Connect with us

Hrvatska

Na najniže mirovine dodatak za covid od 200 eura?

Bliže se lokalni izbori, a umirovljenicima se smiješi covid dodatak koji bi na najniže mirovine mogao iznositi 200 eura, piše u srijedu Večernji list.

 

Objavljeno

-

Nekakav model odštete moramo naći, riječi su ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića iz kojih bi se moglo zaključiti da Vlada ozbiljno razmišlja o isplati jednokratne pomoći umirovljenicima.

Umirovljeničke udruge traže isplatu jednokratnog stupnjevanog covid dodatka na mirovine ovisno o visini mirovine. Za umirovljenike s mirovinama do 2710 kuna taj bi dodatak bio 200 eura, osobe čije su mirovine od 2710 do 5000 trebale bi, po njima, dobiti po 100 eura, a samci s više od 5000 kuna mirovine 50 eura.

Za predloženu jednokratnu isplatu državni bi proračun morao osigurati oko 1,1 milijarde kuna, naglasio je ministar Aladrović u tjednoj emisiji na Hrvatskom radiju.

“Svjesni smo da je jedan dio zemalja isplatio covid dodatke koji se vežu za povećanje materijalnih troškova umirovljenika u ovom razdoblju. Nekakav model odštete moramo naći. Paralelno nam dolazi indeksacija mirovina za koju ćemo vidjeti za desetak dana kolika će biti. Kada budemo znali kolika nam je indeksacija, znat ćemo koliki nam je fiskalni kapacitet”, rekao je ministar Aladrović.

Gleda li se proračun za ovu godinu, u njemu novca za covid dodatke na mirovine trenutačno nema, no bliže se lokalni izbori u svibnju, pa bi taj argument mogao biti presudniji u odnosu na fiskalne mogućnosti zemlje.

Hrvatska bi ove godine za mirovine trebala osigurati oko 42 milijarde kuna. No, osim iz proračuna, takva se isplata možda može pokriti i iz nekih socijalnih programa Europske komisije, donosi Večernji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Novi HRejting: HDZ politički dobitnik mjeseca, evo tko je najveći gubitnik

Objavljeno

-

By

Objavljeni su rezultati istraživanja popularnosti političkih stranaka. HRejting je proveden od 16. do 19. svibnja na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto.

Sve ovo što se događa na domaćoj političkoj pozornici sitne su dvorske spletke i igre u usporedbi s globalnim političkim i gospodarskim problemima koje već i te kako proizvodi ruska agresija na Ukrajinu. U takvim kriznim vremenima, građani pritisnuti egzistencijalnom neizvjesnošću, obično nisu spremni i na političku neizvjesnost. Zato se u pravilu biraju već poznato. Upravo tu tezu potvrđuje i HRejting HRT-a.

Od preostalih 12, mahom trenutačno saborskih stranaka, do tog Sabora samostalno nikad ne bi došle. Prema osvojenim postotnim bodovima od višeg prema nižem, to su: Centar (2,0%), HSS (1,8%), IDS (1,1%), HNS (1,0%). Niti 1% biračke potpore ne uspjevaju dobiti: Radnička fronta (0,9%), Čačićevi Reformisti (0,8%), Živi zid (0,7%), HSLS (0,6%), HSU (0,6%), stranka pokojnog Milana Bandića (0,4%) i Hrvatski suverenisti (0,4%). Mnogo više je neodlučnih birača nego što u zbroju dobivaju sve ove stranke zajedno. U svibnju ih je visokih 17,1%.

Može li se u odnosu na prošli mjesec nekoga proglasiti pobjednikom ili gubitnikom HRejtinga za svibanj?

Da postoji titula najvećeg političkog dobitnika i gubitnika, ovu potonju bi u svibnju sigurno odnio Penavin Domovinski pokret. Ne samo da su imali najveći pad u odnosu na travanj (-1,16%) nego ih je taj pad prvi put ove godine bacio ispod izbornog praga.

Čini se da je od tog pada Domovinskog pokreta, a onda nešto i Mosta profitirao HDZ koji je politički dobitnik mjeseca.

U odnosu na travanj, narasli su za više od 1% (+1,23%). Raste i SDP (+0,77%), ali znatno više nego što je Možemo (-0,29%) palo, pa se još ne bi moglo reći da je to zato što im se birači vraćaju.

Od hajke na Ustavni sud koji je negativno ocijenio oba referendumska pitanja, a time vjerojatno zapečatio sudbinu i ovog referenduma, Most (-0,58%) se nije okoristio. Nasuprot, malo po malo, ali padaju, već treći mjesec zaredom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kako se šire majmunske boginje i koji su simptomi? Evo što kaže liječnik

Objavljeno

-

By

U Europi i Americi pojavile su se majmunske boginje. U Portugalu je potvrđeno pet slučajeva, a sumnja se na zarazu kod još 15 osoba. U Americi je jedan zaraženi, a u Velikoj Britaniji sedam. Španjolske zdravstvene vlasti izdale su i upozorenje zbog mogućeg izbijanja epidemije majmunskih boginja.

Jučer je otkriven i prvi slučaj u Italiji, još na dva se sumnja.

Dr. Zoranom Barušićem, zamjenik ravnateljice klinike za infektivne bolesti ”Dr. Fran Mihaljević”, komentirao je situaciju za Dnevnik Nove TV.

“Majmunske boginje su virusna bolest koja je izuzetno zarazna. Postoje različiti puteva prijenosa. Uzročnik je primarno stacioniran na području Afrike u životinjama, majmunima i glodavcima. Tako je prisutan, a onda se može prenijeti i na ljude”, rekao je Barušić.

Kako se prenosi?

Pojašnjava da se virus s čovjeka na čovjeka prenosi bliskim kontaktom, kapljičnim putem, putem tjelesnih tekućina, odnosno spolnim odnosom. “No mogući su i drugi načini prijenosa, kontaktom sa zaraženim predmetima, kontaminiranom odjećom itd”, objašnjava liječnik.

Na pitanje kako je moguće da se virus odjednom pojavio u toliko zemalja, liječnik odgovara: “To je nešto na što će odgovor morati dati javnozdravstveni sustav, prvenstveno u zemljama u kojima se bolest pojavila, na koji način se sve to događa, iz kojih razloga, a uzimajući prije svega u obzir i populaciju koja je u ovom trenutku zahvaćena virusom u svim zemljama.”

Koji su simptomi?

Vrijeme od kontakta s virusom do bolesti je 10-ak dana.

“Nakon toga, kao i svaka druga infektivna bolest, ima neke svoje opće simptome gdje vi ne možete znati o čemu se točno radi. To su povišena temperatura, opća slabost, bolovi u cijelom tijelu, spominju se čak i povećani limfni čvorovi u određenim regijama. Onda se negdje nakon dva do tri dana razvijaju određeni simptomi, prvenstveno osip temeljem kojeg se u ovo doba treba posumnjati u jednu ovakvu bolest”, kaže doktor.

“Kao i s COVID-om, tako treba biti oprezan i s ovom bolešću. Kakav će daljnji trend biti, teško je predvidjeti. Ono što može biti na neki način utješno, to je da za sada nemamo prevelik broj slučajeva. Svi oni za koje znamo da su se pojavili, stavljeni su u izolaciju, njihovi kontakti su kontaktirani”, kazao je liječnik koji komentirao i ospice te rotavirus o kojima se u zadnje vrijeme također razgovaralo.

“U periodu smo u kojem je broj djece s rotavirusom u možda u blagom padu, iako su te oscilacije na dnevnoj razini. Što se tiče drugih bolesti, izdvojio bih hepatitis koji se čini da je sad u dobroj i povoljnoj fazi i u zadnje vrijeme nemamo bolesnika”, zaključio je liječnik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavlja se val poskupljenja hrane: “Cijene će još rasti!”

Objavljeno

-

By

Ne trebamo strahovati od nestašice hrane, kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović. Objašnjava da se radi o blagodatima zajedničkog tržišta EU-a gdje u jednoj državi postoji npr. veća samodostatnost s biljnim proizvodima, a u drugoj sa životinjskim. Možda u nekom lancu negdje ‘sitno pukne’, ali zato globalno nestašice ne bi trebalo biti, kazao je i dodao će cijene sigurno još uvijek rasti.

Teško je reći bi li cijene hrane prestale rasti ili počele padati odmah nakon zaustavljanja rata u Ukrajini, kazao je Jakopović. No smatra da bi cijene mogle padati u slučaju “otvaranja” velikih količina žitarica koje su sada blokirane u Ukrajini. Radi se o 20 milijuna tona, a u Hrvatskoj se npr. proizvede godišnje milijun tona žitarica, dodao je i kao drugi bitan segment spomenuo “energiju koja bi na ovaj ili onaj način kroz Rusiju morala doći u Europu, odnosno radi se o psihološkom smanjenju rata plina koji onda utječe na sve ostale sektore”.

Najugroženiji su stočarski i mljekarski sektor

Poljoprivrednici i ribari su u okviru travanjskog Vladinog paketa mjera, kako bi se spriječilo povećanje cijena hrane, dobili oko 250 milijuna kuna. Jakopović ističe da je travanjski paket mjera bio usmjeren prema građanstvu i prema umirovljenicima.

“Stoga je i ovih 5% koje je išlo za poljoprivredu direktno, odnosno 200 – 250 milijuna, uglavnom bilo usmjereno za umjetna gnojiva. Svaka pomoć, kaže, dobrodošla je. Stočarski i mljekarski sektori su u ovome trenutku izuzetno ugroženi. Znamo da je u posljednja dva mjeseca bio rast na otkupnim stanicama, ali je taj rast od 15 do 40 lipa, dok je u trgovinama bio rast od 4 do 5 kuna za litru mlijeka”, kazao je Jakopović za HRT.

Neće doći do nestašice hrane

Ne trebamo, kaže, strahovati od nestašice hrane. Objašnjava da se radi o “blagodatima zajedničke poljoprivredne politike, odnosno zajedničkog tržišta EU-a gdje u jednoj državi imamo veću samodostatnost s biljnim proizvodima, u drugoj sa životinjskim. Jednostavno neće doći do nestašice. Možda u nekom lancu negdje ‘sitno pukne’, ali zato globalno nestašice ne bi trebalo biti”, dodao je i kazao da će cijene sigurno još uvijek rasti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu