Svijet
LIJEČNICI RAZBILI 7 MITOVA O COVID CJEPIVIMA: Je li jedno bolje od ostalih, u čemu se razlikuju i što nam točno ubrizgavaju?
Da biste razumjeli zašto teze navedene u nastavku nisu istinite, valja prikazati kako ta cjepiva djeluju. Pa evo, sve što ste željeli znati o COVID cjepivima na jednome mjestu!
Društvene mreže svakodnevno su preplavljene objavama i komentarima ljudi koji pišu da se ne žele cijepiti protiv koronavirusa zbog nekih strahova ili sumnji koje nisu utemeljene na činjenicama. Liječnici upozoravaju da takav stav može biti opasan.
“Ako ljudi ne razumiju znanost koja stoji iza cjepiva ili ne dobiju odgovore na svoja pitanja, oklijevat će u cijepljenju. Želimo da ljudi znaju istinu kako bi se osjećali ugodnije i uvjerili se da je cijepljenje dobro za njih”, izjavio je dr. William Schaffner, specijalist za zarazne bolesti i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt za Health.
Treba uzeti u obzir i ovo: “Cjepivo može spasiti život”, tvrdi dr. Shobha Swaminathan, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Rutgers New Jersey i voditeljica kliničkih istraživanja za ispitivanje cjepiva Moderna.
Bez obzira na to imate li u životu nekoga komu želite pomoći u rasvjetljavanju mitova o cjepivu protiv koronavirusa ili sami imate pitanja, evo istine koja stoji iza nekih od najvećih glasina vezanih uz dosad odobrena COVID cjepiva.
Mit 1: Možete odabrati koje cjepivo želite
Trenutno su u SAD-u odobrena tri cjepiva protiv COVIDA-19, koja su stvorili Pfizer-BioNTech, Moderna i Johnson & Johnson. Budući da je o svakome od njih zabilježeno mnogo toga, lako je stvoriti povjerenje u jedno cjepivo i odlučiti da je baš ono najbolje za vas.
Jedna od glavnih prepreka mnogim ljudima bila je razlika u učinkovitosti između cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna te cjepiva Johnson & Johnson. Iako prva dva cjepiva imaju učinkovitost od oko 95 posto u sprječavanju COVID-19, Johnson & Johnson bilježi tek 66 posto uspjeha.
Iako se to čini velikom razlikom – i ona definitivno postoji – sva cjepiva su “izrazito učinkovita” u prevenciji teških oblika COVIDA-19, kaže dr. Swaminathan. “To je ono što želimo spriječiti: ozbiljne komplikacije i smrtnost”, dodaje ona.
Nažalost, još uvijek nismo u onome dijelu pandemije – ili opskrbe cjepivima – u kojemu možete odabrati koje ćete cjepivo primiti.
“Trenutno ćete dobiti ono što se nudi”, kazao je za Health stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja, viši znanstvenik u Johns Hopkinsovom centru za zdravstvenu sigurnost. “Možda će kasnije biti više izbora, nakon što izađemo iz faze nužde. Ali još nismo ondje.”
Ako imate poznatu alergiju na sastojak nekoga od cjepiva, to je jedno, nastavlja dr. Adalja. Ali preferiranje jednoga cjepiva nad drugim samo će odgoditi vrijeme kada ćete biti zaštićeni od COVIDA-19.
“Općenito se preporučuje dobiti prvo cjepivo koje vam je dostupno, koje god vrste ono bilo”, rekao je Prathit Kulkarni, asistent profesora iz zaraznih bolesti na Medicinskome fakultetu Baylor.
Mit 2: COVID cjepivo uzrokuje neplodnost
Specijaliste za zarazne bolesti posebno frustrira ova teza. “To je izmišljotina. To je potpuno proizvoljna izjava izrečena u nedostatku dokaza. Tako bih mogao reći i da vas COVID cjepivo može pretvoriti u vjevericu i imao bih istu razinu dokaza”, pojasnio je dr. Adalja.
Da bismo razumjeli zašto to nije istina, dobra je ideja prikazati kako ta cjepiva djeluju. Cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna koriste noviju tehnologiju nazvanu messenger RNA (mRNA). Ta cjepiva djeluju kodirajući dio šiljastoga proteina koji se nalazi na površini SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
MRNA cjepiva koriste dijelove kodiranoga proteina iz SARs-CoV-2 za stvaranje imunosnoga odgovora vašega tijela. Tada razvijate antitijela. Vaše tijelo na kraju eliminira protein i mRNA, ali antitijela se zadržavaju.
Johnson & Johnson cjepivo djeluje više poput tradicionalnoga cjepiva. Koristi adenovirus, koji obično uzrokuje prehladu, koji je modificiran s proteinom SARS-CoV-2. Adenovirus se ne može reproducirati u vašem tijelu i neće vam pozliti.
Kada dobijete cjepivo, modificirani virus uvlači se unutar vaših stanica, gdje putuje do stanične jezgre. Adenovirus tada stavlja svoj DNK u jezgru, vaša stanica pročita gen šiljastoga proteina i on se kopira u mRNA. Vaše stanice počinju stvarati bjelančevine, koje prepoznaje vaš imunosni sustav. To uzrokuje da vaše tijelo stvara antitijela.
Na temelju objava na Facebooku koje kruže o ovome, čini se da se mit temelji na netočnim informacijama koje kažu da cjepivo sadržava protein nazvan sincitin-1, koji je povezan s funkcijom posteljice, organa koji opskrbljuje dijete hranjivim tvarima tijekom trudnoće.
Ali, to nije točno! Šiljak proteina SARS-CoV-2 nije sličan sincitinu-1, a također nema dokaza da blokiranje proteina sincitin-1 čak uzrokuje neplodnost, tvrdi dr. Schaffner.
Dr. Swaminathan naglašava da ne postoje “apsolutno nikakvi dokazi” koji podupiru tvrdnje da cjepiva uzrokuju neplodnost. “Samo zato što nešto glasno kažeš, to nije istina”, kaže ona. “Cjepiva ne utječu na sustav plodnosti.”
Mit 3: Ne treba vam cjepivo ako ste već imali koronu
CDC preporučuje da se ljudi koji su već imali COVID-19 ipak cijepe protiv koronavirusa. “Ljudi mogu razmotriti odgodu cijepljenja za 90 dana nakon oporavka od COVIDA-19, ali to nije apsolutni uvjet”, kaže dr. Kulkarni. “Na kraju bi se svi trebali cijepiti.”
Zašto? Još nije poznato koliko dugo ste zaštićeni od ponovnoga dobivanja virusa nakon što se oporavite od COVIDA-19, objašnjava dr. Schaffner. “Cjepivo pruža još veću zaštitu antitijelima od samoga virusa. Jače ste zaštićeni nakon što primite cjepivo”, kaže on.
Mit 4: Ne morate nositi masku nakon što se cijepite
Ovo se temelji na poluistinama. CDC je nedavno objavio smjernice za potpuno cijepljene ljude i kaže da oni koji su potpuno cijepljeni – to znači dvije injekcije cjepiva Moderna i Pfizer ili jedna injekcija cjepiva Johnson & Johnson – mogu prestati nositi maske u zatvorenom prostoru.
Međutim, CDC naglašava da je i dalje važno nositi maske u javnosti i kada se okupljate s necijepljenim ljudima iz više od jednoga kućanstva. Zašto? U ovome trenutku nije poznato možete li virus prenijeti drugima nakon cijepljenja i koliko su cjepiva učinkovita protiv svih inačica virusa.
Mit 5: Cjepivom će vam ubrizgati koronavirus
Stručnjaci jednoglasno tvrde: ne, ovo nije točno! “Biološki je nemoguće da bilo koje od COVID cjepiva uzrokuje da netko zapravo dobije COVID-19”, kaže dr. Kulkarni. “Ona također ne bi trebala uzrokovati pozitivan test na koronu.”
Opet, cjepiva sadržavaju ili šifru koja pomaže vašemu tijelu u stvaranju šiljastoga proteina SARS-CoV-2 ili sadržavaju modificirani virus s kodom šiljastoga proteina – niti jedno zapravo ne sadržava SARS-CoV-2. “Cjepiva ne sadržava puni virus, stoga vam ne mogu dati COVID-19”, kaže dr. Adalja. “Jedini test na kojemu biste bili pozitivni bio bi test na antitijela.”
Mit 6: Cjepiva su prebrzo stigla da bi bila sigurna
“Istina je da nikada nismo stvorili neko cjepivo u kraćem vremenskom roku”, kaže dr. Swaminathan. “Ali ova cjepiva su prošla iste rigorozne procese kao i sva ostala cjepiva. Sve se jednostavno posložilo na svoje mjesto.”
Ističe da su sva cjepiva protiv COVIDA-19 odobrena za uporabu u SAD-u prošla strogi vremenski okvir Uprave za hranu i lijekove, koji uključuje istraživanje i razvoj, pretklinička ispitivanja, tri faze kliničkih ispitivanja, a zatim i odobrenje FDA-e.
Važno je naglasiti, također, da tehnologija mRNA postoji već desetljećima, a prethodno je proučavana za gripu, virus Zika, bjesnoću i citomegalovirus. Jednostavno nikada prije nije bila u cjepivu koje je odobrila FDA.
“Možete se pouzdati u sva dostupna cjepiva, sigurna su!”, kaže dr. Schaffner. Ako želite dodatno osiguranje, dr. Schaffner preporučuje da pogledate CDC-ov tragač za cjepivima, koji pokazuje da je dosad izbačeno više od 98 milijuna cjepiva.
“Ništa ozbiljno nije iskrsnulo, osim vrlo rijetke anafilaktičke reakcije kod ljudi koji su imali prethodne anafilaktičke reakcije”, kaže on. U slučaju da vam nije poznata, anafilaktička reakcija je ozbiljna, potencijalno opasna za život alergijska reakcija.
Mit 7: COVID cjepivo izmijenit će vaš DNK
Dr. Adalja kaže da je ovo “još jedna izjava dana u nedostatku dokaza”. “Cjepiva ne mogu promijeniti vaš DNK”, tvrdi. Da bi nešto promijenilo vaš DNK, mora ući u nuklearnu membranu vaših stanica, objašnjava on.
“Nitko nema sposobnost to učiniti. Cjepiva se niti ne približavaju vašem DNK na staničnoj razini. To biološki nije izvedivo”, potvrđuje i dr. Kulkarni.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
(FOTOGALERIJA) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
