Connect with us

Hrvatska

VLADA SPREMA NOVI PAKET POMOĆI Stiže nam do 150 eura covid dodatka

Umirovljeničke udruge još od travnja traže isplatu pomoći starijim sugrađanima u koronakrizi, no tek su sada započeli pregovori o covid dodatku, ali ekonomisti upozoravaju da će netko to morati i platiti

 

Objavljeno

-

Ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa traje već gotovo godinu dana. Država je reagirala s potporama za očuvanje radnih mjesta i za tvrtke koje su ostvarile ogroman pad prihoda u odnosu na 2019. godinu. No, u sjeni sve pomoći koja se dijelila usprkos drastičnim padovima BDP-a i sve praznijoj državnoj blagajni, ostala je jedna od najbrojnijih populacija domaćeg stanovništva – umirovljenici. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovine su u siječnju isplaćene za 1.241.085 osoba. S druge strane, imamo 1.536.300 osiguranika, odnosno osoba koje uplaćuju u mirovinski sustav.

Umirovljeničke udruge krenule su s Vladom u pregovore oko isplate covid dodatka, piše net.hr. Radi se o jednokratnoj pomoći za umirovljenike koju traže udruge koje zastupaju ovu populaciju i to u iznosu  od 50 do 150 eura. Najviše bi dobili oni čije su mirovine ispod linije siromaštva, odnosno 2710 kuna. Takvih je u Hrvatskoj preko 880.000. Sto eura bi trebalo sjesti na račune oni s mirovinama između 2710 i 5000 kuna, dok bi 50 eura dobili samci s preko 5000 kuna mirovine. U medijima se spominjao i iznos od 200 eura, ali u Vladi kažu kako takav iznos – nije realan.

Na tragu je to socijalnih mjera koje su već poduzele susjedne države. Slovenski umirovljenici su tako u 2020. godini dobili jednokratnu so­lidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovi­ne. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, a u Srbiji svi građani 100 eura, a umirovljenici i još dodatnih 35 eura. Talijani su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura. Dio tih zemalja isplatio je potpore i u ovoj godini.

“Mi smo još u travnju tražili isplatu mjesečnog dodatka. Iznosi bi bili manji po mjesecu, ali bi na kraju godine zbirno ispalo više. Tražili smo 400 kuna za najugroženije skupine, za one s 2000 do 3000 kuna mirovine 300 kuna, od 3000 do 4000 kuna 200 kuna, one s mirovinom od 4000 do 5000 kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima”, doznaje Net.hr iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji i sada pregovara o covid dodatku. To je, kako nam je rekla predsjednica Jasna A. Petrović, rezultat stalnih rasprava na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe te nedavnog ujedinjavanja svih umirovljeničkih udruga i stranaka.

No, njihovi zahtjevi ovise o indeksaciji mirovina, koju bi uskoro trebao objaviti Državni zavod za statistiku. “Vrlo aktivno razgovaramo o tome, ali prvi preduvjet da bi uopće znali do kraja fiskalne kapacitete u proračunu vezano za mirovinski sustav je indeksacija mirovina”, poručio je ovih dana ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović.

Posljednje usklađivanje mirovina, u drugoj polovici prošle godine, donijelo je povećanje od 1,41 posto. Ako indeksacija ovoga puta bude nepovoljna, Vlada će pokušati smanjiti umirovljeničke zahtjeve. Umirovljeničke udruge očekuju indeksaciju oko nula posto, tako da je u ovom trenutku poznato samo da će covid dodatka biti.

Iako je ministar Aladrović odbacio teze o politikantstvu, neki su uvjereni kako je rasprava o covid dodatku za umirovljenike došla u prigodan trenutak. Odluka o tome bit će donijeta na državnoj razini, ali u svibnju su lokalni izbori, pa mnogi smatraju da se radi o predizbornom triku kojim vladajući nastoje prikupiti što više glasova u što većem broju lokalnih zajednica.

“Bliže se lokalni izbori, ima se, može se i ide se s kupovinom glasova. Vidjeli su da je ‘nacionalna mirovina’ nešto manje tražena nego što je očekivano, a taj covid dodatak će biti bitno veći od navodnih ušteda pri isplati ‘nacionalne mirovine’, tako da će to obećanje sigurno koštati do milijardu kuna. U godini kad imamo, još uvijek, očekivani deficit proračuna od tri posto BDP-a i kada imamo situaciju da cijepljenje kasni, oporavak neće biti prema očekivanjima. Mislim da je apsolutno suludo, u smislu fiskalne odgovornosti, ići s tako nečim naprijed. Naravno, logika politike se ne poklapa s logikom ekonomije”, ocijenio je stručnjak za političku ekonomiju, Kristijan Kotarski.

Kotarski spominje još jednu dugo obećavanu naknadu starijim umirovljenicima. Takozvana “nacionalna mirovina” bila je predmet rasprava nekoliko godina, no s njenom je isplatom država krenula tek u siječnju. No, iako je HZMO očekivao kako će se za primanje te naknade javiti oko 20.000 osoba koje do 65 godine života nisu ostvarile 15 godina staža, svojih 800 kuna je dobila svega 3091 osoba.

Država je samo za to izdvojila 2.195.146,08 kuna iz državnog proračuna. Ove bi godine, ukupno za mirovine trebala osigurati oko 42 milijarde kuna, a ako dodamo i 1,1 milijardu kuna covid dodatka, pitanje je otkud usred ekonomske koronakrize toliki novac? To se upitao i ekonomist, stručnjak za javne financije, a odnedavno i umirovljenik Predrag Bejaković. On je u razgovoru za Net.hr nekoliko puta naglasio kako “nijedan ručak nije besplatan”.

“Umirovljeničke udruge s pravom štite interese umirovljenika, ali tko štiti interese zaposlenih? Tko štiti interese onih osoba koje plaćaju taj teret? Nema besplatnog ručka, a da bi umirovljenici dobili od 50 do 150 eura, netko to mora platiti”, poručio je Bejaković te nastavio: “Mislim da je bitno misliti o održivosti mirovinskog sustava u cjelini i održivosti javnih financija dugoročno. Ako se danas jako zadužimo to neće biti dobro za naš kreditni rejting, niti za mogućnosti zaduživanja u inozemstvu. Mi smo smanjili javni dug, ali daleko od toga da je on mali.”

Podsjeća da je naš mirovinski sustav izložen nekim specifičnostima koje druge, bogatije zemlje nemaju, pa mogu isplaćivati covid dodatke na mirovinu. Domaći statističari već dugo bilježe vrlo nisku stopu radne aktivnosti, razmjerno visok broj nezaposlenih, a činjenica je da Hrvati u odnosu na stanovnike drugih zemalja rano odlaze u mirovinu i dugo koriste mirovinska prava. Još jedan problem Bejaković vidi i u nepravednosti unutar sustava. Naglasio je kako nezaposleni ili radno neaktivni također ne dobivaju nikakav oblik pomoći u koronakrizi te da o tome nitko ne govori. Dodaje i kako postoji i nepravda unutar samog predloženog modela isplate za umirovljenike.

“Ljudima treba pomoći, ali moramo biti svjesni da ta pomoć nije besplatna i da je nepravedna. Uzmimo da netko ima mirovinu od 4999 kuna i dobit će 100 eura, a netko ima 5001 kunu i dobit će 50 eura. Je li to pravedno? Uz to, imamo masu ljudi koji su radili u inozemstvu i imaju stranu mirovinu. U Hrvatskoj imaju nešto sitno, ali ako su radili vani, onda imaju bogate mirovine. Netko će reći da takvi ljudi neće tražiti 200 eura, ali znate da hoće na osnovu svoje male hrvatske mirovine”, upozorava Bejaković.

Spas za državne financije mogao bi se kriti u novcu iz Europske unije. Hrvatska je Europskoj komisiji već dostavila nacrt Plana za oporavak i otpornost, a do ljeta može računati na 6,1 milijardu kuna iz europskih fondova, što je svega 13 posto ranije ispregovaranih sredstava. No, Bejaković opet upozorava da netko to mora platiti. “Umirovljenici će reći da ima zemalja koji daju više, ali to ne znači da se mi trebamo ugledati u bogate zemlje koje nemaju ozbiljnih gospodarskih problema. Građani u bilo kojoj zemlji kažu da je premijer ili ministar financija jako izdašan, ali s tuđim novcima. Treba uvijek misliti o dugoročnim učincima i financijske održivosti mirovinskog sustava i javnih financija u cjelini. Tu sad imamo dva različita gledišta. Sa stanovišta pojedinca covid dodatak je dobar, ali sa stanovništva društva u cjelini to je opterećenje ionako opterećenih zaposlenih ili možda budućih generacija”, upozorio je Bejaković.

Iako se cijeli život bavio javnim financijama, upravo zbog ovog dvostrukog gledišta nema rješenje kako pomoći umirovljenicima u koronakrizi. Teško mu je govoriti o bilo kojem obliku covid dodatka, pa makar se radilo i o simboličnom dodatku na mirovinu svakog mjeseca. Bejaković ponavlja da treba voditi računa o održivosti mirovinskog sustava i javnih financija. Tako se čini da će pomoć starijim sugrađanima u ovo vrijeme zaista ovisiti o jednom statističkom podatku koji će rasvijetliti koliko novca za kakvu-takvu jednokratnu naknadu zaista ima u državnoj blagajni.

S druge strane, predsjednica SUH-a ističe kako je njihov zahtjev minimum onoga što očekuju od države. Ako to ne budu u stanju ispuniti, mogu očekivati pobunu pred izbore, ustvrdila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu