobar odaziv iz Bavarske i drugih njihovih pokrajina”, ističe Draghicchio.

Važnim drži i razne marketinške aktivnosti HTZ-a na tom tržištu za potporu sportu, ali i i drugim atrakcijama, čega je dio i otvaranje hrvatskog paviljona u najpoznatijem njemačkom zabavnom parku Europapark, što je također važno za Hrvatsku i za dobiti goste i nekih drugih profila nego do sada.

U Francuskoj velika potražnja, zbog Olimpijade Parižani žele izvan grada i zemlje

“Puno veća potražnja za Hrvatskom nego lani primjetna je u Francuskoj i mislim da možemo ove godine očekivati rekordne brojke, što pokazuju i već prva četiri mjeseca i s više od 30 posto više dolazaka i noćenja nego lani”, kaže direktorica HTZ predstavništva u toj zemlji Danijela Mihalić Đurica.

Kaže da Francuzi sve više otkrivaju Hrvatsku, da ih sve više dolazi i u pred, glavnoj i posezoni i svim vrstama prijevoza, i individualno i organizirano, i mladi i stariji, kao i obitelji, čemu pridonose i više letova zadnjih godina, što će biti i ove godine, ali i to što putuju nekoliko puta godišnje jer imaju i puno dana godišnjeg i slobodnih dana povezanih s praznicima i blagdanima.

“Ove godine cijela je Francuska pokrivena letovima za Hrvatsku, a osim Dubrovnika kojeg tradicionalno vole, sve više ih dolazi i u Split, regije Istre i Kvarnera, Zagreb, Slavoniju i drugdje i raste nam i tržišna pozicija na tom tržištu, s kojeg raste i potrošnja njihovih turista u Hrvatskoj. Zanima ih priroda i more, ali i kontinent, još i više kultura i baština, kao i gastronomija, a shvatili su i da smo im relativno blizu i sigurna destinacija, te su stoga i jako dobri gosti za produljenje sezone”, iznosi Mihalić Đurica.

Na pitanje oko Olimpijade u Parizu, smatra da je i to plus za nas, jer Pariz i inače ima problema s prometom te se već sada zna da će mnogi Parižani u srpnju zbog toga potražiti odmore izvan grada ili i zemlje i Hrvatska tu, kaže, “definitivno figurira na listi najpopularnijih destinacija”.

U Češkoj i Slovačkoj stabilna pozicija

“Hrvatska na češkom i slovačkom turističkom tržištu ove godine ima stabilnu poziciju, a nakon lanjskog blagog pada zbog oporavka konkurencije i rekordnih rezultata u godini prije (2022.). Prema najavama za glavnu sezonu očekuje nas još jedna jako dobra godina iz Češke, što su potvrdili i dosadašnji rezultati s porastima dolazaka i noćenja od oko pet posto u odnosu na isto vrijeme 2023.”, kaže za Hinu direktor HTZ predstavništva za te dvije zemlje Miodrag Mlačić.

Napominje i da su češki turisti sve zahtjevniji, traže kvalitetu, hotele sa četiri i pet zvjezdica, apartmane i kuće za odmor, kao i aktivni odmor, pa traže i sve više kvalitetne kampove, iako su cjenovno skuplji, ali time, kao i u nautici, gdje su lani bili na trećem mjestu, zapravo ulaze u tzv. premium segment gostiju.

Iz Slovačke se također očekuje dobra, pa moguće i rekordna posjeta ove godine, čemu će pridonijeti, kao i iz Češke, novi letovi, ali i novi vlak iz Bratislave do Splita, koji je za cijelu sezonu već sada dobro popunjen, a važnim Mlačić ističe i to što sada u Hrvatsku i iz Češke i iz Slovačke dolaze turisti svih profila i iz gotovo svih dijelova tih zemalja.

Povratak Kineza

Direktorica HTZ-a u Kini Franka Gulin kaže da nakon pandemijskih godina, može ponovo normalno raditi na kineskom tržištu, koje se zaželjelo putovanja svijetom.

“Cijelo vrijeme smo radili i održavali radionice i druge aktivnosti za zadržavanje vidljivosti i turističke potražnje za Hrvatsko, i to se sada vrednuje u konkretnim dogovorima te se nadamo većoj posjeti kineskih turista Hrvatskoj. Teško da ćemo brzo stići 2019., kada su i Kinezi, ali i turisti iz Indonezije, Malezije i sličnih ‘potentnih’ tržišta rekordno dolazili, ali trend je jako pozitivan”, dodaje Gulin.

Kaže da je primjetno da se turisti iz Kine vraćaju u Europu, pa i u Hrvatsku, sve je više i individualaca koji traže posebne ponude, duže ostaju i više troše, ali ima dosta upita i za velike grupe, i to najviše za Dubrovnik, Zagreb i Plitvička jezera, ali raste zanimanje i za druga odredišta.

“Hrvatska nudi stvarno puno u smislu prirodne, kulturne i povijesne baštine, raznoliku kuhinju i ukupnu ponudu, što Kineze uvijek najviše privlači, a vole otkrivati i novo. Iako se piše o padu njihove ekonomije, oni dobro financijski stoje i mogu si priuštiti putovanja, a na nama je da se na tom tržištu nastavimo što bolje pozicionirati”, kaže Gulin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Plenković o smijenjenim ministrima: Više puta smo osvježavali ministarske postave

Objavljeno

-

Prije nego što je premijer Andrej Plenković danas pred saborskim Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku predstavio novu ministricu zdravstva Irenu Hrstić, oporba ga je prozvala za sustavno uništavanje zdravstva zadnjih osam godina.

“Gospodin Plenković ili mister ’30 pogrešaka u svojim kadroviranjima’ nema političko ni moralno pravo da danas ovdje predstavlja novu ministricu. Korupcija je ogroman problem i, ne samo moralni nego i politički, i ne možemo raspravljati o meritumu problema i zdravstvenom sustavu koji je u kaosu jer je zamućen politički bunar lopovlukom ljudi koji dolaze od strane Plenkovića, to je problem ove države”, poručio je SDP-ov Mišo Krstičević.

Rekao je da HDZ-ov Mislav Herman tu dolazi u svojstvu kandidata za gradonačelnika Zagreba, a na tvrdnju o skraćivanju listi čekanja rekao je da je Beroš uveo model u kojem je “malo više odvrnuo pipu i kanalizirao javni novac u privatne poliklinike koje su uglavnom u vlasništvu ljudi vrlo bliskih HDZ-u”.

Plenković: Više puta je došlo do osvježavanja ministarske postave
Plenkovića je u odgovoru ponovno osudio postupke za koje se Beroš tereti, rekavši da je posebno osjetljivo kada se ovakvi slučajevi optužbi za korupciju događaju u sustavu zdravstva, na koji su svi građani s pravom dodatno senzibilizirani.

“Žao nam je da je do toga došlo”, dodao je.

Reagirajući na Krstičevićevu tvrdnju o 30 Plenkovićevih smijenjenih ministara, podsjetio je kako je zbog nelojalnosti smijenio i Mostove ministre, rekao da se SDP-ovci nastoje povezati s Mostom pa im preporučio da to ne čine, piše HRT.

Rekao je i da je u devet godina vladanja došlo do “osvježavanja ministarske postave više puta i to je u demokracijama normalno” te da je samo troje ministara otišlo zbog eventualnih optužbi za korupciju počinjene u vremenu dok su obnašali dužnost.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Gotovo četvrtina djevojaka između 15 i 19 godina doživjela je nasilje u vezi

Objavljeno

-

By

Udruga CESI u svom je današnjem priopćenju poseban naglasak stavila na tinejdžerice, podsjećajući da žrtve nisu samo žene, već je i gotovo četvrtina djevojaka u dobi između 15 i 19 godina doživjela seksualno i/ili fizičko nasilje u adolescentskim vezama.

Nedostatak obrazovnog sustava
Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama jedan je od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu – uvodna je to rečenica u priopćenju udruge CESI povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Upozoravaju da je četvrtina djevojaka između 15 i 19 godina doživjela nasilje u vezi.

No, unatoč toj poražavajućoj statistici u okviru našeg obrazovnog sustava mlade se ne podučava kako prepoznati i reagirati na nasilje ili graditi ravnopravne veze, upozorava CESI.

Podaci WHO-a
Svake se godine 25. studenog obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, dok podaci za Hrvatsku pokazuju da je svakih 15 minuta jedna žena izložena nasilju, prenosi Srednja.hr.

Mladi ne znaju što je nasilje
“Nasilje se dodatno intenzivira na internetu i društvenim mrežama, gdje je gotovo 77 posto žena i djevojčica doživjelo neki oblik uznemiravanja. Budući da u Hrvatskoj ne postoji sistematski pristup obrazovanju koje bi im pružilo znanje o tome što nasilje jest i kako ga spriječiti, upravo mlade djevojke postaju lake mete – kako u stvarnom, tako i u online svijetu”, navode iz CESI-ja.

Zašto šutimo?
Nataša Bijelić, stručna suradnica udruge, na današnji dan ističe kako suzbijanje nasilja zahtijeva sustavan i sveobuhvatan pristup prevenciji.

“U okviru aktualnog obrazovnog sustava, mlade se ne podučava kako prepoznati i reagirati na nasilje, zaštiti se ili pomoći i pružiti podršku žrtvama. Ne razgovara se ni o tome kako izgraditi kvalitetne, ravnopravne veze. Stoga CESI, uz podršku drugih udruga i raznih stručnjakinja i stručnjaka, već godinama zagovara uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole, koja će učenicama i učenicima približiti temu i doprinijeti suzbijanju rodno utemeljenog i seksualnog nasilja”, poručila je Bijelić.

Cilj kampanje
Inače, CESI već dulje vrijeme provodi i kampanju #Zaštošutimo kroz koju upozorava na manjak zdravstvenih tema u školskom kurikulumu, pogotovo kada je riječ o seksualnosti, samopoštovanju, uvažavanju drugih i poštivanju granica.

Cilj kampanje je uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u zagrebačke škole, koja će mladima pružiti potrebne alate za izgradnju kvalitetnih odnosa, a o kampanji je bilo riječi i na našoj nedavnoj konferenciji Obrazovanje u pubertetu.

Prozvali su i Grad Zagreb za to što obećano seksualno obrazovanje još uvijek nije zaživjelo u školama.

Grad Zagreb se priključio globalnoj kampanji
Iz Grada Zagreba su povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, izvijestili da se pridružuju globalnoj kampanji ’16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama’ s temom prepoznavanja obilježja nasilnih odnosa.

U zagrebačkim domovima zdravlja, domovima za starije osobe, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad te policijskim postajama bit će istaknuti edukativni plakati, a građankama i građanima bit će distribuirani letci s prikazom skale nasilja, gradacijom i obilježjima nasilnih odnosa.

Putem QR koda istaknutog na materijalima dostupna je i informativna brošura s podacima o savjetovalištima i skloništima za žene žrtve nasilja na području Grada Zagreba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inflacija u EU ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.

Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.

U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.

Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.

Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.

Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.

U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.

Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.

Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.

 
Nastavi čitati

U trendu