Connect with us

Svijet

STIŽE KRAJ? Znanstvenici izračunali kad ćemo izumrijeti

Objavljeno

-

Od svih vrsta koje su ikad postojale na Zemlji, njih 99 posto je izumrlo. Suludo je očekivati da neće doći red i na nas

Sglobalnim zatopljenjem, rastućem otporu cjepivima protiv bolesti koje se mogu spriječiti i sveprisutnom prijetnjom nuklearnog rata, podrazumijeva se kako postoji dobra šansa kako će si čovječanstvo samo presuditi, uzrokujući vlastito uništenje.

Naime, znanstvenici su proučavali vjerojatnost izumiranja ljudi kroz godine u budućnosti, temeljene na riziku prirodnih katastrofa, bez našeg sudjelovanja, a otkrili su kako su šanse podosta visoke – čak jedan naprema 14 tisuća.

Od svih vrsta koje su ikada postojale, preko 99 posto njih je izumrlo. Iako ljudska aktivnost povećava stope izumiranja za mnoge vrste, ono je ipak oduvijek postojalo, bilo da su ih uzrokovali postupne promjene u okolini ili pak sama evolucija, kao i veća masovna izumiranja zahvaljujući prirodnim katastrofama poput udara asteroida koji je “potamanio” dinosaure.

Istraživači Instituta za budućnost čovječanstva na Sveučilištu u Oxfordu bili su znatiželjni mogu li izračunati gornju granicu vjerojatnosti izumiranja čovječanstva u bilo kojoj godini, ono što su nazvali “prirodnom pozadinom stope izumiranja ljudi”.

Također, željeli su otkriti vjerojatnost uništenja čovječanstva zbog prirodne katastrofe te otkriti je li rizik za ljude veći od prirodnih ili antropogenih uzroka.

Da bi to učinili, isključili su antropogene rizike poput klimatskih promjena i nuklearnog oružja, usredotočujući se na prirodne rizike s kojima se Homo sapiens već suočio i preživio ih tijekom naših 200 000 godina postojanja, od erupcije super vulkana do udara asteroida i sl.

Oni tvrde kako možemo izračunati stopu izumiranja ljudi upravo na temelju činjenice da je čovječanstvo preživjelo do danas, piše IFL Science.

– Koristeći samo podatke o tome da je Homo sapiens postojao najmanje 200 000 godina, zaključujemo da je vjerojatnost da čovječanstvo izumre zbog prirodnih uzroka u bilo kojoj godini gotovo zajamčeno manja od jedan naprema 14000, a vjerojatno će biti i manja od jedan naprema 87000 – napisali su u izvještaju studije za Scientific Reports.

I, je li 1 naprema 14 tisuća puno? Trebamo li brinuti?

Prvo je važno istaknuti kako su znanstvenici pokušali utvrditi gornju granicu vjerojatnosti izumiranja, najveći mogući izračun, koji se temelji na određenim specifičnostima – koristeći moderne ljude koji su se pojavili prije oko 200 000 godina kao zapis o preživljavanju.

Kako objašnjavaju u studiji, ako premjestimo te varijable – na primjer, ako pogledamo fosile za koje se smatra da su ostaci Homo Sapiensa u Jebel Irhoudu stari 300 tisuća godina kao početak modernih ljudi, tada gornja granica postaje jedan naprema 22800.

Ako se pak osvrnemo 2 milijuna godina unatrag i prvo pojavljivanje roda Homo, tada brojka za godišnju vjerojatnost izumiranja zbog prirodnih uzroka postaje 1 naprema 140 tisuća.

Iako je precizno računanje znanstvena fantastika, jedan od 14 tisuća znači da imamo 99.993 posto šanse da nećemo izumrijeti svake godine.

No, s druge strane, to su isti izgledi da se od 100 tisuća komercijalnih letova aviona koji postoje svakog dana, bilo kojeg dana njih sedam može srušiti.

Naravno, postoje upozorenja za ovu analizu. Ona samo gleda na vjerojatnost izumiranja od prirodnih pojava uz jednake rizike koje smo imali u proteklih 200 tisuća godina, i naravno ne uzima u obzir ljudski faktor u priči.

– Činjenica da 200 tisuća godina nismo izumrli zbog nuklearnog rata ne govori puno, kad nuklearno oružje imamo tek 70-ak godina – rekao je autor studije, Toby Ord.

Ali razumijevanje pozadinske stope izumiranja za čovječanstvo bez antropogenog sudjelovanja ima svoje prednosti. Ono nam omogućuje identificiranje i određivanje prioriteta s najvećim rizicima s kojima se susrećemo.

Istraživači zaključuju kako njihov rad otkriva da vjerojatno nećemo izumrijeti zbog prirodnih uzroka na koje je čovječanstvo bilo ranjivo otkako postojimo. Međutim, “ne mogu se dati slična jamstva za rizike s kojima se nisu suočili naši preci, poput antropogenih klimatskih promjena ili nuklearno / biološkog rata”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Struja bi mogla znatno pojeftiniti, analitičari istražili pod kojim uvjetima

Objavljeno

-

By

Konzultantska kuća McKinsey provela je istraživanje prema kojem će električna energija ipak znatno pojeftiniti. No od toga ništa do 2025. i to samo ako se ostvari niz povoljnih uvjeta.

“Kako bi se postigao cilj sigurne, pristupačne i održive opskrbe električnom energijom za Njemačku do 2025., potrebno je masovno ubrzano širenje obnovljivih izvora energije”, objavili su konzultanti u Düsseldorfu, a javlja portal Fenix.

Istodobno bi se morali značajno proširiti kapaciteti za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina. “Oni se kasnije mogu pretvoriti u bioplin i zeleni vodik kao goriva”, dodaje se u istraživanju.

Za sigurnost opskrbe također je potrebno nastaviti s radom elektrana na ugljen, čije je zatvaranje planirano do 2025., dok se ne pretvore u elektrane na plin s niskim emisijama koje mogu koristiti vodik. U studiji se zaključuje da bi navedene mjere mogle dovesti do veleprodajne cijene električne energije od 120 eura po megavatsatu.

McKinsey je naglasio da je to još uvijek tri puta više od povijesnog prosjeka od oko 40 eura po megavatsatu. Za usporedbu: prema Saveznoj agenciji za mreže, u trećem kvartalu prosječna tržišna cijena električne energije iznosila je 376 eura po megavatsatu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Što je streptokok A, bakterija koja je tako pogubna za djecu?

Objavljeno

-

By

ilustracija: Wikipedia

Zdravstveni dužnosnici u Ujedinjenom Kraljevstvu savjetuju roditeljima da budu na oprezu zbog infekcije streptokokom A, nakon što je šestero djece umrlo.

Restrikcije uvedene zbog pandemije koronavirusa, kao što su obvezne maske i distanca, više nisu na snazi u toj zemlji, što znači da se zaraze kao što je streptokok A lakše šire, a broj slučajeva narastao je u prošlih mjesec dana, piše CNN.

Poznat kao i streptokok skupine A, streptokok A može izazvati čitav niz simptoma, od onih lakših pa sve do vrlo ozbiljnih, no nije smrtonosan za većinu ljudi koji se zaraze.

Ne izaziva uvijek simptome

Strep A je bakterija koja se nalazi u grlu i na koži. Najčešće izaziva povišenu temperaturu i infekcije grla, a mnogi ljudi ga nose bez ikakvih simtpoma. Ipak, može se širiti na druge kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom.

Simptomi zaraze uključuju bol pri gutanju, povišenu temperaturu, osip na koži i otečene krajnike i žlijezde. Zaraza je uobičajena u prostorima s mnogo ljudi kao što su škole i vrtići, objašnjava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojoj web stranici.

“Zaraza je obično poprilično bezopasna,” kaže Beate Kampmann, profesorica pedijatrijske zaraze i imuniteta.

“No, u vrlo rijetkim slučajevima kada bakterija proizvodi toksin, ona može doći do krvotoka i izazvati vrlo ozbiljna stanja” kao što su sepsa, upala srca ili toksični šok sa zatajenjem organa, upozorava ona.

Kampmann savjetuje roditeljima da bez odlaganja potraže medicinsku pomoć ako njihovo dijete izgleda “vrlo bolesno” i ima simptome kao što su povišena temperatura, povraćanje, bolovi u mišićima ili osip.

Da bi se zaraza ovom bakterijom potvrdila, bolničari koriste ili brzi antigenski test ili bris grla, kaže CDC.

Liječenje antibioticima

Invazivni streptokok A je izraz koji se koristi za slučajeve u kojima bakterija napadne tijelo i uđe u krvotok. Tada bolest postaje ozbiljna, objašnjava britanska Agencija za sigurnost zdravlja (UKHSA).

Ne postoji cjepivo za sprječavanje tih zaraza, no antibioticima se liječe uspješno.

“Ove godine vidimo povećan broj slučajeva streptokoka A no inače,” izjavio je u petak Colin Brown, zamjenik direktora agencije.

Povećanje broja zaraženih pogotovo je vidljivo u djeci mlađoj od 10 godina, dodaje UKHSA. Petero djece u Engleskoj je od bolesti umrlo, a jedna smrt je zabilježena u Walesu.

Podaci iz UKHSA pokazuju da je između sredine rujna i sredine studenog zabilježeno 2.3 slučajeva na 100.000 djece u dobi između 1 i 4 godine, što je porast u odnosu na prosjek od 0.5 slučajeva na 100.000 djece u godinama prije pandemije (2017.-2019.).

Kod djece u dobi između 5 i 9 godina, zabilježeno je 1.1 slučajeva na 100.000, u usporedbi s prosjekom od 0.3 u godinama prije pandemije.

Posljednji period velikog broja infekcija bio je između 2017. i 2018., kada je u istom vremenskom intervalu umrlo četvero djece mlađe od 10 godina.

Iz agencije je rečeno da ne vjeruju da je riječ o novoj varijanti, dodajući da je porast u broju zaraženih vjerojatno rezultat “bakterije koja kruži i društvenim okupljanjima.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Postignut dogovor: EU uskoro zabranjuje uvoz ovih proizvoda

Objavljeno

-

By

Izvor: Viktor Bystrov/Unsplash

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu