Connect with us

Hrvatska

Hrvatski euro: Koji će motivi s kune preživjeti prijelaz na novu valutu?

Objavljeno

-

Kako Nacionalni plan zamjene kune eurom uključuje i postupak izdavanja kovanica eura, Vlada je na posljednjoj sjednici zadužila Ministarstvo financija i HNB da do kraja godine izrade prijedlog zakona i druge akte kojima će se definirati sve vezano uz tu problematiku.

Ministarstvo financija postat će nadležno tijelo za izdavanje kovanica eura, piše Jutarnji list, a zakon će podrobno definirati i potproceduru koja uključuje sve, od izdavanja i pohrane kovanica do upravljanja, zamjene, povlačenja i uništavanja kovanica eura.

Također, buduća kovnica novca trebao bi postati Hrvatski novčarski zavod. S obzirom na dugogodišnju tradiciju Zavoda u izradi kovanog novca, ali i namjeru da se izrađuje optjecajni kovani novac eura s nacionalnom stranom, Vlada je zadužila Zavod da radi na aktivnostima pripreme. Nakon što ispuni kriterije, odnosno sve zahtjeve vezane uz dobivanje dozvole za kovanje, kovnica za kovanje eura mora dobiti odobrenje Europske komisije.

Kvalitetni autori

Kako će izgledati kovanica eura koja će na jednoj strani imati hrvatske simbole? O tome bi trebalo odlučiti tijelo koje je početkom veljače imenovao Savjet HNB-a. To je Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane na optjecajnome kovanom novcu eura, u kojoj je 17 članova, predstavnika relevantnih institucija i stručnih udruga, a predsjednica joj je viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo.

Njezin zamjenik je Bojan Fras, viceguverner, predstavnik HNB-a, a članovi su: prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predstavnica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora; dr. sc. Dragan Damjanović, predstavnik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske; Zvonimir Frka-Petešić, predstavnik Ureda predsjednika Vlade; akademski kipar Kažimir Hraste, predstavnik Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu; prof. mr. art. Alem Korkut, predstavnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc. Damir Kovač, dr. med., predstavnik Hrvatskoga numizmatičkog društva; doc. dr. sc. Velibor Mačkić, predstavnik Ureda predsjednika RH; Andreja Metelko-Zgombić, predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH; akademik Velimir Neidhardt, predstavnik HAZU-a; Ira Payer, predstavnica Hrvatskoga dizajnerskog društva; Lazer Rok Lumezi, predstavnik Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti; Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture i medija; Andreja Vukojević, predstavnica Hrvatske turističke zajednice; te Zvonko Šakić, predstavnik Ministarstva financija RH.

Slovenija je sačuvala rodu i lipicanera s tolara

Članovi komisije zasad ne znaju mnogo o uvjetima natječaja. U ovome trenutku, kažu, ne znaju niti hoće li motivi biti zadani s obzirom na vrijednost novca ili u potpunosti slobodni na odabir umjetnicima koji će se prijavljivati na natječaj.

Javnost je već počela postavljati pitanja o tome hoće li koji od motiva s kovanog novca kune preživjeti u izdanju kovanog eura. Mnogi bi htjeli vidjeti omiljenog medu s kovanice od pet kuna. Primjerice, Slovenci su na kovanici od 20 tolara svojedobno imali motiv rode koji je zadržan na njihovoj eurokovanici od jednog centa i, uz lipicanera s deset tolara, preživio transformaciju u euro.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Epidemiologinja otkrila koji lijekovi pomažu protiv covida: “Ivermektin ne”

Objavljeno

-

By

Izvor : N1

Epidemiologinja iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Tihana Šlezak u N1 Studiju uživo govorila je o nekim lijekovima koji pomažu protiv covida-19.

Ne liječenju ivermektinom

Komentirala je liječi li ivermektin doista covid, odnosno što dosadašnji podaci pokazuju.

“Prema trenutnim podacima, nema podataka koji bi išle u prilog tome da on ima benefit u smislu prevencije ili liječenja covida. U tijeku su određena klinička ispitivanja koja će možda dati neke bolje informacije, ali na osnovu podataka koje sad imamo, ne može se donijeti preporuka o liječenju, a i EMA je donijela preporuku da se ne ide s tom terapijom za liječenje”, objasnila je Šlezak.

“U nekim laboratorijskim istarživanjima pokazao je neki benefit na staničnoj razini. Međutim, stvar je u tome što se ta laboratorijska istraživanja ne mogu samo tako ekstrapolirati na čovjeka”, dodala je.

Kaže da je benefite potrebno dokazati u velikim kliničkim ispitivanja na većem broju ispitanika, a da za ivermektin to zasad ne postoji.

“Ivermektin trenutno ne”, poručila je Šlezak govoreći o liječenju covida.

Lijekovi za covid

No, epidemiologinja je istaknula da na tržištu doista postoje određeni lijekovi za covid. “Imamo nekoliko lijekova koji trenutno imaju odobrenje za stavljanje u promet na tržište EU, pa tako i Hrvatske. Kod nas na tržištu trenutno su odobrena tri lijeka i još jedan lijek koji ima odobrenje o dodatnoj indikaciji.”

Šlezak je navela i koji su to lijekovi koji pomažu u borbi s koronavirusom.

“To su remdisivir, o njemu smo puno čuli, odobren je još prošle godine. To je antivirusni lijek koji koči virusni enzim i sprječava da se virus u našim stanicama umnaža. On je indiciran za osobe s pneumonijom. Imamo odobrena još dva lijeka koja sadrže monoklonska antitijela. Monoklonska antitijela djeluju tako da se vežu na protein šiljka virusa i sprječavaju da virus uđe u stanicu. Preporučuju se onim ljudima koji su oboljeli od covida, ali još nemaju teški oblik”, rekla je epidemiologinja i dodala:

“Kortikosteroid deksametazon je protuupalni lijek, a dobio je indikaciju za liječenje oboljelih od covida koji imaju teži oblik, odnosno zahtjevaju terapiju kisikom.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HANFA upozorava na neke oglase ne Fejsu: “To je pranje novca, izlažete se progonu”

Objavljeno

-

HANFA je objavila priopćenje o tome kako su se na društvenim mrežama pojavili oglasi osoba koje se predstavljaju kao agencije i traže financijske kurire.

“Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) skreće pozornost javnosti na to da su se na društvenim mrežama pojavili razni oglasi osoba ili samoprozvanih ‘agencija’ koje su u potrazi za tzv. ‘financijskim kuririma'”, piše HANFA.

“Upozoravamo javnost da se uključivanjem u takve transakcije i financijsko posredovanje vrlo vjerojatno uključuju u potencijalno kazneno djelo pranja novca”, dodaju.

“Na društvenim mrežama, najčešće u rubrikama koje nude razne vrste zapošljavanja, pojavljuju se oglasi osoba koje sebe nazivaju agentima/agencijama, a u potrazi su za posrednicima – tzv. ‘financijskim kuririma’. Osoba koja prihvati posao ‘financijskog kurira’ zaprima moguće nezakonito stečen novac na svoj bankovni račun, zadržava određeni postotak kao osobnu zaradu, a za ostatak po dogovoru kupuje kriptovalute i prosljeđuje ih tzv. ‘agentu/agenciji’ od kojih je i prihvatila posao”, objašnjava HANFA.

Kaže da se građani izlažu kaznenom progonu

“Upozoravamo građane da sudjelovanjem u takvim transakcijama u ulozi posrednika – ‘financijskog kurira’ potencijalno sudjeluju kao posrednici u pranju nezakonitog novca putem kupnje kriptovaluta te se time izlažu potencijalnom kaznenom progonu zbog počinjenja kaznenog djela pranja novca”, dodaju.

“S obzirom na to da se od posrednika ne očekuje da uplaćuje/ulaže vlastiti novac, riječ je o vrsti poziva na koji bi se mogao odazvati određen broj građana smatrajući da ne snose nikakav financijski rizik, a bez spoznaje da se izlažu potencijalnom kaznenom progonu”, dodaje HANFA.

HANFA i ovim putem poziva hrvatske građane da se ne upuštaju u takve transakcije te da ne nasjedaju na razne oglase i pozive putem društvenim mreža, kao ni putem različitih internetskih stranica, nego da svoje financijsko poslovanje obavljaju isključivo putem provjerenih financijskih institucija, dodali su.

“Više informacija o upozorenjima Hanfe dostupno je na njezinoj internetskoj stranici, kao i brojne informacije, edukativni tekstovi i letci”, zaključuju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su najsigurnije zemlje u svijetu, evo gdje je Hrvatska…

Objavljeno

-

By

Libija, Afganistan i Somalija najopasnije su zemlje na svijetu dok su Finska, Norveška i Island ocijenjene kao najsigurnije.

Podaci su to sigurnosnih specijalista kompanije International SOS and Control risk koja se brine za medicinsku i sigurnosnu pomoć. Zemlje koje su na njihovoj interaktivnoj mapi označene tamnocrvenom bojom su najlošije ocijenjene, dok su one ocijenjene zelenom najsigurnije.

U našem susjedstvu Slovenija je proglašena najsigurnijom dok je Kosovo najnesigurnije. Slovenija je ocijenjena kao zemlja s neznatnim rizikom, a Kosovo sa srednjim rizikom. Hrvatska je, kao i Mađarska, BiH, Srbija i Crna Gora ocijenjena kao zemlja s niskim rizikom.

Kada je u pitanju medicinski rizik, on je u Hrvatskoj, prema podacima prije pandemije koronavirusa, nizak. Istu oznaku u toj kategoriji, koja označava najsigurnije područje, nosi i cijela Zapadna Europa, prenosi Večernji list.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu