Connect with us

Svijet

ŠTO KAD PANDEMIJA PROĐE? Nakon koronavirusa svijet bi moglo zadesiti nešto još gore – inflacija

Objavljeno

-

Već uoči pandemije su se proricali crni dani: slom gospodarstva, besparica i recesija. Zapravo smo prošli dobro – cinici će reći previše dobro, ali tu su i bilijuni dugova. Slijedi li sad inflacija?

Gotovo sve gospodarske prognoze u doba pandemije su se pokazale jedva vrijednim papira na kojima su napisane. Razlog je jasan: još nikad nismo bili suočeni s takvim mjerama zabrane i nema nikakve škole iz prošlosti gdje bi se, barem otprilike moglo vidjeti, kamo to vodi, piše Deutsche Welle.

Ali pogotovo kod onih kojima je račun u banci još uvijek dobro popunjen sad se javlja nova briga: sve te milijarde pomoći i novih državnih dugova – bez adekvatnog gospodarskog rasta u doba pandemije, neminovno će u jednom trenutku “puknuti” i odletjeti u inflaciju.

Nervoza je velika i to se vidjelo nakon izjave šefa američkog Feda, Jeromea Powella. Za Wall Street Journal je za doba nakon korone procijenio kako će doći do oživljavanja tržišta rada i određenog povećanja cijena. Ali on je uvjeren kako će to biti tek kratkotrajni fenomen i kako poskupljenja neće potrajati. U svakom slučaju, najavljuje kako će američka središnja banka ostati “strpljiva” i kako ništa neće mijenjati na brzinu.

No već i takva izjava predsjednika Vijeća američkog Feda – tradicionalno sklonog višeznačnim izjavama gdje su i proročanstva iz Delfa primjer upravo matematičke preciznosti – je bila dovoljna za nervozu na Wall Streetu i užurbanu prodaju vrijednosnica. Jer nitko ne želi biti zatečen u inflaciji bez novca na sigurnom.

Prvih naznaka već ima: stopa poskupljenja u Njemačkoj je još od prošlog srpnja bila ispod nule, u studenom i prosincu je to bilo -0,3%. Ali onda u siječnju je skočila na 1%, u veljači na 1,3%, banke su polako postale opreznije i kod izračuna kamata za kredite – a pravo ukidanje zabrana još nije ni počelo. Ekonomisti uvjeravaju kako je tu i mnoštvo objektivnih okolnosti: cijena energenata je opet počela rasti, njemački PDV se vratio na “normalnu” razinu, a tu su i novi izdaci za izlučivanje CO2 koji se onda nalaze i u konačnoj cijeni.

No stara je spoznaja ekonomske misli kako vrijednost novca ne ovisi samo o njegovoj količini, nego i o brzini kojom se novac “obrće”. A tu je došlo do golemog zastoja: Stefan Kooths, direktor istraživačkog centra za konjunkturu i gospodarski rast pri Institutu za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela za list Capital kaže kako se samo u Njemačkoj stvorio zastoj u potrošnji i kako je takva “neželjena” ušteda negdje oko 200 milijardi eura.

Ukidanjem zabrana se može očekivati da će građani htjeti nadoknaditi ono što su propustili u doba pandemije: nekamo otputovati – navala na turističke urede se već vidjela u Velikoj Britaniji, otići u restoran, obnoviti svoju garderobu… Već i ovo otvaranje frizerskih salona je dovelo do goleme gužve i mušterija koji su bili spremni platiti gotovo svaku cijenu da bi konačno sredili svoju frizuru. Jer u mnogim slučajevima ponuda je razmjerno ograničena – dakle rasti će cijene.

Ali i on upozorava kako će to biti, u najgorem slučaju prolazni fenomen koji će potrajati možda tek koji mjesec. Nema naznaka da će to dovesti i do značajnog porasta prihoda i veće potražnje na tržištu rada – receptura inflacije kakva je Europu zadesila u sedamdesetima prošlog stoljeća. To mišljenje dijeli čitav niz drugih ekonomskih stručnjaka: da, hoće, krivulja inflacije će vjerojatno skočiti, ali će se brzo vratiti na normalnu. Konačno, tu će i Europska središnja banka znati naći načina kako da obuzda inflaciju na željenu granicu od najviše 2%.

Opet: takav i zapravo politički izazvan (pa makar i iz zdravstvenih razloga) poremećaj svjetskoga gospodarstva u doba korone se još nikad nije dogodio i nemoguće je reći, što će doista biti dalje. Jer Alexander Kriwoluzky iz odjela makroekonomije Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu ne isključuje mogućnost da i inflacija bude – politička odluka.

Tu će Nijemci teško ikad biti “za”, ali inflacija bi mogla postati dugoročna ako neke zemlje – tu se naravno prije svega misli na Italiju ili Francusku – budu uvjerene kako će to, a ne gospodarski rast, biti jedini način smanjenja realnog volumena državnog duga koji se nagomilao u doba pandemije. Inflacija će tako i konačno prekinuti ovu praksu otkupa državnih vrijednosnica Europske središnje banke, dakle politika novca u prostoru eura bi se vratila u “normalno” stanje.

No isto tako Kriwoluzky podsjeća kako inflacija nikad nije uspjela napuniti državnu blagajnu – to bi Talijani najbolje trebali znati. Pogotovo kad ESB više ne bi kupnjom državnih vrijednosnica stabilizirao njezine vrijednosti, to bi se brzo pretvorilo u upravo neizdrživ teret za državne blagajne.

Hoće li zato nadvladati razum? Racionalno – svi se mogu složiti oko toga. Iracionalno – pogotovo zbog tolikog utjecaja populizma u politici – teško će itko staviti ruku u vatru (ili svoj novac na rub prozora) tvrdnjom što će biti nakon pandemije i hoće li vrijednost novca ostati stabilna. Zato će se i dalje histerično slušati svaki zarez direktora središnjih banaka – a već i to stvara potrese na burzama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Znanstvenici zabrinuti: Ovo bi mogla biti opasna prijetnja opstanku naše vrste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Kao da klimatske promjene, vojni sukobi, različite bolesti i pandemije nisu dovoljni, znanstvenici su otkrili još jednu pojavu koja bi mogla ugroziti opstanak ljudi u budućnosti.

Analiza objavljena u časopisu Human Reproduction Update, u obzir je uzela više od 250 studija provedenih diljem svijeta koje su se bavile ljudskim reproduktivnim zdravljem. Točnije, fokusirale su se na broj spermija u posljednjih 50 godina kod muškaraca diljem svijeta. I rezultati nisu ohrabrujući, prenosi Zimo.

Promatrajući podatke prikupljene od 1973. do 2018. godine, znanstvenici su utvrdili da je broj spermija u prosjeku padao za oko 1,2 posto godišnje do 2000. godine. Nakon toga, situacija je postala još gora. Stupanj opadanja broja spermija povećao se i sad iznosi oko 2,6 posto godišnje.

Iako se to možda ne čini puno, znanstvenici upozoravaju, kako to ukazuje na sve veći problem plodnosti u populaciji, ali i može biti pokazatelj zdravstvenih problema među muškrcima.

Naime, nedavna istraživanja pokazala su da su poremećaji u razvoju reproduktivnih organa tijekom fetalne faze, povezani s doživotnim oštećenjem plodnosti i drugim markerima reproduktivne disfunkcije.

Prema znanstvenicima, podaci kao takvi nisu alarmantni za pojedince, ali bi mogli biti zvono za uzbunu za političare.

“Naša otkrića su poput kanarinca u u rudniku ugljena. Imamo ozbiljan problem koji bi, ako se ne ublaži, mogao ugroziti opstanak čovječanstva”, istaknuo je prof. Hagi Levine sa Sveučilišta u Jeruzalemu.

Pozvao je na globalnu akciju za promicanje zdravijeg okoliša za sve vrste i smanjenje izloženosti i ponašanja koja prijete reproduktivnom zdravlju.

Prof. Shannom Swan s Medicinskog fakulteta Icahn, koja je s Levineom i 53 znanstvenika diljem svijeta radila na ovoj analizi, naglasila je da nizak broj spermija ne utječe samo na plodnost muškaraca, već ima ozbiljne posljedice za zdravlje muškaraca općenito, te je povezan s drugim nepovoljnim trendovima, koji se zajedno nazivaju sindromom disgeneze testisa.

“Zabrinjavajući pad koncentracije sperme kod muškaraca i ukupnog broja spermija za više od jedan posto svake godine, kako je navedeno u našem radu, u skladu je s nepovoljnim trendovima u zdravstvenim ishodima drugih muškaraca, kao što su rak testisa, hormonski poremećaj i genitalne urođene mane, kao i pogoršanje reproduktivnog zdravlja žena. Ovo se očito ne može nastaviti nekontrolirano”, upozorila je Swan.

 
Nastavi čitati

Svijet

Svijet od danas ima osam milijardi stanovnika

Objavljeno

-

By

Otkako su se prije gotovo tri milijuna godina u Africi razvili prvi ljudi, globalna populacija je uz prolazne zastoje neprestano rasla. Svijet će danas, po procjenama UN-a, dobiti i osammilijarditog stanovnika. 

Prvi ljudi 

Najstariji fosili prvih poznatih ljudi stari su 2,8 milijuna godina i pronađeni su u istočnoj Africi. No sve do kraja 19 stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane.

Otprije znamo da su naši preci bili lovci-sakupljači koji su imali manje djece u usporedbi s kasnijom populacijom da bi zadržali svoj nomadski način života.

Usto je i naseljenost bila rijetka s obzirom na to da su lovci-sakupljači trebali mnogo prostora da se prehrane, otprilike deset četvornih kilometara po osobi, tvrdi Herve Le Bras, znanstvenik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED).

On kaže da je broj stanovnika rastao i tada, ali vrlo, vrlo sporo.

Prvi baby boom

Prvi poznati skok u broju stanovnika zbio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere.

S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja.

“Majke su mogle dojenčad hraniti kašom što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece”, objasnio je Le Bras.

Razvoj trajnih naselja donio je i određene rizike. Pripitomljavanje životinja ljude je dovelo u kontakt s novim smrtonosnim bolestima.

Posebno je visoka bila smrtnost među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog.

“Smrtnost je bila golema, ali je istodobno baby boom bio kontinuiran”, rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu.

Sa šest milijuna stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 milijuna oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 milijuna u prvome stoljeću.

Crna smrt

Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora.

U samo osam godina izbrisala je 60 posto populacije Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Globalan broj stanovnika zbog crne je smrti pao s 429 milijuna 1300. godine na 374 milijuna sto godina kasnije.

I ostali događaji, poput Justinijanove kuge, koja je harala Sredozemljem od 541. do 767. godine te ratova u ranome srednjem vijeku na zapadu Europe rezultirali su privremenim padom broja Zemljana.

Osam milijardi, ključan razvoj cjepiva

Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeća, uvelike zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane.

Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.

Crubezy smatra da je ključan bio razvoj cjepiva, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubojica.

Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zabrinjavajuće djelovanje jednog od najpoznatijih lijekova protiv bolova!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Jedan od najčešće konzumiranih lijekova u SAD-u, ali i svijetu, mogao bi ostaviti mnogo više posljedica na ljudski organizam od tek ublažavanja glavobolje.

Acetaminofen, također poznat kao i paracetamol, a koji se prodaje pod brendovima Tylenol i Panadol, također povećava i sklonost rizicima, kaže studija iz 2020. koja je pratila promjene u ljudskom ponašanju pod utjecajem ovog lijeka.

“Čini se da pod utjecajem acetaminofena ljudi osjećaju manje negativnih emocija kada razmišljaju o riskantnim potezima – jednostavno ne osjećaju jednaku razinu straha”, kaže neuroznanstvenik Baldwin Way sa sveučilišta u Ohiju, prenosi Science Alert.

“Gotovo četvrtina populacije u SAD-u uzima ove lijekove svaki tjedan. Smanjene percepcije o riziku i češće riskantno ponašanje mogli bi ostaviti rizik na društvo u cjelini”, dodaje.

Rezultati studije dodatno potvrđuju prethodna istraživanja koja sugeriraju da su efekti acetaminofena na ublažavanje boli također primjetni u raznim psihološkim procesima: umanjuju percepciju povrijeđenih osjećaja, umanjuju sposobnost za empatiju, a moguće da čak i zatupljuju kognitivne funkcije.

Istraživanje također daje naslutiti da bi se pod utjecajem acetaminofena mogla umanjiti sposobnost percepcije i evaluiranja rizika. Efekt lijeka možda je malen, ali ne treba ga se ignorirati, budući da je upravo acetaminofen najčešći sastojak lijekova u SAD-u – može ga se pronaći u čak 600 različitih lijekova koji se dobivaju na recept, ali i bez njega.

U seriji eksperimenata u kojima je sudjelovalo 500 sveučilišnih studenata, Way i njegov tim mjerili su koliko bi jedna doza od 1.000 miligrama acetaminofena (maksimalna dopuštena dnevna doza za odrasle) utjecala na rizično ponašanje sudionika u usporedbi s placebo lijekovima koji su nasumce davani sudionicima u kontrolnoj grupi.

U svakom od eksperimenata, sudionici su morali napuhati ispuhani balon na kompjuterskom monitoru, a svakim pojedinim klikom za napuhavanje zarađuju izmišljeni novac. Dane su im upute da zarade što je više izmišljenog novca moguće napuhavajući balon što je više moguće, ali da budu oprezni da balon ne pukne jer bi u tom slučaju izgubili sav novac.

Rezultati su pokazali da su oni sudionici koji su uzeli acetaminofen znatno više riskirali tijekom ove vježbe, u usporedbi s opreznijom placebo skupinom. Oni koji su bili pod utjecajem acetaminofena češće su gubili novac jer im je puknuo balon od kontrolne skupine.

“Ako niste skloni riziku, napuhat ćete balon malo i onda odlučiti uzeti novac jer ne želite da balon pukne i da izgubite sve što ste zaradili”, kaže Way. “Ali oni koji su na acetaminofenu pokazuju manje anksioznosti i negativnih emocija o tome koliko balon raste i koji su izgledi da će puknuti.”

Uz simulaciju s balonom, sudionici su također ispunjavali i upitnike tijekom još dva eksperimenta, gdje su ocjenjivali razinu rizika koju percipiraju u različitim hipotetskim scenarijima kao na primjer ulaganje cjelodnevne zarade u sportsku okladu, skakanje s mosta ili vožnja automobilom bez zaštitnog pojasa.

U jednom od upitnika primijećeno je da uzimanje acetaminofena smanjuje percepciju rizika u usporedbi s kontrolnom grupom, no u drugom, sličnom upitniku nije primijećen takav efekt .

Ipak, općeniti zaključak temeljen na prosječnim rezultatima različitih testova jest da postoji značajna povezanost između uzimanja acetaminofena i riskantnog ponašanja, čak i ako je primijećeni efekt malen.

Tim je rekao da su prepoznali da se učinci lijeka na riskantno ponašanje mogu objasniti i drugim vrstama psiholoških procesa, kao što je možda smanjenje anksioznosti.

“Moguće je da, kako balon raste, oni u placebo skupini osjećaju jaču anksioznost pri pomisli da bi mogao puknuti,” objasnili su znanstvenici. “Kada osjećaj anksioznosti postane prevelik, oni završe s eksperimentom. Moguće je da acetaminofen smanjuje tu anksioznost, što dovodi do riskantnijeg ponašanja.”

Istraživanje alternativnih psiholoških objašnjenja za ovaj fenomen, kao i istraživanje bioloških mehanizama odgovornih za učinke acetaminofena na izbore u ovakvim situacijama, trebalo bi se detaljnije istražiti u daljnjim studijama, rekao je tim.

Znanstvenici će također imati još prilike proučiti ulogu acetaminofena u ublažavanju boli, budući da su studije u posljednjih nekoliko godina pokazale da u mnogim slučajevima ovaj lijek nije efikasan, a ponekad nije ništa bolji od placeba, uz to što otvara rizike za razvoj drugih zdravstvenih problema.

Bez obzira na ozbiljnost tih rezultata, acetaminofen je još uvijek jedan od najkorištenijih lijekova u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija smatra ga esencijalnim lijekom. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje ga kao lijek koji valja uzeti ako osoba smatra da ima simptome koronavirusa.

Možda ćemo morati još jednom razmisliti o takvim savjetima, kaže Way.

“Moguće je da će osoba koja ima koronavirus, a uzme acetaminofen, misliti da nije toliko rizično izići van i družiti se s prijateljima”, dodaje. “Potrebno nam je još istraživanja o učinku acetaminofena i drugih lijekova koji se izdaju bez recepta na naše izbore i rizike koje poduzimamo.”

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu