Connect with us

Svijet

Planet je devastiran, ali to je tek početak

Objavljeno

-

Rekordne vrućine, sve učestalije meteorološke katastrofe, otapanje ledenjaka i rast razine mora, dokazi su razornog djelovanja čovjeka na planet koji se množe, zvone na uzbunu i traže hitnu akciju protiv klimatskih poremećaja.

U manje od godine dana, četiri znanstvena izvješća Ujedinjenih naroda o stanju planeta odjeknula su poput groma i probudila građane cijelog svijeta stvorivši alarmantan pritisak na sudionike konferencije o klimi COP25 koja u ponedjeljak počinje u Madridu.

Rekordne vrućine

Protekle četiri godine bile su najtoplije od početka mjerenja. Srpanj 2019. bio je najtopliji mjesec u povijesti mjerenja te će se ova godina vjerojatno pridružiti i postati peta najtoplija, a možda čak i uspeti na 2. ili 3. mjesto najtoplije, navodi Američka oceanografska i atmosferska agencija (NOAA).

No to je tek početak. Planet je topliji za otprilike jedan Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko doba. Međutim, ako temperatura nastavi rasti sadašnjim ritmom, zbog emisija plinova s učinkom staklenika, prag od 1,5 stupnjeva, zacrtan Pariškim sporazumom, bio bi postignut između 2030. i 2052. godine, kažu UN-ovi stručnjaci za klimu.

Čak i ako države budu poštovale preuzete obveze o smanjenju emisija stakleničkih plinova, bit će to manje od +3 stupnjeva Celizijevih do kraja stoljeća. A koliko je to razorno ilustrira podatak da svakih pola Celzijevog stupnja više povećava intenzitet i/ili učestalost meteoroloških katastrofa kao što su toplinski val, oluje, suše, poplave.

Osim toga, znanstvenici koji proučavaju nove klimatske modele koji će služiti kao osnova za novo izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u 2021., govore da će zatopljenje biti još izraženije nego što se ranije predviđalo. Najgori scenarij bilo bi zatopljenje od +7 stupnjeva Celzijevih u 2100. godini u odnosu na prethodni najgori scenarij s porastom +4,8°C.

Katastrofe sve učestalije

U Europi strašne vrućine više nisu iznimka, Sibirom i Australijom haraju užasni požari, ciklon Idai pogađa Mozambik, a Venecija se suočava sa sve katastrofalnijim plimnim valovima.

Iako je neku specifičnu katastrofu teško pripisati klimatskim poremećajima, njihova sadašnja učestalost, odnosno ekstremnost potvrđuje znanstvena predviđanja. A znanstvenici predviđaju da će budućnost biti još mračnija.

Uz rast temperature od +1,5°C, epizode jakih kiša bit će sve učestalije, sve jače i/ili obilnije, kaže IPCC. Očekuje se i sve veća učestalost i sve jači intenzitet suša.

Nadalje, zagrijavanje planeta za čak i dodatnih pola Celzijevog stupnja izazvalo bi “jasne” negativne posljedice. Primjerice, bude li ispoštovan minimalni cilj Pariškog sporazuma globalnog rasta temperature za najviše +2°C, cikloni, uragani ili tajfuni postat će snažniji i cikloni će harati u kategorijama 4 i 5.

Previsoke emisije CO2

Prema UN-ovu izvješću objavljenom ovaj tjedan, emisije CO2 prosječno su rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja, a zapravo bi se zagrijavanje trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. ako se svijet nada ispoštovati granicu od +1,5°C.

Krajem 2018. godine, glavni staklenički plinovi premašili su nove rekordne koncentracije u atmosferi, a posebno CO2, s 407,8 ppm. Posljednji put kada je Zemljina atmosfera imala takav postotak CO2 “bilo je prije 3 do 5 milijuna godina: temperatura je tada bila 2 do 3 stupnja C viša nego danas, a razina mora bila je za 10 do 20 metara viša od sadašnje”, navodi Svjetska meteorološka organizacija.

Led se topi, raste razina mora

IPCC kaže da je razina mora narasla za 15 cm u 20. stoljeću. Taj se ritam ubrzava i razina oceana nastavit će rasti stoljećima i prijetiti niskim naseljima na obalama gdje će do 2050. godine živjeti više od milijarde ljudi.

Čak i ako svijet uspije snažno smanjiti emisije stakleničkih plinova, rast oceana mogao bi iznositi između 30 i 60 cm do 2010., odnosno od 60 do 110 cm ako emisije nastave rasti.

Razlog tog rasta uglavnom je topljenje ledenjaka. Dvije ledene kalote na Antarktiku i Grenlandu gubile su prosječno 430 milijarda tona svake godine od 2006., a ledena kora Arktika smanjuje se također i brojni planinski ledenjaci mogli bi nestati.

Ugroženo milijun vrsta

Čovjek nije odgovoran samo za klimu. Njegova eksploatacija prirodnih izvora dosegnula je dosad neviđenu razinu, ponajprije radi prehrane broja stanovnika planeta koji raste, a istodobno priroda se urušava brže nego ikada prije.

Poljoprivredne prakse, eksploatacija šuma, onečišćenje… Stručnjaci za bioraznolikost pri UN-u (IPBES), kažu da je uništeno 75 posto kopnenog okoliša, odnosno 66 posto morskog. Posljedica je da bi moglo nestati milijun životinjskih i biljnih vrsta, a mnoge od njih tijekom sljedećih desetljeća.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Struja bi mogla znatno pojeftiniti, analitičari istražili pod kojim uvjetima

Objavljeno

-

By

Konzultantska kuća McKinsey provela je istraživanje prema kojem će električna energija ipak znatno pojeftiniti. No od toga ništa do 2025. i to samo ako se ostvari niz povoljnih uvjeta.

“Kako bi se postigao cilj sigurne, pristupačne i održive opskrbe električnom energijom za Njemačku do 2025., potrebno je masovno ubrzano širenje obnovljivih izvora energije”, objavili su konzultanti u Düsseldorfu, a javlja portal Fenix.

Istodobno bi se morali značajno proširiti kapaciteti za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina. “Oni se kasnije mogu pretvoriti u bioplin i zeleni vodik kao goriva”, dodaje se u istraživanju.

Za sigurnost opskrbe također je potrebno nastaviti s radom elektrana na ugljen, čije je zatvaranje planirano do 2025., dok se ne pretvore u elektrane na plin s niskim emisijama koje mogu koristiti vodik. U studiji se zaključuje da bi navedene mjere mogle dovesti do veleprodajne cijene električne energije od 120 eura po megavatsatu.

McKinsey je naglasio da je to još uvijek tri puta više od povijesnog prosjeka od oko 40 eura po megavatsatu. Za usporedbu: prema Saveznoj agenciji za mreže, u trećem kvartalu prosječna tržišna cijena električne energije iznosila je 376 eura po megavatsatu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Što je streptokok A, bakterija koja je tako pogubna za djecu?

Objavljeno

-

By

ilustracija: Wikipedia

Zdravstveni dužnosnici u Ujedinjenom Kraljevstvu savjetuju roditeljima da budu na oprezu zbog infekcije streptokokom A, nakon što je šestero djece umrlo.

Restrikcije uvedene zbog pandemije koronavirusa, kao što su obvezne maske i distanca, više nisu na snazi u toj zemlji, što znači da se zaraze kao što je streptokok A lakše šire, a broj slučajeva narastao je u prošlih mjesec dana, piše CNN.

Poznat kao i streptokok skupine A, streptokok A može izazvati čitav niz simptoma, od onih lakših pa sve do vrlo ozbiljnih, no nije smrtonosan za većinu ljudi koji se zaraze.

Ne izaziva uvijek simptome

Strep A je bakterija koja se nalazi u grlu i na koži. Najčešće izaziva povišenu temperaturu i infekcije grla, a mnogi ljudi ga nose bez ikakvih simtpoma. Ipak, može se širiti na druge kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom.

Simptomi zaraze uključuju bol pri gutanju, povišenu temperaturu, osip na koži i otečene krajnike i žlijezde. Zaraza je uobičajena u prostorima s mnogo ljudi kao što su škole i vrtići, objašnjava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojoj web stranici.

“Zaraza je obično poprilično bezopasna,” kaže Beate Kampmann, profesorica pedijatrijske zaraze i imuniteta.

“No, u vrlo rijetkim slučajevima kada bakterija proizvodi toksin, ona može doći do krvotoka i izazvati vrlo ozbiljna stanja” kao što su sepsa, upala srca ili toksični šok sa zatajenjem organa, upozorava ona.

Kampmann savjetuje roditeljima da bez odlaganja potraže medicinsku pomoć ako njihovo dijete izgleda “vrlo bolesno” i ima simptome kao što su povišena temperatura, povraćanje, bolovi u mišićima ili osip.

Da bi se zaraza ovom bakterijom potvrdila, bolničari koriste ili brzi antigenski test ili bris grla, kaže CDC.

Liječenje antibioticima

Invazivni streptokok A je izraz koji se koristi za slučajeve u kojima bakterija napadne tijelo i uđe u krvotok. Tada bolest postaje ozbiljna, objašnjava britanska Agencija za sigurnost zdravlja (UKHSA).

Ne postoji cjepivo za sprječavanje tih zaraza, no antibioticima se liječe uspješno.

“Ove godine vidimo povećan broj slučajeva streptokoka A no inače,” izjavio je u petak Colin Brown, zamjenik direktora agencije.

Povećanje broja zaraženih pogotovo je vidljivo u djeci mlađoj od 10 godina, dodaje UKHSA. Petero djece u Engleskoj je od bolesti umrlo, a jedna smrt je zabilježena u Walesu.

Podaci iz UKHSA pokazuju da je između sredine rujna i sredine studenog zabilježeno 2.3 slučajeva na 100.000 djece u dobi između 1 i 4 godine, što je porast u odnosu na prosjek od 0.5 slučajeva na 100.000 djece u godinama prije pandemije (2017.-2019.).

Kod djece u dobi između 5 i 9 godina, zabilježeno je 1.1 slučajeva na 100.000, u usporedbi s prosjekom od 0.3 u godinama prije pandemije.

Posljednji period velikog broja infekcija bio je između 2017. i 2018., kada je u istom vremenskom intervalu umrlo četvero djece mlađe od 10 godina.

Iz agencije je rečeno da ne vjeruju da je riječ o novoj varijanti, dodajući da je porast u broju zaraženih vjerojatno rezultat “bakterije koja kruži i društvenim okupljanjima.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Postignut dogovor: EU uskoro zabranjuje uvoz ovih proizvoda

Objavljeno

-

By

Izvor: Viktor Bystrov/Unsplash

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu