Connect with us

Svijet

ŠTO KAD PANDEMIJA PROĐE? Nakon koronavirusa svijet bi moglo zadesiti nešto još gore – inflacija

Objavljeno

-

Već uoči pandemije su se proricali crni dani: slom gospodarstva, besparica i recesija. Zapravo smo prošli dobro – cinici će reći previše dobro, ali tu su i bilijuni dugova. Slijedi li sad inflacija?

Gotovo sve gospodarske prognoze u doba pandemije su se pokazale jedva vrijednim papira na kojima su napisane. Razlog je jasan: još nikad nismo bili suočeni s takvim mjerama zabrane i nema nikakve škole iz prošlosti gdje bi se, barem otprilike moglo vidjeti, kamo to vodi, piše Deutsche Welle.

Ali pogotovo kod onih kojima je račun u banci još uvijek dobro popunjen sad se javlja nova briga: sve te milijarde pomoći i novih državnih dugova – bez adekvatnog gospodarskog rasta u doba pandemije, neminovno će u jednom trenutku “puknuti” i odletjeti u inflaciju.

Nervoza je velika i to se vidjelo nakon izjave šefa američkog Feda, Jeromea Powella. Za Wall Street Journal je za doba nakon korone procijenio kako će doći do oživljavanja tržišta rada i određenog povećanja cijena. Ali on je uvjeren kako će to biti tek kratkotrajni fenomen i kako poskupljenja neće potrajati. U svakom slučaju, najavljuje kako će američka središnja banka ostati “strpljiva” i kako ništa neće mijenjati na brzinu.

No već i takva izjava predsjednika Vijeća američkog Feda – tradicionalno sklonog višeznačnim izjavama gdje su i proročanstva iz Delfa primjer upravo matematičke preciznosti – je bila dovoljna za nervozu na Wall Streetu i užurbanu prodaju vrijednosnica. Jer nitko ne želi biti zatečen u inflaciji bez novca na sigurnom.

Prvih naznaka već ima: stopa poskupljenja u Njemačkoj je još od prošlog srpnja bila ispod nule, u studenom i prosincu je to bilo -0,3%. Ali onda u siječnju je skočila na 1%, u veljači na 1,3%, banke su polako postale opreznije i kod izračuna kamata za kredite – a pravo ukidanje zabrana još nije ni počelo. Ekonomisti uvjeravaju kako je tu i mnoštvo objektivnih okolnosti: cijena energenata je opet počela rasti, njemački PDV se vratio na “normalnu” razinu, a tu su i novi izdaci za izlučivanje CO2 koji se onda nalaze i u konačnoj cijeni.

No stara je spoznaja ekonomske misli kako vrijednost novca ne ovisi samo o njegovoj količini, nego i o brzini kojom se novac “obrće”. A tu je došlo do golemog zastoja: Stefan Kooths, direktor istraživačkog centra za konjunkturu i gospodarski rast pri Institutu za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela za list Capital kaže kako se samo u Njemačkoj stvorio zastoj u potrošnji i kako je takva “neželjena” ušteda negdje oko 200 milijardi eura.

Ukidanjem zabrana se može očekivati da će građani htjeti nadoknaditi ono što su propustili u doba pandemije: nekamo otputovati – navala na turističke urede se već vidjela u Velikoj Britaniji, otići u restoran, obnoviti svoju garderobu… Već i ovo otvaranje frizerskih salona je dovelo do goleme gužve i mušterija koji su bili spremni platiti gotovo svaku cijenu da bi konačno sredili svoju frizuru. Jer u mnogim slučajevima ponuda je razmjerno ograničena – dakle rasti će cijene.

Ali i on upozorava kako će to biti, u najgorem slučaju prolazni fenomen koji će potrajati možda tek koji mjesec. Nema naznaka da će to dovesti i do značajnog porasta prihoda i veće potražnje na tržištu rada – receptura inflacije kakva je Europu zadesila u sedamdesetima prošlog stoljeća. To mišljenje dijeli čitav niz drugih ekonomskih stručnjaka: da, hoće, krivulja inflacije će vjerojatno skočiti, ali će se brzo vratiti na normalnu. Konačno, tu će i Europska središnja banka znati naći načina kako da obuzda inflaciju na željenu granicu od najviše 2%.

Opet: takav i zapravo politički izazvan (pa makar i iz zdravstvenih razloga) poremećaj svjetskoga gospodarstva u doba korone se još nikad nije dogodio i nemoguće je reći, što će doista biti dalje. Jer Alexander Kriwoluzky iz odjela makroekonomije Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu ne isključuje mogućnost da i inflacija bude – politička odluka.

Tu će Nijemci teško ikad biti “za”, ali inflacija bi mogla postati dugoročna ako neke zemlje – tu se naravno prije svega misli na Italiju ili Francusku – budu uvjerene kako će to, a ne gospodarski rast, biti jedini način smanjenja realnog volumena državnog duga koji se nagomilao u doba pandemije. Inflacija će tako i konačno prekinuti ovu praksu otkupa državnih vrijednosnica Europske središnje banke, dakle politika novca u prostoru eura bi se vratila u “normalno” stanje.

No isto tako Kriwoluzky podsjeća kako inflacija nikad nije uspjela napuniti državnu blagajnu – to bi Talijani najbolje trebali znati. Pogotovo kad ESB više ne bi kupnjom državnih vrijednosnica stabilizirao njezine vrijednosti, to bi se brzo pretvorilo u upravo neizdrživ teret za državne blagajne.

Hoće li zato nadvladati razum? Racionalno – svi se mogu složiti oko toga. Iracionalno – pogotovo zbog tolikog utjecaja populizma u politici – teško će itko staviti ruku u vatru (ili svoj novac na rub prozora) tvrdnjom što će biti nakon pandemije i hoće li vrijednost novca ostati stabilna. Zato će se i dalje histerično slušati svaki zarez direktora središnjih banaka – a već i to stvara potrese na burzama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EUROPA SE PEČE! Objavljeno alarmantno izvješće: Snažno porasla stopa smrtnosti od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Služba EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus početkom travnja je objavila da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja.

Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.

Zajedničko izvješće koje su objavile Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazalo je nove zabrinjavajuće podatke. Naime, Europljani pate od nesnosne vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućina porasla je 30% u Europi u dva desetljeća, pokazalo je zajedničko izvješće o stanju klime koje su objavile ove dvije organizacije.

Temperaturni rekordi

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo kazala je da se može činiti da je cijena klimatskih mjera vioska, no upozorila je da je cijena neaktivnosti mnogo veća.

Izvješće je pokazalo da su temperature u cijeloj Europi bile iznad prosjeka 11 mjeseci tijekom 2023. godine, pri čemu je rujan bio najtopliji od početka mjerenja, prenosi Guardian.

Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije.

Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU-u, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću. Obilna kiša također je dovela do smrtonosnih poplava. Europa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, pokazalo je izvješće.

“Tijekom 2023. godine Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikad zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Copernicus.

Izvješće nije dalo podatke o broju umrlih od vrućine 2023., ali znanstvenici su naveli da je u 2022. bilo 70.000 dodatnih smrti.

Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, vjeruje da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tijekom 2023. bio još i veći.

 
Nastavi čitati

Svijet

Predstavljen rijedak slučaj covida koji je trajao 613 dana, znanstvenici upozorili na opasnost

Objavljeno

-

By

Nizozemski znanstvenici izvijestili su o iznimno dugoj infekciji covida-19 kod muškarca koji je umro prošle godine, nakon što je bio pozitivan na virus 613 dana, te su upozorili na opasnost da se kod takvih pacijenata razviju opasne mutacije virusa, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Stariji muškarac, koji je bio oslabljen drugim bolestima, primljen je u bolnicu u Amsterdamu u veljači 2022. s infekcijom covid-19, navodi se u priopćenju.

Bio je kontinuirano pozitivan na koronavirus sve do svoje smrti u listopadu 2023. – ukupno 613 dana.

Prethodno su zabilježeni i drugi slučajevi vrlo dugih infekcija kod ljudi čiji se imunosni sustav nije mogao uspješno boriti protiv koronavirusa.

Znanstvenici predvođeni Magdom Vergouwe sa Sveučilišta u Amsterdamu planiraju predstaviti rezultate na kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti u Barceloni od 27. do 30. travnja.

Slučaj je zanimljiv i znanstvenicima jer kod tako dugo zaraženih koronavirus može posebno snažno mutirati.

To krije rizik od pojave varijanti virusa koje mogu lakše nadvladati imunosni sustav zdravih ljudi.

Nizozemski znanstvenici uzimali su kontinuirano uzorke od muškarca kako bi analizirali genski materijal koronavirusa.

Pronašli su ukupno više od 50 mutacija u usporedbi s omikron varijantom BA.1 koja je u to vrijeme kružila, uključujući i one koje bi omogućile virusu da izbjegne imunosnu obranu ljudskog organizma.

Samo 21 dan nakon što je muškarac primio lijek protiv koronavirusa, virus je pokazao znakove otpornosti na njega.

Čovjek je na kraju umro zbog razbuktavanja jedne od ranijih bolesti od kojih je patio.

Koliko je poznato nikoga nije zarazio mutiranim verzijama koronavirusa SARS-CoV-2 koje su se u njemu razvile.

Ovaj slučaj “naglašava rizik od pojave kod pacijenata s oslabljenim imunitetom novih varijanti SARS-CoV-2 koje izbjegavaju imunosni sustav”, poručili su znanstvenici u priopćenju za javnost.

Takav razvoj virusa kod jednog pacijenta mogao bi dovesti do pojave jedinstvenih varijanti, upozoravaju i ističu da je važno pomno pratiti razvoj koronavirusa kod osoba oslabljenog imuniteta.

Postoji rizik da se te varijante, koje su otpornije na obranu koju pruža imunosni sustav zdravih ljudi, pojave i prošire u društvu, dodali su znanstvenici.

 
Nastavi čitati

Svijet

Otkriven tajni plan Kate i princa Williama za njezin oporavak

Objavljeno

-

By

Princ William i Kate Middleton imaju planove tajni dom pretvoriti u nešto poput utočišta za princezin proces oporavka, prenose britanski mediji.Prema informacijama koje su dobili britanski mediji, kraljevski par razmišlja o obnovi i proširenju ne tako poznatog objekta u blizini njihove rezidencije Adelaide Cottage u Windsoru. Obitelj, koja se krajem ljeta 2022. preselila na to imanje s četiri spavaće sobe, trenutno dio vremena živi ondje, a dio vremena provodi u Anmer Hallu na imanju Sandringham, vili koju im je pokojna kraljica Elizabeta poklonila kao vjenčani poklon.

Dok Adelaide Cottage nudi idealnu lokaciju zbog blizine škole koju pohađaju princ George, princeza Charlotte i princ Louis, upućeni kažu da obitelj razmišlja o proširenju trenutno praznog objekta kako bi pomogla princezinom oporavku.

Međutim, odluku navodno još nisu donijeli jer je princ od Walesa svjestan da su pod povećalom javnosti kad su u pitanju kraljevski izdaci i trošenje javnog novca.

“William i Kate apsolutno obožavaju Adelaide Cottage, ali jedva je dovoljan za cijelu obitelj, dok je Anmer Hall puno veći s velikim imanjem koje ga okružuje”, otkrio je izvor za OK!. “Adelaide Cottage koriste u vrijeme kad su djeca u školi jer nije daleko, a Anmer Hall koriste za produljene vikende i praznike, za odmor”, prenosi Mirror.

Upućeni su otkrili planove za rekonstrukciju oronulog objekta od crvene cigle kraj Adelaide Cottagea koji bi bračni par pretvorio u utočište za obitelj i njihove pomoćnike. Projekt je trenutno na pauzi dok se princeza od Walesa usredotočila na oporavak, no planovi navodno napreduju.

Objekt trenutno nije useljiv i zahtijeva djelomičnu obnovu.

Potreba za prostorom nije stvar luksuza. Naime, Kate smatra da će tu dobiti posve mirno okruženje kakvo joj treba za liječenje. Anmer Hall trenutno je najbolji izbor, zahvaljujući veličini i osami. Svjestan prošlih reakcija oko javnog financiranja, princ i princeza od Walesa razmišljaju sam financirati renoviranje.

Adelaide Cottage, skriven u privatnom kraljevskom parku Crown Estate od 655 hektara, izvorno je izgrađen 1831. godine kao utočište za suprugu kralja Williama IV., kraljicu Adelaide. Vila je 2015. godine podvrgnuta značajnom preuređenju i može se pohvaliti raskošnim dekorom. Strop glavne spavaće sobe navodno je ukrašen pozlaćenim dupinima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu