Connect with us

Hrvatska

VLADA SPREMA NOVI PAKET POMOĆI Stiže nam do 150 eura covid dodatka

Umirovljeničke udruge još od travnja traže isplatu pomoći starijim sugrađanima u koronakrizi, no tek su sada započeli pregovori o covid dodatku, ali ekonomisti upozoravaju da će netko to morati i platiti

 

Objavljeno

3 godine prije

-

Ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa traje već gotovo godinu dana. Država je reagirala s potporama za očuvanje radnih mjesta i za tvrtke koje su ostvarile ogroman pad prihoda u odnosu na 2019. godinu. No, u sjeni sve pomoći koja se dijelila usprkos drastičnim padovima BDP-a i sve praznijoj državnoj blagajni, ostala je jedna od najbrojnijih populacija domaćeg stanovništva – umirovljenici. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovine su u siječnju isplaćene za 1.241.085 osoba. S druge strane, imamo 1.536.300 osiguranika, odnosno osoba koje uplaćuju u mirovinski sustav.

Umirovljeničke udruge krenule su s Vladom u pregovore oko isplate covid dodatka, piše net.hr. Radi se o jednokratnoj pomoći za umirovljenike koju traže udruge koje zastupaju ovu populaciju i to u iznosu  od 50 do 150 eura. Najviše bi dobili oni čije su mirovine ispod linije siromaštva, odnosno 2710 kuna. Takvih je u Hrvatskoj preko 880.000. Sto eura bi trebalo sjesti na račune oni s mirovinama između 2710 i 5000 kuna, dok bi 50 eura dobili samci s preko 5000 kuna mirovine. U medijima se spominjao i iznos od 200 eura, ali u Vladi kažu kako takav iznos – nije realan.

Na tragu je to socijalnih mjera koje su već poduzele susjedne države. Slovenski umirovljenici su tako u 2020. godini dobili jednokratnu so­lidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovi­ne. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, a u Srbiji svi građani 100 eura, a umirovljenici i još dodatnih 35 eura. Talijani su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura. Dio tih zemalja isplatio je potpore i u ovoj godini.

“Mi smo još u travnju tražili isplatu mjesečnog dodatka. Iznosi bi bili manji po mjesecu, ali bi na kraju godine zbirno ispalo više. Tražili smo 400 kuna za najugroženije skupine, za one s 2000 do 3000 kuna mirovine 300 kuna, od 3000 do 4000 kuna 200 kuna, one s mirovinom od 4000 do 5000 kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima”, doznaje Net.hr iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji i sada pregovara o covid dodatku. To je, kako nam je rekla predsjednica Jasna A. Petrović, rezultat stalnih rasprava na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe te nedavnog ujedinjavanja svih umirovljeničkih udruga i stranaka.

No, njihovi zahtjevi ovise o indeksaciji mirovina, koju bi uskoro trebao objaviti Državni zavod za statistiku. “Vrlo aktivno razgovaramo o tome, ali prvi preduvjet da bi uopće znali do kraja fiskalne kapacitete u proračunu vezano za mirovinski sustav je indeksacija mirovina”, poručio je ovih dana ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović.

Posljednje usklađivanje mirovina, u drugoj polovici prošle godine, donijelo je povećanje od 1,41 posto. Ako indeksacija ovoga puta bude nepovoljna, Vlada će pokušati smanjiti umirovljeničke zahtjeve. Umirovljeničke udruge očekuju indeksaciju oko nula posto, tako da je u ovom trenutku poznato samo da će covid dodatka biti.

Iako je ministar Aladrović odbacio teze o politikantstvu, neki su uvjereni kako je rasprava o covid dodatku za umirovljenike došla u prigodan trenutak. Odluka o tome bit će donijeta na državnoj razini, ali u svibnju su lokalni izbori, pa mnogi smatraju da se radi o predizbornom triku kojim vladajući nastoje prikupiti što više glasova u što većem broju lokalnih zajednica.

“Bliže se lokalni izbori, ima se, može se i ide se s kupovinom glasova. Vidjeli su da je ‘nacionalna mirovina’ nešto manje tražena nego što je očekivano, a taj covid dodatak će biti bitno veći od navodnih ušteda pri isplati ‘nacionalne mirovine’, tako da će to obećanje sigurno koštati do milijardu kuna. U godini kad imamo, još uvijek, očekivani deficit proračuna od tri posto BDP-a i kada imamo situaciju da cijepljenje kasni, oporavak neće biti prema očekivanjima. Mislim da je apsolutno suludo, u smislu fiskalne odgovornosti, ići s tako nečim naprijed. Naravno, logika politike se ne poklapa s logikom ekonomije”, ocijenio je stručnjak za političku ekonomiju, Kristijan Kotarski.

Kotarski spominje još jednu dugo obećavanu naknadu starijim umirovljenicima. Takozvana “nacionalna mirovina” bila je predmet rasprava nekoliko godina, no s njenom je isplatom država krenula tek u siječnju. No, iako je HZMO očekivao kako će se za primanje te naknade javiti oko 20.000 osoba koje do 65 godine života nisu ostvarile 15 godina staža, svojih 800 kuna je dobila svega 3091 osoba.

Država je samo za to izdvojila 2.195.146,08 kuna iz državnog proračuna. Ove bi godine, ukupno za mirovine trebala osigurati oko 42 milijarde kuna, a ako dodamo i 1,1 milijardu kuna covid dodatka, pitanje je otkud usred ekonomske koronakrize toliki novac? To se upitao i ekonomist, stručnjak za javne financije, a odnedavno i umirovljenik Predrag Bejaković. On je u razgovoru za Net.hr nekoliko puta naglasio kako “nijedan ručak nije besplatan”.

“Umirovljeničke udruge s pravom štite interese umirovljenika, ali tko štiti interese zaposlenih? Tko štiti interese onih osoba koje plaćaju taj teret? Nema besplatnog ručka, a da bi umirovljenici dobili od 50 do 150 eura, netko to mora platiti”, poručio je Bejaković te nastavio: “Mislim da je bitno misliti o održivosti mirovinskog sustava u cjelini i održivosti javnih financija dugoročno. Ako se danas jako zadužimo to neće biti dobro za naš kreditni rejting, niti za mogućnosti zaduživanja u inozemstvu. Mi smo smanjili javni dug, ali daleko od toga da je on mali.”

Podsjeća da je naš mirovinski sustav izložen nekim specifičnostima koje druge, bogatije zemlje nemaju, pa mogu isplaćivati covid dodatke na mirovinu. Domaći statističari već dugo bilježe vrlo nisku stopu radne aktivnosti, razmjerno visok broj nezaposlenih, a činjenica je da Hrvati u odnosu na stanovnike drugih zemalja rano odlaze u mirovinu i dugo koriste mirovinska prava. Još jedan problem Bejaković vidi i u nepravednosti unutar sustava. Naglasio je kako nezaposleni ili radno neaktivni također ne dobivaju nikakav oblik pomoći u koronakrizi te da o tome nitko ne govori. Dodaje i kako postoji i nepravda unutar samog predloženog modela isplate za umirovljenike.

“Ljudima treba pomoći, ali moramo biti svjesni da ta pomoć nije besplatna i da je nepravedna. Uzmimo da netko ima mirovinu od 4999 kuna i dobit će 100 eura, a netko ima 5001 kunu i dobit će 50 eura. Je li to pravedno? Uz to, imamo masu ljudi koji su radili u inozemstvu i imaju stranu mirovinu. U Hrvatskoj imaju nešto sitno, ali ako su radili vani, onda imaju bogate mirovine. Netko će reći da takvi ljudi neće tražiti 200 eura, ali znate da hoće na osnovu svoje male hrvatske mirovine”, upozorava Bejaković.

Spas za državne financije mogao bi se kriti u novcu iz Europske unije. Hrvatska je Europskoj komisiji već dostavila nacrt Plana za oporavak i otpornost, a do ljeta može računati na 6,1 milijardu kuna iz europskih fondova, što je svega 13 posto ranije ispregovaranih sredstava. No, Bejaković opet upozorava da netko to mora platiti. “Umirovljenici će reći da ima zemalja koji daju više, ali to ne znači da se mi trebamo ugledati u bogate zemlje koje nemaju ozbiljnih gospodarskih problema. Građani u bilo kojoj zemlji kažu da je premijer ili ministar financija jako izdašan, ali s tuđim novcima. Treba uvijek misliti o dugoročnim učincima i financijske održivosti mirovinskog sustava i javnih financija u cjelini. Tu sad imamo dva različita gledišta. Sa stanovišta pojedinca covid dodatak je dobar, ali sa stanovništva društva u cjelini to je opterećenje ionako opterećenih zaposlenih ili možda budućih generacija”, upozorio je Bejaković.

Iako se cijeli život bavio javnim financijama, upravo zbog ovog dvostrukog gledišta nema rješenje kako pomoći umirovljenicima u koronakrizi. Teško mu je govoriti o bilo kojem obliku covid dodatka, pa makar se radilo i o simboličnom dodatku na mirovinu svakog mjeseca. Bejaković ponavlja da treba voditi računa o održivosti mirovinskog sustava i javnih financija. Tako se čini da će pomoć starijim sugrađanima u ovo vrijeme zaista ovisiti o jednom statističkom podatku koji će rasvijetliti koliko novca za kakvu-takvu jednokratnu naknadu zaista ima u državnoj blagajni.

S druge strane, predsjednica SUH-a ističe kako je njihov zahtjev minimum onoga što očekuju od države. Ako to ne budu u stanju ispuniti, mogu očekivati pobunu pred izbore, ustvrdila je.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

OBJAVLJEN POPIS NAJBOLJIH DOKTORA I DOKTORICA U RH / Na listi i zadarski liječnici: Vukosav, Biloglav, Pedić, Vučak-Lončar, Ivanić, Marić, Matak…

Objavljeno

4 dana prije

-

4. prosinca 2023.

By

Unplash/Online Marketing

Portal najdoktor.com izabrao je najbolje liječnike i liječnice u Hrvatskoj vodeći se iskustvima pacijenata. Ovo je deseta godina objave popisa.

Portal najdoktor.com objavio je listu najboljih liječnika i stomatologa u Hrvatskoj prema glasovima pacijenata.

NAJDOKTORI 2023. GODINE SU:

DOKTORI MEDICINE:

ABDOMINALNI KIRURG
Boris Furač – Karlovac
Martin Grbavac – Samobor
Darko Kraljik – Slavonski Brod

Ognjen Barčot, Radoslav Stipić – Split
Dario Vukosav – Zadar
Marko Sever, Ivan Romić, Tihomir Grgić, Kristina Šemanjski, Danko Mikulić, Petar Matošević,
Darko Kučan, Martin Grbavac, Jurica Žedelj, Pavo Kostopeč, Marcel Židak, Goran Augustin, Ana Dimova, Stipislav Jadrijević, Mislav Rakić, Amir Ibukić, Hrvoje Tomasović – Zagreb

ANESTEZIOLOG:
Željko Ivanec, Judith Adrianne Deutsch, Sanja Toljan – Zagreb

DERMATOVENEROLOG:
Tea Rosović – Opatija

Larisa Prpić Massari, Marija Kaštelan – Rijeka
Ivana Hlevnjak – Split
Lovre Pedić – Zadar
Jelena Meštrović Štefekov, Ana Medić Flajšman, Ivana Prkačin, Vedrana Bulat, Sanja Gregurić,

Suzana Ljubojević-Hadžavdić, Ines Lakoš-Jukić, Željana Bolanča, Nives Pustišek, Snježana Komadina, Lena Kotrulja, Jolanda Kanižaj-Rajković, Maja Ceković, Snježana Kramarić – Zagreb

DJEČJI KIRURG:
Nado Bukvić – Rijeka
Miro Jukić, Davor Todorić, Klaudio Pjer Milunović, Zenon Pogorelić – Split

Dino Papeš, Marko Mesić, Miram Pasini, Zoran Barčot, Tomislav Luetić, Stanko Ćavar, Fran Štampalija, Dražen Belina, Andrija Car – Zagreb

ENDOKRINOLOG:
Jelena Vučak-Lončar – Zadar
Božidar Perić, Kristina Blaslov, Martina Matovinović, Darko Kaštelan, Maja Berković-Cigrovski,

Gorana Mirošević, Davorka Herman-Mahečić – Zagreb

FIZIJATAR:
Darko Kraguljac – Rovinj
Ivan Kos, Vladimir Knež – Varaždinske Toplice

Dijana Bešić, Ante Puljiz, Mirna Tomašković, Matija Žutelija Fattorini, Blaženka Nekić, Stjepko Bućan, Spomenka Sremac-Bohaček, Maja Mirković – Zagreb

GASTROENTEROLOG:
Vladimir Borzan – Osijek
Zlatko Bulić – Rijeka

Ivan Žaja, Kristian Podrug – Split
Ivan Ivanić – Zadar
Bruno Škurla, Miloš Lalovac, Davor Hrabar, Ivo Carić, Davor Radić – Zagreb

GINEKOLOG:

Ivica Žuvela – Benkovac
Romana Švaljek-Toth, Alen Šelović, Nikola Galkowski – Bjelovar
Slavko Marić – Biograd na Moru
Marija Skelin-Čupić – Drniš
Mislav Bender – Dubrovnik
Mirjana Vrkljan-Radošević – Gospić
Dejan Šakoronja – Jastrebarsko
Edmond Paljušaj – Matulji
Marija Haj-Barakat – Našice
Ante Škrobonja – Ogulin
Nero Marinović – Omiš
Hrvoje Vlašić, Klaudia Benić-Salamon, Boris Uhač – Opatija
Viktorija Mandić Petrović, Zoran Kasač, Zlatko Topolovec, Zoran Popović, Siniša Matković, Sabina Galić, Mirjana Rubin, Dimitrije Milojković, Andrijana Muller-Vranješ, Mićo Rosso – Osijek
Irena Marinović – Ploče
Domagoj Dokozić – Požega
Lina Štefanić – Poreč
Dino Bečić, Mirela Markanović-Mišan, Tomislav Perkov, Dragan Belci – Pula
Miodrag Vezmar, Herman Haller, Aleks Finderle – Rijeka
Darko Gusić – Rovinj
Ksenija Jakopinčić – Samobor
Ivica Dadić – Sinj
Ivan Jandrić, Filomena Tolić-Kovačić, Vesna Ćosić, Krešimir Barišić – Slavonski Brod
Lidija Pejković – Solin
Indira Kosović, Boris Bačić , Zdravko Odak, Zdeslav Benzon, Vedran Hrboka, Teo Budimir,
Tatjana Postrak-Jukić, Robert Vulić, Nives Luetić, Marko Mimica, Baldo Obad, Ante Radić, Ante Pecotić,
Ante Mršić – Split
Jozo Anić, Nelka Tomić – Šibenik
Borislav Dokuzović, Ivo Bilopavlović, Alex Jukić, Hrvoje Brijačak – Varaždin
Ana Lukas-Stančin – Velika Gorica
Vedrana Hardi-Dugandžić – Vinkovci
Mario Cenkovčan – Virovitica
Lenija Pavić-Lugović – Vrbovec
Luka Matak, Krešimir Vranić, Milka Hoti-Matešić, Ilva Marić, Edita Tadić – Zadar
Franka Čolak-Zadravec, Ana Jelčić, Zlatko Topalović, Anthonio Khouri, Martina Bračun, Tvrtko Tupek, Ana Micevska Slavec, Nataša Mihelčić-Labura, Ratko Matijević, Danijel Bursać, Boris Ujević,
Gordana Planinić-Radoš, Damir Eljuga, Franjo Grgić, Ivana Erceg Ivkošić, Ana Tikvica-Luetić,
Tomislav Hafner, Dorotea Pavan-Jukić, Zrinka Komadina-Estatiev, Mislav Herman, Zdravko Jeleković, Vladimir Novak, Pavo Perković, Zahi Khouri, Neven Tučkar, Vladimir Janđel, Višnja Tadić,
Boris Franulović, Danijel Šeba, Sandra Novak-Rosić, Vedran Kardum, Ulla Marton, Ivan Grbavac,
Ante Vuković, Ivan Bolanča, Tihana Mazalin, Sanja Tadić, Sanja Boras, Snježana Belak, Sanja Gršić-Burić, Milan Pavlović, Nataša Šemnički, Mario Ćurić, Maja Gudelj, Karmen Dubreta, Ozren Grgić, Oliver Vasilj, Mario Podgajski, Ingrid Marton, Ilija Alvir, Dražen Lučinger, Dražan Butorac, Dragana Ljubojević-Grgec, Danka Mirić-Tešanić, Duško Pall, Dario Majnarić, Danijela Lučić, Damir Kovačević, Darko Husar,
Berivoj Mišković, Ana Zovak-Pavić, Alex Jukić – Zagreb

HEMATOLOG:
Pavle Rončević, Sandra Bašić-Kinda – Zagreb

INFEKTOLOG:
Vesna Tutek – Karlovac

INTERNIST:
Robert Matutinović – Split
Tajana Filipec-Kanižaj, Tajana Silovski, Marica Bračić-Kalan, Dean Mileta – Zagreb

KARDIOKIRURG:
Matija Milić – Split
Davor Barić, Željko Đurić, Ante Lekić, Daniel Unić, Ivan Burcar, Hrvoje Gašparović, Igor Rudež – Zagreb

KARDIOLOG:
Ervin Avdović – Rijeka
Silvana Skoko Vidović, Ante Anić – Split
Marija Brestovac, Boris Starčević, Richard Matasić, Jasmina Čatić, Jure Mirat, Edvard Galić – Zagreb

MAKSILOFACIJALNI KIRURG:
Ante Mihovilović, Saša Ercegović – Split
Marko Tarle, Predrag Knežević, Tomica Bagatin – Zagreb

MIKROBIOLOG:
Javorka Leko-Grbić – Split

NEFROLOG:
Dragan Klarić – Zadar
Ingrid Prkačin, Krešimir Galešić – Zagreb

NEUROKIRURG:
Nenad Koruga – Osijek
Bojan Milanov – Pula
Zvonimir Tomić, Vlatko Ledenko – Split
Josip Paladino – Sveta Nedelja
Vječeslav Kčira-Fideršek – Varaždin
Ivica Francišković – Zadar
Domagoj Gajski, Sergej Marasanov, Damir Tomac, Jakob Nemir, Fadi Almahariq, Ivan Škoro,
Ante Subašić, Tonko Marinović, Tomislav Sajko, Boris Božić, Krešimir Rotim, Jurica Maraković,
Goran Mrak, Hrvoje Jednačak, Andrej Desnica – Zagreb

NEUROLOG:
Tea Mirošević Zubonja – Osijek
Ingrid Škarpa-Prpić – Rijeka
Darijo Sučević, Mario Mihalj – Split
Tereza Gabelić, Branko Malojčić, Vida Demarin, Barbara Barun, Željka Petelin-Gadže, Vesna Brinar, Morana Ivičić – Zagreb

NUKLEARNA MEDICINA:
Tatjana Samardžić, Josip Staničić, Sanja Kusačić-Kuna – Zagreb

OBITELJSKA MEDICINA:
Ivana Bobek – Bilje
Marica Polegubić – Biograd na Moru
Mario Čurlin, Dragana Adžović-Andrić – Dubrovnik
Božena Sanković – Dugo Selo
Ana Karlak-Mahovlić – Đurđenovac
Sanja Brleković – Karlovac
Vesna Zavidić – Kastav
Darko Kljajić – Križevci
Dragica Polančec-Fodor – Koprivnica
Rene Puharić – Opatija
Stela Roso Ljulj, Tatjana Vuletić-Vuica, Ana Birtić, Monika Jeđud, Zrinjka Dananić, Vesna Samardžić-Ilić – Osijek
Vanja Boškić, Sandra Šušnjar, Katija Žegarac-Rokić, Damir Ševeljević, Nina Bašić-Marković,
Ljiljana Radović-Antolović – Rijeka
Darka Šeremet – Slavonski Brod
Vanja Vukušić-Toth – Solin
Darija Tudorić-Gemo, Luca Duplančić, Žarko Žitko, Meri Brajković, Mirjana Bezdrov, Ariana Medini, Zoran Čekić, Silvana Milovac, Jadranka Bandalo-Žebčević – Split
Maja Milinković – Sveta Nedjelja
Vanja Hmelik – Valpovo
Silvija Cikač, Bojana Škvorc, Sanja Škudar-Popović – Varaždin
Jasminka Biškupić-Mužina – Velika Gorica
Ozren Koščić – Vinkovci
Ademir Musić – Vrbanja
Renata Aleksa-Vuković – Vukovar
Tanja Šare-Čolak, Ana Dunatov, Biljana Žigurski-Mračić, Damir Biloglav – Zadar
Matija Štojs, Mislav Šelendić, Višnja Cesarić, Diana Kostanjšek, Vesna Medić, Nevenka Buhin,
Ivanka Bradek-Bošnjak, Željko Vuk, Senka Martinović-Galijašević, Dinela Mikulčić, Katarina Bojanić, Ljiljana Lipovac-Francuz, Jure Vujić, Tatjana Parac, Darije Crnić, Sanja Kalšan-Brkić, Periša Sekondo, Jasminka Cvitkušić, Nada Pjevač Keleminić, Helena Šimurina, Dino Midžić, Hrvoje Vinter,
Marijana Pranjić, Nataša Buljan, Mirjana Čop-Katunar, Jasna Rodbinić, Dajana Kurtoić, Biserka Jankolija, Jolanda Bilić, Ornella Santini-Manzin, Renata Capan, Spomenka Rapaić-Heim, Sanja Mustač,
Dragan Soldo, Ksenija Kranjčević, Vedran Karabeg, Vilena Sosa-Ljevar, Marko Vukadinović,
Tihomir Drašković, Jelena Ević, Vedrana Mrđen, Vlasta Nemet-Krznarić, Sanja Župan-Kovačić,
Sanja Mehmedović, Nives Tarle-Bajić, Ivan Pokrovac, Željko Razum, Tamara Perleta-Stambolija,
Tajana Lovnički-Kontent, Nada Majić, Mladen Prlina, Ljubica Lazić-Vuletić, Jasna Stilinović,
Hrvoje Uremović, Hrvoje Tiljak, Gabrijela Papić, Davor Mlikotić, Dario Čurik, Branka Martinović-Juroš, Branislava Čilić, Koraljka Marušić, Marija Antonija Jurković – Zagreb

OFTALMOLOG:
Darko Batistić, Dobrila Karlica – Split
Tatjana Lipovac – Vukovar
Senad Ramić, Mirna Kliček-Višnjić, Ana Bišćan Tvrdi, Branka Jurić-Tomašević, Anđela Jukić, Luka Bilić, Marin Belak, Dean Šarić, Zlatko Juratovac, Nenad Vukojević, Nadežda Bilić, Miro Kalauz, Irena Škegro, Gorana Pavičić, Damir Bosnar – Zagreb

ONKOLOG:
Ante Strikić – Split
Ana Mišir-Krpan, Martina Bašić-Koretić, Davor Kust, Ilona Sušac, Ljerka Eljuga – Zagreb

OPĆI KIRURG:
Samir Haj-Barakat – Našice
Damir Grebić – Rijeka
Karlo Kobzi, Branislav Kocman, Josip Lovrić – Zagreb

ORTOPED:
Marko Milić – Biograd na Moru
Marko Labaš – Čakovec
Zdravko Jotanović, Danijel Lopac – Lovran
Ratko Salamon, Luka Širola – Matulji
Ivan Rakovac – Poreć
Tomislav Mađarević – Rijeka
Hrvoje Pitlović – Slavonski Brod
Eduard Rod, Josip Vlaić, Mario Josipović, Domagoj Delimar, Tomislav Čengić, Ozren Kubat,
Trpimir Vrdoljak, Tomislav Đapić, Mislav Jelić, Davor Bojić, Milan Milošević, Ivan Benčić,
Tomislav Ribičić – Zagreb

OTORINOLARINGOLOG:
Bojan Fanfani – Karlovac
Milorad Galić – Sisak
Zaviša Čolović, Mirko Kontić, Ante Sučić, Zlatko Kljajić, Robert Tafra, Ivan-Anđelko Lisec – Split
Tajana Gudlin-Sbull, Domagoj Butigan – Varaždin
Katarina Đurić-Vuković, Petar Gulin, Marcel Marjanović Kavanagh, Krsto Dawidowsky, Boris Ivkić,
Dejan Tomljenović, Sandra Baranović, Ana Penezić, Alan Pegan, Ante-Srđan Anzić, Branko Strihić,
Drago Prgomet, Andro Košec, Martin Jurlina, Gorazd Poje, Marko Velimir Grgić, Vinko Borčić,
Tomislav Baudoin, Renato Janušić, Mirko Ivkić, Mihael Ries, Lana Kovač-Bilić, Krešimir Gršić, Ivan Rašić, Josip Markešić, Ivica Klapan, Siniša Stevanović, Goran Gudelj, Davor Vagić, Boris Filipović, Boris Bumber – Zagreb

PEDIJATAR:
Nevenka Božić Mrđenović – Karlovac
Dinka Belobrajić – Kraljevica
Vlatka Krizmanić, Jadranka Petrović-Schneider – Osijek
Mirna Milevoj-Ražem – Pula
Madlen Mihalić, Sanjin Kilvain – Rijeka
Fanilda Brekalo, Luka Stričević, Tamara Bošnjak, Snježana Kapor-Jeričević, Dubravko Matić – Split
Ilonka Artuković – Samobor
Vladimir Franković – Supetar
Ružica Vasari-Talanga – Velika Gorica
Venera Zahariev Španiček, Davorka Vitlov-Čirjak – Zaprešić
Zora Zakanj, Marina Galović, Ivana Samardžija-Čor, Katja Dumić Kubat, Filip Jadrijević-Cvrlje,
Božena Hader, Miroslav Dumić, Helena Strizić Živić, Tanja Kladnički, Ana Krpina-Pozaić, Lada Gulić, Milana Smiljanić-Gaberšnik, Ivanka Bilonić-Čović, Mirjana Tomčić, Erina Leona Cetinić,
Đurđica Šešo-Šimić, Sandra Vukšić, Metka Regan, Marinka Marić, Iva Palčić, Dubravka Petrašević, Diana Puževski, Andrea Kostinčer-Pojić, Andrea Cvitković-Roić – Zagreb

PLASTIČNI KIRURG:
Bojan Ignatovski – Daruvar
Robert Selmani – Dubrovnik
Davor Jurišić – Rijeka
Bojan Štambuk – Split
Domagoj Eljuga, Mario Malović, Hrvoje Kisić, Srećko Budi, Zlatko Vlajčić, Tomislav Orešić, Ivan Milas, Andrej Roth, Anto Dujmović, Zvonimir Puljiz, Franjo Rudman, Ivo Džepina, Rado Žic, Mladen Duduković, Dinko Bagatin – Zagreb

PSIHIJATAR:
Anamarija Milun – Popovača
Igor Girotto – Rijeka
Damir Mrass, Anđelko Beg – Split
Nikola Drobnjak – Vinkovci
Majda Grah, Dubravka Galez Mihaldinec, Davor Moravek, Ivan Otić, Zorana Kušević, Tihana Jendričko, Marijan Montani, Ljiljana Škrinjarić, Rudolf Gregurek, Anto Orešković, Davor Zdunić – Zagreb

PSIHOTERAPEUT:
Iva Stasiow – Zagreb

PULMOLOG:
Sanja Popović-Grle, Andrea Vukić-Dugac, Saša Srića – Zagreb

RADIOLOG:
Nikola Ivan Leder – Velika Gorica
Luka Novosel, Frane Marleku, Draga Ljubić, Vinko Vidjak, Marija Marušić, Ivo Gregurić, Bojan Jernej – Zagreb

REUMATOLOG:
Vesna Budišin – Čakovec
Marija Glasnović – Pula
Mislav Radić, Dušanka Kaliterna-Martinović – Split
Miroslav Mayer – Zagreb

TORAKALNI KIRURG:
Dragan Krnić – Split
Marko Vrančić, Josip Pejić, Igor Nikolić, Dinko Stančić-Rokotov – Zagreb

TRAUMATOLOG:
Ana Čizmić, Roman Pavić, Frane Bukvić, Slaven Babić,Tomislav Matejić, Vilim Molnar, Ivan Bohaček, Tomislav Ćuti, Stipe Ćorluka, Vide Bilić, Tin Ehrenfreund – Zagreb

UROLOG:
Jakša Batistić – Split
Borislav Spajić, Dinko Hauptman, Slaven Ovčariček, Goran Bedalov, Ivan Savić, Goran Štimac,
Tomislav Kuliš, Nikola Knežević, Neven Kapun, Igor Tomašković, Dalibor Čičin-Šain, Igor Grubišić,
Ahmad El-Saleh, Miroslav Tomić – Zagreb

VASKULARNI KIRURG:
Damir Halužan, Vladimir-Zvonimir Pelegrin – Zagreb

DOKTORI STOMATOLOGIJE:
DJEČJI STOMATOLOG:
Marko Matutinović – Zagreb

ENDODONT I RESTAURATIVNI STOMATOLOG:
Anja Sesar – Zagreb

ORALNI KIRURG:
Darko Slovša – Opatija
Willy Kocjan – Rijeka
Jerko Rebić, Ivica Knežević – Samobor
Marijan Baranović – Slavonski Brod
Daniel Jerković – Split
Damir Roki – Varaždin
Josip Filipović – Vinkovci
Davor Brajdić, Joško Grgurević, Lea Grungold Golubić, Sven Bival, Vanja Vuksan, Igor Smojver,
Luka Masnić, Hrvoje Plasaj, Krešimir Doblanović, Marko Bajs, Filip Štimac, Krešimir Johman,
Jurica Krhen – Zagreb

ORTODONT:
Ivor Dugalija – Koprivnica
Darko Pollak – Osijek
Ebtehaj Navaey – Samobor
Mirna Weber – Varaždin
Marko Grgurić, Ivana Rupić, Leila Latić Hodžić, Tomislav Lauc, Daria Štambuk-Ćosić, Mateja Jelić,
Martina Ivanec Sapunar, Andrijana Kovačić, Davor Jokić – Zagreb

PARODONTOLOG:
Dario Bojčić – Split

PROTETIČAR:
Karmen Kopjar, Elena Štimac-Vukojević, Ante Bešlić, Nikola Petričević, Sanja Štefančić, Jozo Ćosić,
Mirna Munitić, Ivo Gašparac – Zagreb

STOMATOLOG:
Danijela Hajdinjak-Prihić – Bjelovar
Mia Roglić – Drniš
Zorana Čizmić – Dugi Rat
Božena Lovrić Meter – Dugopolje
Ivana Borčić-Sesar – Đakovo
Danijela Glavosek-Kovačić – Đurđevac
Hela Puljić – Karlovac
Robert Badrov – Kaštela
Diana Vuić-Puljizević – Konavle
Nikolina Kuzmić-Šelimber – Koprivnica
Ljiljana Peharda-Ivić – Vidovec
Josip Prpić, Jasmina Milić-Pavlov, Mirela Veselinović, Josip Čes – Osijek
Mateo Pierobon – Pakrac
Dominik Pleše – Popovača
Hrvoje Galić – Poreč
Neven Crepulja, Bojana Freund-Kljun, Tajana Bandera, Nevena Ivančević, Tatjana Jović,
Tomislav Vuletić – Rijeka
Martina Romić Knežević – Samobor
Tamara Štefičar-Gerenčir – Slatina
Nikica Marinić – Slavonski Brod
Ante Vuković, Dario Bojčić, Nikolina Marin, Dea Jurić-Perković, Simona Šimat, Ante Kovačić – Split
Ivana Ereš-Dugalija – Varaždin
Nataša Gržetić Car – Virovitica
Ana Pulja – Vodnjan
Ninoslav Jolić – Vukovar
Sergej Kuštera – Zadar
Vildana Botonjić, Ida Prpić, Dubravka Žarković, Martina Matleković, Ivan Sokolić, Anja Balenović,
Petra Domislović, Tijana Đurišić, Višnja Tadić, Lucijana Gudelj Rako, Katarina Guštin, Ana Martinović, Josip Jezidžić, Petra Gajski, Marija Sabljić, Ivona Žužul, Iva Japundžić Rapić, Ante Stjepan Vidović,
Andreja Puntijar, Igor Jurišić, Nino Balenović, Rifet Herić, Marta Krolo Šeparović, Blanka Jozinović,
Sandra Petaros-Sikirić, Aleksandra Pavelić, Valerija Milković-Budimlija, Vladimir Basić, Mario Sesar,
Maja Jagodić-Štimac, Kristina Horvat, Ivana Petrović-Poljak, Nikola Krišto, Josip Marcelić, Ivan Miletić, Ivan Katalinić, Igor Ivanković, Nives Romana Beketić-Lušić, Inga Vučković, Goran Katona, Davor Matković, Zlatan Vajzović, Blaženko Crnojević, Maja Flajnik, Marin Radić, Marija Stilinović-Bjelica, Janko Naka, Majda Plišić, Biserka Dumnica, Berislav Mostarac, David Basač, Renata Lončar-Drugović – Zagreb
Ante Brekalo – Zaprešić

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nikad skuplja božićna košarica! Evo kako će i koliko Hrvati trošiti za blagdane

Objavljeno

6 dana prije

-

2. prosinca 2023.

By

foto: Pixabay

Dok inflacija u eurozoni slabi, kliznuvši na 2,4 posto što je najniža razina od ljeta 2021., Hrvatska se i dalje suočava s visokim stopama inflacije. Prema najnovijem izračunu Eurostata, Hrvatska je zauzela neslavno drugo mjesto s inflacijom od 5,5 posto, odmah iza Slovačke, s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, dvostruko većim od prosjeka u Europskoj Uniji. Cijene hrane u proteklih godinu dana porasle su za oko sedam posto, a ususret blagdanima, sve manje Hrvata moći će si priuštiti tradicionalni blagdanski stol.

Purica, odojak, bakalar, božićni kolači – sve ono što čini tradicionalni blagdanski stol – ove godine zbog inflacije bit će nikad skuplje. Već prvi dan prosinca na glavnoj zagrebačkoj tržnici kupci su krenuli u lov na najpovoljnije cijene jer tradicije se ne misle odreći.

“Za Badnjak bakalar, a za dalje ćemo vidjeti”. “Vjerojatno suhomesnati proizvodi, purica, mlinci…”, govore kupci na Dolcu.

No jednu je, kažu, definitivno – za ove blagdane namjeravaju potrošiti manje nego lani: “Oko tisuću kuna, da… se potroši Jer je sve poskupilo.”

Inflacija je zavladala i u zagrebačkim ribarnicama. Uz cijenu kilograma norveškog bakalara od 54 eura po kilogramu, kupci se sve više okreću – jeftinijim ribama, srdelama, pastrvi, oradi, brancinu i šaranu.

Orade se kreću od 13 pa do 30 eura, hobotnica po 18, grdobine 18 eura, lignje od 24 do 30 eura.

“Moramo se navikavati na te nove cijene. Prije što mi se činilo 3 eura puno, a sad vidim da je to normalno”, reći će Zagrepčani.

Cijene purice, patke i guske kreću se između 9 i 13 eura, a iako se kupci žale na više cijene ove godine, svejedno se traži se komad više.

“Potražnja je dobra, tako da mislimo da nećemo imati više purica”, kaže jedna od prodavačica.

Da neće imati dovoljno domaće svinjetine zbog afričke svinjske kuge pribojavaju se i u mesnicama. Već za blagdane cijena domaćeg odojka umjesto 8 koštat će gotovo 10 eura po kilogramu.

Uz silna poskupljenja hrane, sindikati procjenjuju da će ovogodišnja blagdanska košarica biti skuplja od lanjske u prosjeku za 10 posto.

Tako će ona najjeftinija s lanjskih 90 eura, porasti na 100, ona nešto bogatija sa 153 na gotovo 170 eura, dok će ona tradicionalna košarica uz bakalar, puricu i više vrsti kolača za tročlanu obitelj iznositi 380 eura.

Kako bi se građanima pomoglo u lakšem snalaženju predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poziva trgovce na jasnije isticanje cijena.

“Veliki dio građana se još uvijek nije navikao na to da je to cijena u eurima, nego još uvijek preračunavaju negdje u kunama i bio bih sretniji da se ovo iskazivanje, dvojno iskazivanje produži i na barem polovicu sljedeće godine”, reako je Sever.

Hoće li niža stopa inflacije u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, značiti i niže cijene hrane, pitanje je koje najviše muči građane uoči blagdana.

“Proizvodi će možda i padati jer su evidentno bili u proteklim mjesecima prenapuhani, međutim, kada gledamo prosjek, teško da će doći do pada cijena, već tome treba naprosto parirati rastom primanja”, smatra Matija Kroflin, makroekonomist i glavni tajnik Sindikata znanosti.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su trendovi usporavanje rasta cijena svih vrsta proizvoda pa tako i hrane. “Međutim, da će inflacija potpuno nestati iz naših života, to je teško za vjerovati. Možemo biti sigurni da će neka razina rasta cijena biti prisutna i u budućnosti.”

A građani, posebice oni s najnižim plaćama i umirovljenici, nadaju se da im inflacija i rast cijena u budućnosti neće ukrasti Božić i blagdansku tradiciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski meteorolozi objavili veliku prognozu za zimu. Evo što nas čeka…

Objavljeno

1 tjedan prije

-

30. studenoga 2023.

By

foto: Pixabay

Meteorolozi Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda objavili su danas sezonsku prognozu za zimu u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo u cijelosti:

Prema dostupnom prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena, vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./24. u Hrvatskoj (klimatološka zima – prosinac, siječanj, veljača)* biti toplija od klimatološkog prosjeka (1981. – 2010.).

Gledajući po mjesecima, veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, i na kopnu i na moru, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.

Manja pouzdanost kod prognoza na sezonskoj skali javlja se kod prognoze količine oborine zbog njezine složenosti, što kod interpretacije izračuna valja imati na umu. Za ovu se zimu predviđa količina oborine uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U većem dijelu zemlje postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.

Dugoročne prognoze, odnosno prognozirano odstupanje meteoroloških parametara od sezonskog prosjeka, ne mogu dati detalje vezane za promjene na manjoj vremenskoj skali. Primjerice, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća izraženija oborina, točnije obilna kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, potrebno je pratiti i vremenska izvješća, te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja (dan ili dva unaprijed), osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, kojih je Hrvatska članica.

*(kalendarska ili astronomska zima počinje 21. 12. 2023. u 4:27 po srednjoeuropskom vremenu)

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu