Connect with us

Hrvatska

Istraživanje: Jedna doza cjepiva dovoljna za one koji su preboljeli covid

Objavljeno

-

Ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić izjavila je da istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazuje da se, nakon druge doze cjepiva protiv koronavirusa, višestruko povećavaju antitijela kod određenog broja ispitanika.

“U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 93 nova slučaja koronavirusa. 74 pacijenta su na respiratoru, deset više nego prethodni dan. Preminulo je 19 osoba. Cijepljeno je 199.498 osoba”, izvijestila je Vera Katalinić Janković.

Krunoslav Capak je rekao: “Imamo 16,3% više novozaraženih nego u proteklom tjednu. Incidencija na sto tisuća je 161,2 u Hrvatskoj. Najniža je u Istarskoj, a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Na listi zemalja EU po veličini incidenciji na šestom smo mjestu. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika nam je 1.397,5 po čemu smo na 18. mjestu. Udio pozitivnih slučajeva je 4,3%.”

Ministar Vili Beroš je izvijestio o cijepljenju: “Masovni punktovi za cijepljenje predstavljaju pokaznu vježbu zadnje faze cijepljenja. Trenutne brojke ukazuju na visoku spremnost za cijepljenje i visok interes građana. Na stranici cijepise.hr imamo 54.008 iskaza interesa građana. Pozivni centar zabilježio je 4.371 poziv.

Ne treba dozvoliti da lagani rast brojeva postane trend. Cijepljenje je dobrodošlo i ohrabrujuće, ali ne smije biti element koji će uzrokovati prekomjerno popuštanje. Ono nas neće osloboditi od svih mjera. Moramo poštovati mjere jer je to jedini način da zadržimo dobru situaciju.

Ova epidemija je još jednom naglasila ulogu žena u hrvatskom zdravstvenu sustavu. 76% zaposlenih u zdravstvu čine žene. U Ministarstvu zdravstva radi više od 70% žena”, rekao je Beroš i zahvalio ženama i čestitao im Dan žena.

Istraživanje o cijepljenju

“Ova studija je još u tijeku, no preliminarnu analizu smo napravili”, rekla je Alemka Markotić.

“Do danas  je cijepljeno 426 zaposlenika klinike s dvije doze cjepiva. Od toga osam zaposlenika imalo je nakon prve doze alergijske reakcije pa nisu dobili drugu dozu. Prvi serološki testovi napravljeni su tri tjedna nakon primitka prve doze cjepiva, pred drugu dozu kod 420 zaposlenika, a drugi serološki 4 tjedna nakon druge doze cjepiva na 82 zaposlenika. Planira se pratiti i situaciju nakon više mjeseci.

I naši ispitanici su većinom žene. 89 muškaraca je bilo u istraživanju i 344 žene u dobi od 20 do 65 godina”, rekla je Markotić objašnjavajući koji su test koristili.

U pet ispitanika nakon prve doze cjepiva nije bilo detektabilnog odgovora. Većina je imala dobar odgovor. Na drugu dozu su svi odreagirali, i onih prvih pet. Svi su imali značajno visoke vrijednosti imunoglobulina G. Oko sedam puta više su bile vrijednosti nakon druge doze, a ako gledamo maksimalne vrijednosti, onda su one još puno više s iznimno dobrim odgovorom. Kad gledamo raspodjelu prema spolu, žene su i nakon prve i nakon druge doze nešto bolje odgovorile na cjepivo.

Postoji negativna korelacija s količinom antitijela i dobi, ali to još treba dodatno analizirati.

Zaposlenici koji nisu u neprestanom kontaktu s oboljelima, imali su nešto slabiji odgovor. No, nakon druge doze te vrijednosti su se izjednačile.

Cijepljenje kod osoba koje su preboljele covid ili su bile u samoizolaciji. Bilo ih je 69 u  izolaciji prije cijepljenja, a oboljelih 33. Troje je nakon cijepljenja bilo u samoizolaciji i nitko nije obolio nakon cijepljenja. Nema razlike između količine antitijela djelatnika koji su bili u izolaciji, no važno je da smo tu analizirali odgovor nakon prvog i drugog cijepljenja kod djelatnika koji su preboljeli covid i onih koji nisu. Oni koji su preboljeli bolest već nakon prve doze imali su značajno visoku razinu antitijela i ona se nakon drugog cijepljenja nije povisila. Dok je kod djelatnika koji nisu bili oboljeli, dosegli su gotovo istu razinu kao i oni koji su preboljeli.

Kod onih koji su preboljeli, bit će dovoljna jedna doza i nema potrebe za drugom, ovo je dosta uvjerljiv rezultat. Nijedan djelatnik nije obolio nakon što se cijepio.”

Vidjeli smo da nema velikog rasapa u različitom odgovoru antitijelima, dodala je.

Capak je dodao: “Logično je da oni koji su preboljeli covid, prvu dozu cjepiva primili su prirodnim putem, a onda drugug dozu cjepiva koji je dodatno pojačao imunološki sustav. Logično bi bilo donijeti odluku da oni koji su preboljeli, ne trebaju primati drugu dozu, ali još će se nastaviti pratiti situacija. Još uvijek ne znamo ni za cijepljenje ni za preboljenje koliko to traje.”

Isporuka AstraZenece

“U ovom tjednu ožujka primit ćemo 62.400 doza AstraZenece, a ostale isporuke su u skladu s planiranim. Registracija cjepiva Johnson&Johsnon očekuje se u 4. ili 5. tjednu ožujka. Za vikend je rečeno da isporuka tog cjepiva ne može početi prije sredine travnja. Naručili smo 900.000 doza, ali kojom brzinom će dolaziti, to još ne znamo”, rekao je Capak i dodao:

“Što se tiče cjepiva u Austriji, ne znam. Imali smo nekoliko slučajeva smrti, ali je u svakom slučaju utvrđeno da smrt nije posljedica cijepljenja, a korištena su različita cjepiva, nije samo jedno.”

Prelazak granice i cijepljenje

“Zasad još nijedna zemlja EU nije uvela dozvolu prelaka granice na temelju cijepljenja”, rekao je Capak i dodao: “Postoje bilateralni dogovori između pojedinih zemalja EU s trećim zemljama. I mi imamo neke ponude za bilateralne dogovore, na tome se radi u EU. Sredinom siječnja donesen je dokument koji određuje reguliranje statusa cijepljenja, ali ne u svrhu prelaska granice. Sad se i o tome razgovara.  Doći će trenutak kad će EU uvesti pravila, no još postoje komtroverze. Primjerice, što je s prijenosom virusa onih koji su cijepljeni, koliko traje imunitet, što s cjepivima koja nisu registrirana u EU… Ide se prema tome da se prizna certifikat za prelazak granice.

Davor Božinović je dodao: “17. ožujka bi EU trebala izaći s nacrtom dokumenta. Možda će certifikat o cijepljenju biti jedinstven. O tome se razgovara već neko vrijeme. I mi ćemo kao druge članice imati svoju politiku oko prelaska granice RH.”

Cjepiva i nove varijante

“Imamo podatke o tome da neka cjepiva slabije štite protiv novih varijanti – britanskog, brazilskog i južnoafričkog. AstraZenecino nešto slabije štiti od južnoafričkog soja. Sad pratimo češku i njujoršku varijantu i njihov utjecaj na brzinu širenja bolesti i težinu kliničke slike. U velikoj mjeri cjepiva štite i od novih varijanti, ali nitko ne zna kako će se to razvijati ni hoćemo li se morati cijepiti svake godine. Ne znamo ni koliko imunitet nakon cijepljenja traje. Proizvodnja cjepiva protiv novih varijanti bit će puno lakša”, naglasio je Capak.

Kućni testovi i lijekovi

“Što se tiče tih testova koji su pušteni u slobodnu prodaju, tzv. samotestovi, poput brzih antigenskih trebaju zadovoljiti određene uvjete. Među ostalim, uputstva za korištenje moraju biti dovoljno jasna, treba ih potvrditi HALMED itd. U Hrvatskoj dosad nemamo nijedan takav test registriran iako će vjerojatno brzo doći. Imali smo pokušaj registracije takvog testa, validirali smo prije otprilike 4 tjedna, no nije bio dovoljno osjetljiv da bismo ga pustili na tržište. Očekujemo da će se javiti proizvođači s novim testovima”, rekao je Capak.

Markotić je dodala: “Što se tiče lijekova, nema novih rezultata. Kortikosteroidi u pravilnim dozama mogu smanjiti upalnu reakciju i smrtnost kad bolest ide prema težem obliku. Sad se zna da imunoglobulline treba dati ranije osobama koje imju rizik od razvoja teškog oblika bolesti.”

Sputnjik V

“Naš kontakt je i dalje ostvaren, čekamo dokumentaciju koju će onda HALMED evaluirati”, objasnio je Beroš o Sputnjiku V.

“EMA je započela službenu analizu”, dodala je Markotić.

Epidemiološke mjere

Božinović je rekao: “Krajem tjedna moramo razmisliti o produžetku mjera. Sad je još rano konkretno govoriti o tome, ali s obzirom na rast teško da se od 15. ožujka mogu očekivati popuštanja. Prije bi trebalo biti u fokusu očuvanje sadašnjih mjera da se ne moramo vraćati nazad. Nastavit ćemo pratiti situaciju sa širenjem virusa u Hrvatskoj i izvan zemlje i donositi mjere. Nema tu copy-paste pristupa i mislim da je to ispravno.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu