Connect with us

Hrvatska

VLADA SPREMA NOVI PAKET POMOĆI Stiže nam do 150 eura covid dodatka

Umirovljeničke udruge još od travnja traže isplatu pomoći starijim sugrađanima u koronakrizi, no tek su sada započeli pregovori o covid dodatku, ali ekonomisti upozoravaju da će netko to morati i platiti

 

Objavljeno

-

Ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa traje već gotovo godinu dana. Država je reagirala s potporama za očuvanje radnih mjesta i za tvrtke koje su ostvarile ogroman pad prihoda u odnosu na 2019. godinu. No, u sjeni sve pomoći koja se dijelila usprkos drastičnim padovima BDP-a i sve praznijoj državnoj blagajni, ostala je jedna od najbrojnijih populacija domaćeg stanovništva – umirovljenici. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovine su u siječnju isplaćene za 1.241.085 osoba. S druge strane, imamo 1.536.300 osiguranika, odnosno osoba koje uplaćuju u mirovinski sustav.

Umirovljeničke udruge krenule su s Vladom u pregovore oko isplate covid dodatka, piše net.hr. Radi se o jednokratnoj pomoći za umirovljenike koju traže udruge koje zastupaju ovu populaciju i to u iznosu  od 50 do 150 eura. Najviše bi dobili oni čije su mirovine ispod linije siromaštva, odnosno 2710 kuna. Takvih je u Hrvatskoj preko 880.000. Sto eura bi trebalo sjesti na račune oni s mirovinama između 2710 i 5000 kuna, dok bi 50 eura dobili samci s preko 5000 kuna mirovine. U medijima se spominjao i iznos od 200 eura, ali u Vladi kažu kako takav iznos – nije realan.

Na tragu je to socijalnih mjera koje su već poduzele susjedne države. Slovenski umirovljenici su tako u 2020. godini dobili jednokratnu so­lidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovi­ne. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, a u Srbiji svi građani 100 eura, a umirovljenici i još dodatnih 35 eura. Talijani su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura. Dio tih zemalja isplatio je potpore i u ovoj godini.

“Mi smo još u travnju tražili isplatu mjesečnog dodatka. Iznosi bi bili manji po mjesecu, ali bi na kraju godine zbirno ispalo više. Tražili smo 400 kuna za najugroženije skupine, za one s 2000 do 3000 kuna mirovine 300 kuna, od 3000 do 4000 kuna 200 kuna, one s mirovinom od 4000 do 5000 kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima”, doznaje Net.hr iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji i sada pregovara o covid dodatku. To je, kako nam je rekla predsjednica Jasna A. Petrović, rezultat stalnih rasprava na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe te nedavnog ujedinjavanja svih umirovljeničkih udruga i stranaka.

No, njihovi zahtjevi ovise o indeksaciji mirovina, koju bi uskoro trebao objaviti Državni zavod za statistiku. “Vrlo aktivno razgovaramo o tome, ali prvi preduvjet da bi uopće znali do kraja fiskalne kapacitete u proračunu vezano za mirovinski sustav je indeksacija mirovina”, poručio je ovih dana ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović.

Posljednje usklađivanje mirovina, u drugoj polovici prošle godine, donijelo je povećanje od 1,41 posto. Ako indeksacija ovoga puta bude nepovoljna, Vlada će pokušati smanjiti umirovljeničke zahtjeve. Umirovljeničke udruge očekuju indeksaciju oko nula posto, tako da je u ovom trenutku poznato samo da će covid dodatka biti.

Iako je ministar Aladrović odbacio teze o politikantstvu, neki su uvjereni kako je rasprava o covid dodatku za umirovljenike došla u prigodan trenutak. Odluka o tome bit će donijeta na državnoj razini, ali u svibnju su lokalni izbori, pa mnogi smatraju da se radi o predizbornom triku kojim vladajući nastoje prikupiti što više glasova u što većem broju lokalnih zajednica.

“Bliže se lokalni izbori, ima se, može se i ide se s kupovinom glasova. Vidjeli su da je ‘nacionalna mirovina’ nešto manje tražena nego što je očekivano, a taj covid dodatak će biti bitno veći od navodnih ušteda pri isplati ‘nacionalne mirovine’, tako da će to obećanje sigurno koštati do milijardu kuna. U godini kad imamo, još uvijek, očekivani deficit proračuna od tri posto BDP-a i kada imamo situaciju da cijepljenje kasni, oporavak neće biti prema očekivanjima. Mislim da je apsolutno suludo, u smislu fiskalne odgovornosti, ići s tako nečim naprijed. Naravno, logika politike se ne poklapa s logikom ekonomije”, ocijenio je stručnjak za političku ekonomiju, Kristijan Kotarski.

Kotarski spominje još jednu dugo obećavanu naknadu starijim umirovljenicima. Takozvana “nacionalna mirovina” bila je predmet rasprava nekoliko godina, no s njenom je isplatom država krenula tek u siječnju. No, iako je HZMO očekivao kako će se za primanje te naknade javiti oko 20.000 osoba koje do 65 godine života nisu ostvarile 15 godina staža, svojih 800 kuna je dobila svega 3091 osoba.

Država je samo za to izdvojila 2.195.146,08 kuna iz državnog proračuna. Ove bi godine, ukupno za mirovine trebala osigurati oko 42 milijarde kuna, a ako dodamo i 1,1 milijardu kuna covid dodatka, pitanje je otkud usred ekonomske koronakrize toliki novac? To se upitao i ekonomist, stručnjak za javne financije, a odnedavno i umirovljenik Predrag Bejaković. On je u razgovoru za Net.hr nekoliko puta naglasio kako “nijedan ručak nije besplatan”.

“Umirovljeničke udruge s pravom štite interese umirovljenika, ali tko štiti interese zaposlenih? Tko štiti interese onih osoba koje plaćaju taj teret? Nema besplatnog ručka, a da bi umirovljenici dobili od 50 do 150 eura, netko to mora platiti”, poručio je Bejaković te nastavio: “Mislim da je bitno misliti o održivosti mirovinskog sustava u cjelini i održivosti javnih financija dugoročno. Ako se danas jako zadužimo to neće biti dobro za naš kreditni rejting, niti za mogućnosti zaduživanja u inozemstvu. Mi smo smanjili javni dug, ali daleko od toga da je on mali.”

Podsjeća da je naš mirovinski sustav izložen nekim specifičnostima koje druge, bogatije zemlje nemaju, pa mogu isplaćivati covid dodatke na mirovinu. Domaći statističari već dugo bilježe vrlo nisku stopu radne aktivnosti, razmjerno visok broj nezaposlenih, a činjenica je da Hrvati u odnosu na stanovnike drugih zemalja rano odlaze u mirovinu i dugo koriste mirovinska prava. Još jedan problem Bejaković vidi i u nepravednosti unutar sustava. Naglasio je kako nezaposleni ili radno neaktivni također ne dobivaju nikakav oblik pomoći u koronakrizi te da o tome nitko ne govori. Dodaje i kako postoji i nepravda unutar samog predloženog modela isplate za umirovljenike.

“Ljudima treba pomoći, ali moramo biti svjesni da ta pomoć nije besplatna i da je nepravedna. Uzmimo da netko ima mirovinu od 4999 kuna i dobit će 100 eura, a netko ima 5001 kunu i dobit će 50 eura. Je li to pravedno? Uz to, imamo masu ljudi koji su radili u inozemstvu i imaju stranu mirovinu. U Hrvatskoj imaju nešto sitno, ali ako su radili vani, onda imaju bogate mirovine. Netko će reći da takvi ljudi neće tražiti 200 eura, ali znate da hoće na osnovu svoje male hrvatske mirovine”, upozorava Bejaković.

Spas za državne financije mogao bi se kriti u novcu iz Europske unije. Hrvatska je Europskoj komisiji već dostavila nacrt Plana za oporavak i otpornost, a do ljeta može računati na 6,1 milijardu kuna iz europskih fondova, što je svega 13 posto ranije ispregovaranih sredstava. No, Bejaković opet upozorava da netko to mora platiti. “Umirovljenici će reći da ima zemalja koji daju više, ali to ne znači da se mi trebamo ugledati u bogate zemlje koje nemaju ozbiljnih gospodarskih problema. Građani u bilo kojoj zemlji kažu da je premijer ili ministar financija jako izdašan, ali s tuđim novcima. Treba uvijek misliti o dugoročnim učincima i financijske održivosti mirovinskog sustava i javnih financija u cjelini. Tu sad imamo dva različita gledišta. Sa stanovišta pojedinca covid dodatak je dobar, ali sa stanovništva društva u cjelini to je opterećenje ionako opterećenih zaposlenih ili možda budućih generacija”, upozorio je Bejaković.

Iako se cijeli život bavio javnim financijama, upravo zbog ovog dvostrukog gledišta nema rješenje kako pomoći umirovljenicima u koronakrizi. Teško mu je govoriti o bilo kojem obliku covid dodatka, pa makar se radilo i o simboličnom dodatku na mirovinu svakog mjeseca. Bejaković ponavlja da treba voditi računa o održivosti mirovinskog sustava i javnih financija. Tako se čini da će pomoć starijim sugrađanima u ovo vrijeme zaista ovisiti o jednom statističkom podatku koji će rasvijetliti koliko novca za kakvu-takvu jednokratnu naknadu zaista ima u državnoj blagajni.

S druge strane, predsjednica SUH-a ističe kako je njihov zahtjev minimum onoga što očekuju od države. Ako to ne budu u stanju ispuniti, mogu očekivati pobunu pred izbore, ustvrdila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Euro uskoro službena valuta: Evo kako će izgledati proces uvođenja po mjesecima

Objavljeno

-

By

Početkom iduće godine euro postaje službena valuta u Hrvatskoj. Pripreme su već počele. U tijeku je predopskrba banaka kovanicama i novčanicama.

Hrvatska udruga banaka objavila je detaljan proces uvođenja eura po mjesecima.

Prosinac

Od 1.12. građani će moći za 100 kuna dobiti paketić od 13,27 eura (kovanica) u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte, a moći će se podići sve do kraja godine.

Najkasnije 18.12. banke će korisnicima kredita poslati obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan u euru.

Također, štediše (deponenti) će dobiti obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope na depozit.

Najranije pet dana prije uvođenja eura (od 27.12.), mikro poduzetnici moći će dobiti do 10.000 eura u postupku pojednostavljene predopskrbe (za što će morati potpisati ugovor s bankom i dati određeno jamstvo).

Siječanj

Euro postaje službena valuta u Hrvatskoj 1.1.2023. u 00:00 sati.

Dva tjedna nakon uvođenja eura, dakle od 1.1. do 14.1.2023. godine (u ponoć) počinje razdoblje dvojnog optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak ćete dobiti u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna.

Najkasnije do 31.1.2023. korisnici financijskih usluga dobit će individualnu obavijest o provedbi preračunavanja.

Tijekom cijele 2023. godine (od 1.1. do 31.12.2023.) banke, FINA i Hrvatska pošta će (bez naknade) svim građanima po tečaju od 1 euro = 7,53450 kuna na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji.

Veljača

Do kraja mjeseca – Ako prije dana uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovu izboru u istoj instituciji.

Travanj

Hrvatska narodna banka od 1.4. prestaje određivati apoensku strukturu za isplatu euronovčanica na bankomatima.

Lipanj

Do kraja mjeseca – Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon dana uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Prosinac

Do 31.12. traje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Građani će moći, bez naknade, u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte promijeniti kune u eure.

2024. godina

Od 1.1.2024. HNB preuzima zamjenu kuna za eure i to novčanice kune, bez vremenskog ograničenja, i kovanice kune, do proteka tri godine od dana uvođenja eura, dakle do 1.1.2026 godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRVA JE NEDJELJA ADVENTA Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

U došašću prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje

U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca, pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca, na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”.

Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.

Zornice i adventski vijenac

U vrijeme došašća služe se rane jutarnje sv. mise zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.

Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.

Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze jedni drugima i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sveti Nikola

U vrijeme došašća, slavi se i sv. Nikola (6. prosinca), odnosno “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune darova.

U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima. Tako Krampusom plaše djecu i potiču ih da budu dobra i poslušna.

Na sv. Luciju, 13. prosinca, brojni su običaji širom Hrvatske, kao i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, kako je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako posljednji papirić bude prazan, sljedeće godine, vjeruju, neće se udati.

Na Svetu Luciju sijala se i božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukrašavala se hrvatskom trobojnicom.

Na isti se dan darivaju djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Kod Hrvata u Mađarskoj dječaci obilaze kuće s dobrim željama, a čestitari bačkih Hrvata zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novca i sl.

Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani uz to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i kod bačkih Hrvata.

Djetinjce, materice i očiči običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Hrvatskoj i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Hrvata u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupnina su uglavnom slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo, uglavnom, suho voće.

Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić.

Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U Bosni peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu, osim okruglih kruhova, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.

Ime Badnjak povezano je s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila posna i bez mesa i masti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama u kojima je najbolje živjeti u mirovini

Objavljeno

-

By

Prema engleskom portalu Enjoy Travel koji piše o putovanjima, Hrvatska je zauzela visoko osmo mjesto na popisu zemalja u kojima se najbolje umiroviti, točnije živjeti u mirovini. U konkurenciji je bilo 50 zemalja.

Destinacija se birala na temelju nekoliko kriterija, a Hrvatska je svoje mjesto zaslužila zbog malih troškova življenja, dobre kvalitete života i jednostavnog dobivanja boravišne dozvole za boravak u našoj zemlji, prenosi Mirovina.hr.

Pri odabiru deset zemalja u kojima je najbolje živjeti u mirovini gledali su se idući kriteriji: kvaliteta života, troškovi života, troškovi stanarine, troškovi u restoranima, prosječne godišnje temperature, zdravstvena skrb, gostoprimstvo, jezične barijere i lakoća dobivanje vize ili boravišne dozvole.

Listu najboljih zemalja za život u mirovini predvodi susjedna Slovenija, dok se na zadnjem 50. mjestu nalazi Luksemburg za kojeg se navodi kako je jedna od najskupljih država za život u Europi.

Ostatak zemalja koje su se pronašle na ljestvici top deset su Slovenija, iza nje je Portugal, dok je na trećem mjestu Estonija. Na četvrtom je mjestu Španjolska, na petom Paragvaj, na šestom Češka, a na mjestu ispred nas je Mađarska. Na devetom mjestu je Meksiko, a na desetom Urugvaj.

“Hrvatska nije samo popularna među 20-godišnjacima. Tisuće umirovljenika svake godine dolaze ovamo dobro živjeti. Troškovi stanovanja su niski, kvaliteta života je visoka, a postupak zahtjeva za prijavu boravišta je jednostavan za većinu nacionalnosti. Plaže su svjetske klase, ima bogatu povijest i kulturu, obilje mediteranskog sunca i izvrsne restorane”, navedeno je u opisu naše zemlje na portalu Enjoy Travel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu