Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U pandemiji su pacijenti obavili 110.957 zahvata i pregleda manje nego u 2019.

Tijekom 2020. u svih 46 hrvatskih bolnica zabilježen je veliki minus od 110.957 manje obrađenih slučajeva i napravljenih zahvata nego u 2019., kada su iste bolnice pružile ukupno 549.957 pregleda, terapija, zahvata i drugih usluga.

 

Objavljeno

-

Epidemiološke mjere s ciljem sprečavanja širenja zaraze u bolničkom sustavu dovele su u 2020. do 20-postotnog pada obrađenih slučajeva, što otvara pitanje zdravstvenih posljedica za pacijente koji nisu na vrijeme obavili pregled, dobili dijagnozu te primili odgovarajuću terapiju, zahvat ili medicinski savjet. Teško je procijeniti koji se broj pacijenata koji nisu primljeni u javnim bolnicama snašao tako što je zatražio medicinsku uslugu u privatnim zdravstvenim institucijama, ali dobro upućeni govore kako su pojedine privatne klinike bilježile vrlo visoki rast.

Nominalno gledano, najveće minuse zabilježile su najveće bolnice. KBC Zagreb imao je 14.903 manje slučajeva (-22 posto), KBC Sestara milosrdnica 12.674 manje (-25 posto) i KBC Split -8935 (-19 posto). Postotno gledano, najveći minus zabilježen je u DB Srebrnjak – 1369 slučajeva manje ili -45 posto, piše Jutarnji list.

Iz javno dostupnih podataka CEZIH-a, središnjeg zdravstveno-informacijskog portala, izvadili smo i podatke o broju slučajeva po tzv. DSG klasifikaciji koji su nominalno imali najveći pad. Na prvom mjestu je tzv. “antenatalni ili drugi opstetrički prijam” koji je smanjen za 23 posto (-1346 slučajeva) (radi se o temeljnom obliku prenatalne skrbi). U javnim bolnicama bilo je i puno manje postupaka na leći – čak 52 posto manje ili -1345 slučajeva, te je vrlo vjerojatno da je značajni broj tih pacijenata zatražio pomoć u privatnim klinikama. Na trećem mjestu nominalnog minusa po broju slučajeva je “laparoskopska kolecistektomija bez zatvorenog ispitivanja prohodnosti ductus choledocusa” kod koje je zabilježeno 1307 slučajeva manje ili -35 posto (radi se o operaciji žučnjaka bez provjere prohodnosti glavnog žučovoda). Od velikih minusa vrijedno je spomenuti 58-postotni pad slučajeva “tonzilektomije i/ili adenoidektomije” (operacija krajnika odnosno mandula).

Iako zvuči zabrinjavajuće da se broj operacija krajnika odnosno mandula smanjio u jednoj godini za 2130 slučajeva, dramatičnijim se čine minusi koji nominalno nisu toliko veliki, ali se odnose na dijagnostiku, zahvate i terapije kod teških bolesti.

Primjerice, pomalo nestvarno zvuči podatak kako je u 2020. godini zabilježeno 26,2 posto ili 338 manje pacijenata na kojima je obavljen kirurški zahvat zbog karcinoma pluća ili bronha. To je ogromna razlika. U Hrvatskoj inače postoji vrlo napredni nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća koji omogućuje ranije otkrivanje karcinoma te poboljšava uspjehe kirurškog, kemoterapijskog, radioterapijskog i imunoterapijskog liječenja, ali se ove godine dogodilo da su kapaciteti dva jaka centra bili blokirani – Jordanovac je smanjio opseg usluga od potresa, a KB Dubrava otkako je postala covid bolnica. Valja znati kako oboljeli od karcinoma pluća i bronha nisu nestali. U susjednoj Sloveniji zabilježen je rast novootkrivenih od 5 posto.

Drugi zabrinjavajući primjer jest značajan pad kirurški liječenih pacijenata zbog kolorektalnog karcinoma. Tu se radi o minusu od 16,1 posto ili 246 pacijenata manje nego u 2019. Kod ovog smanjenja valja voditi računa da je Hrvatska prema postotku preživljavanja kolorektalnog karcinom i prije covida te potresa bila među najgorim državama u EU, odmah uz bok Mađarske. U Sloveniji je zabilježen pad kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma od samo 1,9 posto. Koliko će ljudi od kolorektalnog karcinoma prerano umrijeti jer možda nisu dobili adekvatnu uslugu hrvatskog javnog zdravstva jest teško pitanje, a procjene krajnje nezahvalne.

U preciznoj evaluaciji u hrvatskom slučaju trebalo bi povesti računa i o kolateralnim žrtvama koje cijenu odgode pregleda, terapije ili zahvata nisu platili svojim životima, nego “samo” kvalitetom života.

U Hrvatskoj je, primjerice, 15 posto manje pacijenata kojima je u 2020. zamijenjen zglob kuka, 32 posto manje onih kojima je zamijenjen zglob koljena te 7 posto manje onih kojima su srčanu aritmiju liječili ablacijom. Sve to su puno preveliki postoci da bi se mogli protumačiti kao uobičajene statističke oscilacije na godišnjoj razini. Nemoguće je da je za 900 ljudi manje u 2020. godini trebalo zamjenu kuka, nego u 2019., a podjednako je nelogično da u 2020. imamo 1134 manje zamjene koljena. Koliko se produljilo trpljenje i patnje i u ovom slučaju teško je procijeniti. Možemo samo pretpostaviti kako su na razini sustava deseci tisuća ljudi nezadovoljni jer u 2020. nisu dobili adekvatnu medicinsku pomoć. Aspekti problema za pacijente bili su vrlo složeni. Nije im bio problem samo osigurati pregled, zahvat ili terapiju nego u mnogo slučajeva kako uopće dobiti bilo kakvu povratnu informaciju liječnika ili kako doći do kontakta svog doktora-specijalista koji je premješten, piše Jutarnji list.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadarska umjetnica Marina Ćorić sudjeluje na velikoj međunarodnoj izložbi “Women about women”

Objavljeno

-

By

U utorak 9. ožujka 2021. u 18 sati održat će se službeno otvorenje međunarodne grupne izložbe “Women about women” (Žene o ženama) u sklopu međunarodnog umjetničkog projekta “Rise of women in culture in Western Balkan” (Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu) u Galeriji Prica u Samoboru putem video prijenosa uživo na Facebook i Youtube stranici projekta. U 19 sati bit će organizirano stručno vodstvo kroz postav izložbe, a posjetitelje će s izložbom detaljnije upoznati kustosica Sonja Švec Španjol.

U srijedu 10. ožujka od 12 sati do 14 sati u prostoru Galerije Prica održat će se okrugli stol na temu “Život i mogućnosti djelovanja suvremenih umjetnica u Hrvatskoj danas”. U skladu s epidemiološkim mjerama okruglom stolu će se moći nazočiti u prostoru Galerije Prica, dok će šira javnost okrugli stol moći pratiti i putem video prijenosa uživo na Facebook i Youtube stranici projekta.

Izložba ostaje otvorena do 28.3.2021. u Galeriji Prica u Samoboru.

Radno vrijeme galerije Prica: utorak – četvrtak 9 – 14h, petak 13 – 19h, subota – nedjelja 10 – 17h

Zbog epidemiološke situacije maksimalni broj posjetitelja koji istovremeno može biti u Galeriji Prica je do 25 osoba.

Međunarodni umjetnički projekt “Rise of women in culture in Western Balkan” (Uspon žena u kulturi na
Zapadnom Balkanu) posvećen je uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju kulturne i
društvene stvarnosti.

Kroz projekt povećava se vidljivost samih umjetnica, ali i potiče različitost izražavanja, medija, načina i odnosa prema stvaralaštvu. Jedan od ključnih ciljeva projekta jest povezivanje sektora u kulturi, poticanje suvremene produkcije, te suradnje između aktivnih ženskih kustosica, umjetnica, udruga i ostalih aktera u kulturi. Popratnim sadržajima kao što su okrugli stolovi, simpoziji i javna predavanja šira javnost se senzibilizira i upoznaje s kompleksnom poviješću ženskog djelovanja u likovnoj umjetnosti kao i aktualnim problemima s kojima se ženske umjetnice suočavaju u svom radu i djelovanju.

Projekt “Rise of women in culture in Western Balkan” trajat će dvije godine, a osim grupne putujuće izložbe, te bogatih popratnih aktivnosti, od sadržaja koji će se također održati u Hrvatskoj svakako valja istaknuti umjetničku rezidenciju koja će se realizirati iduće godine u Zadru u organizaciji udruge Prizma. U proljeće 2022. godine u Zadru će se okupiti 30 mladih umjetnica iz Europe i tijekom 14 dana stvarati, surađivati, sudjelovati na okruglom stolu, te ići na studijske posjete i umrežavati se. Poziv za sudjelovanje na umjetničkoj rezidenciji bit će raspisan početkom 2022. godine, a selekciju će provesti kustosice uključene u provedbu projekta.

Na izložbi sudjeluju umjetnice iz Hrvatske u selekciji kustosice Sonje Švec Španjol: Ivana Bajcer, Mirela Blažević, Marina Ćorić, Lena Kramarić i Mateja Rusak; umjetnice iz Srbije u selekciji kustosice Biljane Jotić: Anđela Grabež, Gordana Belić, Leonora Vekić, Natalija Miladinović i Vesna Vesić; umjetnice iz Crne Gore u selekciji kustosice Nele Gligorović: Anka Gardašević, Gordana Kuč, Jovana Vujanović, Maja Šofranac i Milena Jovićević; umjetnice iz Sjeverne Makedonije u selekciji kustosice Shqipe Mehmeti: Ana Lazarevska, Hristina Zafirovska, Marija Miloševska, Tanja Balać i Shqipe Mehmeti; umjetnice iz Slovenije u selekciji kustosice Anamarije Stibilj Šajn: Anja Kranjc, Lona Verlich, Meta Šolar, Teja Tegelj i Urša Toman.

O radu s kojim se Marina Ćorić predstavlja na međunarodnoj izložbi Women about women kustosica izložbe Sonja Švec Španjol u predgovoru izložbe ističe: “Marina Ćorić u crno-bijeloj fotografiji “Lace” teži klasičnosti, jednostavnosti i čistoći forme pa i izražavanju estetske težnje vezane za univerzalni ideal ljepote. Uvijek iskrena u svom radu s ciljem izražavanja vlastitih osjećaja kroz prezentaciju osobnog intimnog svijeta Marina Ćorić monokromatski ciklus fotografija, nastao prije 10 godina, definira kao opoziciju ostatku svog djelovanja i izražavanja, a koje često karakterizira ranjivost, izloženost i kaotičnost. Oponiranjem dvaju različitih ciklusa autorica zapravo uravnotežuje svoje djelovanje, dok suprotnosti opusa potenciraju svoje zasebne vrijednosti.”

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

120 TISUĆA KUNA IDE NA SILBU Obnavlja se udarom groma oštećeno Vulasovo “Jedrilje”

Objavljeno

-

By

Grad Zadar i Upravni odjel za kulturu i šport Grada Zadra podržali su program Društva za prirodnu i kulturnu baštinu otoka Silbe – Samotvorac Javnih potreba u kulturi Grada Zadra za 2021. Prihvaćeni program ove udruge zove se Obnova skulpture’ a podrazumijeva obnovu prepoznatljive kamene skulpture Šime Vulasa koja se nalazi na silbenskoj rivi. Spomenik je nažalost teško oštećen udarom groma 15. studenog 2019. godine.

Istaknuti kipar i profesor Šime Vulas (1932. – 2018.) za svoj je otok 1997. godine izradio kamenu skulpturu posvećenu mornaru, koja u stiliziranoj formi jedrenjaka asocira na pomorstvom obilježenu prošlost Silbe. Vulasovo „Jedrilje“ postavljeno je u središtu polukružnog platoa formiranog uz morsku obalu kod „Starog mula“ na Žaliću, te je kao monumentalna javna skulptura postalo novim vizualnim simbolom Silbe.

Trošak restauratorskog zahvata iznosi 122.250,00 kn, a Grad Zadar i Upravni odjel za kulturu i šport sufinanciraju obnovu s 66.000,00 kuna, odnosno, nešto više od polovice cjelokupnog iznosa. Izvođač radova je restauratorska firma „Travej d.o.o.“ iz Zadra. Ostatak sredstava osigurat će nositelj projekta, lokalna udruga Društvo za prirodnu i kulturnu baštinu otoka Silbe – Samotvorac koja upravo priprema buduće aktivnosti za prikupljanje preostalih sredstava za obnovu spomenika.

Spomenik će se radi visokog stupnja oštećenosti rastaviti i transportirati u radionicu u Zadru gdje će se provesti zahvat njegove sanacije i konzervacije, nakon čega će se postaviti na svoju izvornu poziciju. Rad na transportu obaviti će se ove srijede, 3. ožujka 2021. godine.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PANDEMIJA 19 novozaraženih na zadarskom području! Jedna osoba na respiratoru

Objavljeno

-

By

Na području Zadarske županije 19 je novih slučajeva zaraze koronavirusom. 10 novooboljelih izolaciju provode na području Grada Zadra, dvije na području općine Sv.Filip i Jakov te po jedna na području Biograda, Poličnika, Privlake, Starigrada, Sukošana, Škabrnje i Vrsi.

Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 282 uzorka, pod aktivnim nadzorom je 996 stanovnika, a od bolesti se oporavilo 50 osoba.

U Općoj bolnici Zadar na svim COVID odjelima hospitalizirano je 22 bolesnika od kojih je 1 na respiratoru.

U protekla 24 sata policijski službenici Policijske uprave zadarske nisu evidentirali  kršenje mjere samoizolacije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu