Connect with us

Hrvatska

Prije točno godinu dana u Europi je počela pandemija korone

Objavljeno

-

Na ulazu u groblje četiri robusna stupa i natpis “Uskrsnuće” na latinskom jeziku ničim ne odaju razoran učinak pandemije koja je prije godinu dana u gradiću Codognu na sjeveru Italije otvorila prvo veliko europsko žarište koronavirusa.

Međutim, nešto dalje od klečećih anđela i ukrašenih grobnica, noviji blok jednostavnih granitnih grobova svjedoči o posljedicama tada zastrašujućeg novog virusa koji je pohod Europom počeo u tom skromnom sjevernotalijanskom gradu. 

Danas je u Codognu označeno godinu dana od prvog potvrđenog slučaja lokalne transmisije koronavirusa u Italiji nakon čega je taj gradić ubrzo postao prvo veliko žarište u Europi.

Samo u Italiji umrlo je gotovo 100 tisuća ljudi

Virus se proširio pokrajinom Lombardijom učinivši Italiju novim epicentrom globalne pandemije koja je do danas odnijela više od dva milijuna života, od čega gotovo 100.000 u Italiji.

Ispod ugraviranih imena ispisani su datumi 23. veljače, 24. veljače, 28. veljače, 1. ožujka, 5. ožujka, koji svjedoče o učestalosti smrti. 

“U dva mjeseca broj umrlih izjednačio se s brojkom koju uobičajeno imamo u godinu dana”, rekao je Roberto Codazzi, zamjenik upravitelja groblja.

Krivulja oboljelih počela je rasti odmah nakon petka, 21. veljače, kada je muškarac u dobi od 38 godina identificiran kao prvi pacijent pošto ga je u gradskoj bolnici liječnik testirao na koronavirus. Već u subotu tijela su bila spremna za ukop. 

“Tko je sljedeći?”

Danas se u Codognu, gradiću od 15.000 ljudi, razgovori o koronavirusu odnose uglavnom na ugašene djelatnosti, na dospjele rate za plaćanje i ne zna se već koje po redu ograničenje kojima se ometa normalan život. No malo je onih koji pri zvuku sirene vozila hitne pomoći ne osjete zebnju u srcu. 

Emy Cavalli, vlasnica u trećoj generaciji Central Bara na glavnom trgu, prisjeća se prvih dana zatvaranja koje su vlasti proglasile za Codogno i deset drugih sjevernih općina nakon identificiranja prvog slučaja, a odmah zatim slijedile su dvije potvrđene smrti od koronavirusa u Italiji.

Jedna od njih bila je 77-godišnja žena iz okolice Codogna. 

“Sjećam se kako je sve bilo tiho, a tu tišinu svake tri minute proparao bi zvuk sirene i tada bismo se pitali: Tko je sljedeći?!” kazala je Cavalli.

U mjesec dana broj umrlih se utrostručio. U ožujku su u Codognu bila 154 umrla u usporedbi s 49 u istom razdoblju prije godinu dana, rekao je gradonačelnik Francesco Passerini.

“Nisu stizali”, kaže Passerini o radnicima gradskih groblja kojima je u konačnici u pomoć priskočila jedinica civilne zaštite.

Lijesovi s tijelima za ukop bili su pohranjeni u crkvi, a groblje je bilo zatvoreno za javnost i osmrtnice su bile tiskane bez datuma ukopa kako bi se odvratili bliski da dođu ispratiti umrle. Pri dopremanju lijesova Codazzi je često u šoku uzviknuo: “Oh ne, pa ja ga znam! Vidio sam ga prije tjedan dana…”

Crveni križ nije znao što ih čeka

Podružnica Crvenog križa u Codognu, a riječ je o ljudima koji imaju iskustvo rada u Iraku i drugdje, samo u ožujku imala je 500 vožnji ambulantnim vozilom. 

“Kad bi nas zvali, nismo znali što ćemo naći”, rekao je šef hitne službe Luciano Parmigiani.

Obiteljski liječnik Andrea Lozzi radio je danju i noću nastojeći zbrinuti ljude tako da nikad ne dođu do bolnice odakle se prečesto oni koji su ušli nisu vraćali. 

Danas Lozzijevo ime stanovnici spominju s poštovanjem zbog njegova neumornog rada, no on odbija davati intervjue te je agenciji AFP rekao i zašto: “Raditi ono što znaš treba rukama, ne ustima.”

No Lozzi ima svoju stranicu na Facebooku koja je mješavina liječničkih savjeta, ali i sasvim običnih obavijesti i ta stranica svojevrstan je dnevnik koji otkriva kako je Codogno uspio postupno se osloboditi pandemijskog stiska. 

“Kakvo zadovoljstvo! Danas sam konačno četvero mojih pacijenata mogao reći: Uspjeli ste, izliječeni ste!” napisao je Lozzi 11. ožujka, pošto ih je tjednima obilazio u kućnim posjetima. 

Mjesec dana nakon prvog potvrđenog slučaja napisao je: “Ne znam koliko ćemo daleko morati ići, ali znam da ćemo uspjeti!”

Četiri dana poslije Lozzi je napisao kako vjeruje da je virus počeo slabjeti u Codognu. 

Put patnje

Rani lockdown vjerojatno je pomogao.

Stanje se u Codognu počelo popravljati i vrlo brzo najteže pogođeno žarište postala je pokrajina Bergamo, oko 70 kilometara sjevernije, koja se pamti po snimkama konvoja nakrcanih lijesovima.

Broj umrlih u Italiji umnožio se na 4825 u mjesec dana nakon potvrđenog prvog slučaja u Codognu. Neki su se stoga pitali je li zatvaranje Lombardije 8. ožujka, izuzetno gusto naseljene pokrajine, došlo prekasno te je li prekasno bilo i za zatvaranje cijele Italije dan poslije.

Već tada je velik broj umrlih u domovima za starije i nemoćne zvonio na uzbunu i zaredale su se optužbe zdravstvenih vlasti da su loše upravljale krizom. 

Prvi pacijent Mattia Maestri konačno je ozdravio i otpušten je 25. ožujka iz bolnice. 

Dva mjeseca poslije predsjednik Sergio Mattarella posjetio je groblje u Codognu, gradu gdje je počeo put patnje. U spomen na žrtve covida-19 postavljena je mramorna ploča.

U svom uredu Crvenog križa Luciano Parmigiani listao je knjigu intervencija iz tih prvih tjedana pandemije u 2020. dok su vani radnici završavali gradnju memorijala.

Pokazao je kako je broj oboljelih i umrlih počeo padati i zaključio: “Uspjeli smo se boriti protiv nečega a da nitko nije znao o čemu se radi.”

 

Hrvatska

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj palo za osam mjeseci

Objavljeno

-

By

Prvi put nakon 10 godina u 2020. očekivano trajanje života u Hrvatskoj je palo za oko osam mjeseci u odnosu na 2019., piše Jutarnji list.

Pokazala je to preliminarna analiza koju su napravili demograf dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i njegovi kolege dr. Petra Međimurec i Dario Mustač. Smanjenje očekivanog trajanja života, koji bilježe i brojne zemlje EU i SAD-a gdje je pad od godinu dana, što je najviše od 2. svjetskog rata, jedna je od posljedica pandemije covida-19, navodi dnevnik.

Očekivano trajanje života (ili očekivana dob), broj godina koje pojedinac u određenoj dobi može očekivati da će doživjeti uz trenutne razine smrtnosti, jedna je od najvažnijih demografskih i zdravstvenih mjera, a posljednjih desetljeća u Hrvatskoj, kao i na Zapadu, bilo je u stalnom porastu.

U zadnjih deset godina, očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj prosječno je raslo za nešto manje od dva mjeseca na godinu. Tako je 2019. iznosilo 78,5 godina. Sada je očekivano trajanje života u našoj zemlji 77,8 godina, odnosno 74,7 godina za muškarce te 80,9 godina za žene, rekao je Dario Mustač.

Da će prvi put nakon niza godina očekivano trajanje života u našoj zemlji drastično pasti, moglo se naslutiti kad je Državni zavod za statistiku objavio preliminarne rezultate o broju umrlih za 2020. Podsjetimo, prema tim podacima, u Hrvatskoj je 2020. umrlo 56.677 ljudi, što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugoga svjetskog rata.

Nadalje, ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao je za 8,3 posto ili 4883 u odnosu na 2019. Od prvih dana epidemije covida-19 pa do prosinca 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 13,2 posto ili 5523 više umrlih nego u istom razdoblju godinu prije, donosi Jutarnji list.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Bandićev sprovod je u srijedu, iz Grada Zagreba objavili detalje

Objavljeno

-

Milan Bandić sinoć je iznenada umro. Kako je rečeno iz Grada Zagreba, uzrok je srčani udar.

Bandić je, kako je ispričao liječnik Gzim Redžepi, bio na večeri. Redžepi je kazao kako se samo srušio sa stolice. Umro je u bolnici Sveti Duh.

Iz Grada Zagreba objavili su detalje komemoracije i sprovoda.

“Svečana komemoracija u povodu smrti gradonačelnika Grada Zagreba gospodina Milana Bandića održati u utorak, 2. ožujka, s početkom u 11:00 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu. Posljednji ispraćaj gospodina Milana Bandića bit će u srijedu, 3. ožujka, u 12:00 sati, na gradskom groblju Mirogoju”, stoji u objavi Grada.

Grad će voditi zamjenica

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević potvrdila je da će sukladno zakonskoj proceduri nastaviti voditi Grad Zagreb do lokalnih izbora, o čemu će prvo kontaktirati i obavijestiti ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu.

Pavičić Vukičević ističe kako Stručna služba gradonačelnika na čelu s pročelnicom Andreom Šulentić prvo mora obavijestiti ministra pravosuđa i uprave Malenicu.

“Po zakonu, osoba koja je prvi zamjenik na listi, a to sam ja, preuzima”, naglasila je Pavičić Vukičević.

Prema proceduri u slučaju smrti gradonačelnika nakon dvije godine mandata, do izbora Grad vodi netko od njegovih zamjenika.

Jelena Pavičić Vukičević je suradnica Bandića od početaka njegove karijere, a sama ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju Gradom jer je bila i zamjenica i pročelnica.

Kada je Bandić 2000. prvi put izabran za gradonačelnika, bila je tajnica zagrebačke gradske organizacije SDP-a i zastupnica u Gradskoj skupštini. Tri godine kasnije, 2003., postaje saborska zastupnica, 2008. pročelnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, a od 2009. do 2013. prvi put i zamjenica gradonačelnika.

Drugi put Bandićeva zamjenica postaje 2017. na neposrednim lokalnim izborima.

Jelena Pavičić Vukičević je i potpredsjednica Stranke rada i solidarnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković izrazio sućut: Bandića karakterizirala neiscrpna radna energija

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je sućut obitelji i suradnicima zagrebačkog gradonačelnika gospodina Milana Bandića.

“Sa žaljenjem sam primio vijest o iznenadnoj i preranoj smrti Milana Bandića, dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika i predsjednika Stranke BM 365 – Stranke rada i solidarnosti.

Obitelji Bandić, prijateljima i suradnicima, u ovim bolnim trenucima, uime Vlade i svoje osobno, upućujem izraze iskrene sućuti i suosjećanja.

Građani Zagreba šest puta su mu dali povjerenje da bude gradonačelnik. Na nacionalnoj razini bio je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudjelovao je i u drugom krugu predsjedničkih izbora. Nakon dva desetljeća rada, gradonačelnik Bandić iza sebe ostavio je brojne projekte koji su pridonijeli razvoju Zagreba i njegovoj prepoznatljivosti.

U proteklih pet godina zajedno s članicama i članovima Vlade surađivao sam s gradonačelnikom te smo podupirali razvoj hrvatskoga glavnoga grada, radeći na brojnim projektima, uz korištenje europskih sredstava za gospodarski razvoj i zapošljavanje, za izgradnju infrastrukture, za kulturu i obrazovanje te zdravstveni sustav, a surađivali smo i tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Nakon razornog potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020., u kontinuiranoj suradnji s Gradskom upravom i nadležnim službama poduzeli smo sve aktivnosti za pripremu sveobuhvatne i dugoročne obnove grada Zagreba.

Gradonačelnika Bandića kao čovjeka i političara karakterizirala je neiscrpna radna energija i entuzijazam koji su obilježili njegov život i politički angažman. Ostat će zapamćen po svojim nastojanjima da čini dobro za Zagrepčanke i Zagrepčane, ali i brojne druge hrvatske krajeve”, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

U trendu