Connect with us

Hrvatska

AstraZeneca možda štiti i bolje od drugih cjepiva?

Već jedna doza cjepiva protiv covida-19 u Škotskoj smanjila je broj hospitalizacija više od 85%, pokazali su prvi podaci istraživanja o utjecaju britanskog programa cijepljenja.

Objavljeno

-

Prema preliminarnoj studiji objavljenoj u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), koju su proveli znanstvenici iz Scottish Universities i Public Health Scotland, prva doza cjepiva Pfizer smanjila je broj hospitalizacija za 85%, a Oxford-AstraZeneca za 94%.

Ovo je posebno zanimljivo za Hrvatsku koja je naručila najviše upravo AstraZenece, oko 2.7 milijuna doza, piše Index.

Podaci o učinku cjepiva prikupljeni su između 8. prosinca i 15. veljače. Tijekom tog razdoblja primijenjeno je 1.14 milijuna doza cjepiva tako da je 21% škotske populacije dobilo prvu dozu. Oko 650.000 ljudi primilo je Pfizerovo cjepivo, a oko 490.000 cjepivo Oxford-AstraZeneca.

AstraZeneca odlično djeluje i kod najstarijih

Pritom je zanimljivo da su oba cjepiva korištena za cijepljenje starije populacije i zajedno su, kada su kombinirani njihovi rezultati, među ljudima u dobi od 80 i više godina – onima s najvećim rizikom zbog poodmaklih godina – smanjila rizik hospitalizacija za 81% u četvrtom tjednu.

“Sjajna vijest je da program isporuke cjepiva u svom trenutnom formatu … djeluje”, rekla je dr. Josie Murray iz Škotskog zavoda za javno zdravstvo, koja je sudjelovala u studiji, poznatoj kao projekt EAVE-II.

“Druga fantastična vijest je da potencijalno štitimo bolnice od preopterećenja oboljelima od covida-19”,dodala je.

Cjepivo AstraZenece pokazalo odličan učinak kod starijih

Čini se da je cjepivo Oxford-AstraZeneca imalo vrlo dobre rezultate kod starijih ljudi. U studiji su samo dvije osobe cijepljene njime bile hospitalizirane. Među onima cijepljenima Pfizerovim cjepivom bilo je više hospitalizacija, no njime je cijepljeno i više ljudi.

Trebaju li neke zemlje preispitati svoje politike prema cijepljenju AstraZenecom?

Vrlo dobri rezultati oxfordskog cjepiva mogli bi potaknuti preispitivanje politike cijepljenja u onim zemljama koje su odlučile da ne dopuštaju njegovu upotrebu kod osoba starijih od 65 godina zbog nedostatka podataka iz kliničkih ispitivanja.

Na pitanje jesu li rezultati pokazali da je cjepivo Oxford AstraZeneca učinkovito u starijim dobnim skupinama, unatoč nedostatku podataka iz kliničkih ispitivanja, odnosno, govore li u prilog odluka britanske i europske regulatorne agencije za lijekove da ga odobre za sve dobne skupine, vodeći istraživač Aziz Sheikh, ravnatelj Instituta Usher sa Sveučilišta u Edinburghu, rekao je da su rezultati u starijim dobnim skupinama “vrlo ohrabrujući”.

No dodao je, “Za sada ipak nismo imali dovoljno jake statističke podatke da bismo napravili slojevitu dobnu analizu.”

Na pitanje bi li zemlje poput Njemačke, koje su ograničile upotrebu cjepiva Oxford AstraZenece na mlađe dobne skupine, trebale preispitati svoje politike u svjetlu novih podataka studije, Jim McMenamin, direktor za covid-19 u Public Health Scotland, rekao je:

“Sve što možemo učiniti je predstaviti znanost. Na međunarodnoj zajednici je da to smatra dijelom podataka koji su im na raspolaganju.”

Dodao je da je studija analizirala samo hospitalizacije te da bi trebalo razmotriti i druge ishodišne rezultate, poput prijema na intenzivnu njegu te teških bolesti i smrti izvan bolnice, uključujući domove za njegu.

Pad imuniteta s vremenom?

Oba cjepiva daju se u pojedinačnim dozama u razmaku do 12 tjedana. Studija je pokazala određeni porast broja bolničkih prijema među ljudima kojima je dana jedna doza Pfizerova cjepiva nakon 21 dan. No, brojevi su bili vrlo mali tako da je bilo je neizvjesnosti oko njihovog statističkog značaja.

“Nismo posebno istraživali pad imuniteta”, rekao je Prof Chris Robertson iz University of Strathclyde.

Dodao je da su prikupljeni podaci konzistentni s relativno postojanom zaštitom od oko 70% koju cijepljenje pruža u ovoj fazi, no istaknuo je da će za analizu eventualnog pada imuniteta trebati proći više vremena.

Voditelj istraživanja prof. Aziz Sheikh rekao je da su ovi su rezultati vrlo ohrabrujući te da daju jake razloge da budemo optimistični u pogledu budućnosti, donosi Index.

“Sada imamo nacionalne dokaze – u cijeloj zemlji – da cijepljenje pruža zaštitu od hospitalizacija oboljelima od covida-19 “, rekao je te dodao:

“Davanje prve doze cjepiva sada treba ubrzati na globalnoj razini kako bi se pomoglo u prevladavanju ove strašne bolesti.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu