Connect with us

Svijet

SOFTVERSKO RJEŠENJE Otkrijte koje aplikacije ubijaju vaš Android mobitel

Objavljeno

-

Dok se za baterijske tehnologije već godinama čeka neko rješenje, proizvođači su se okrenuli učinkovitijim čipovima i softverskim optimizacijama kako bi osigurali što dulje trajanje uređaja. Nerijetko se ipak dogodi da korisnik ostane zatečen kratkim trajanjem baterije uređaja, a stranica MakeUseOf donosi nekoliko trikova za vlasnike Android uređaja, kako bi otkrili ‘krivce’ za to

Valja odmah zaboraviti na korištenje automatiziranih ‘task killera’ i tzv. RAM boostera jer naprave više štete nego koristi. S druge strane, postoji niz dijagnostičkih rješenja kojima će vlasnici Android mobitela otkriti u čem je točno riječ te osigurati nešto više vremena između punjenja uređaja.

Mobilna platforma Android već ima integriran sustav za upravljanje baterijom, a kada korisnik ne radi ništa na uređaju, prvo se zatamni ekran, pa se ugasi, pa slijede ostali procesi – sve do procesora. Određene aplikacije mogu iskoristiti tzv. wakelockove kako bi onemogućile takvo ponašanje uređaja. Aplikacija Wakelock Detector na žalost traži root access, no njom je moguće saznati mnogo više detalja o aplikacijama koje vole trošiti bateriju ‘iza kulisa’. Nakon što se otkriju najgori primjeri, moguće ih je ugasiti ili jednostavno ukloniti s uređaja.

GSam Battery Monitor je jedan od kvalitetnijih pomoćnih alata koje se može naći na Google Play Storeu. Dok Android u novijim verzijama omogućava prikaz potrošnje po aplikaciji i niz drugih detalja, GSam osim potrošnje, aktivnosti aplikacija, temperature baterije i ostalih ‘osnovnih’ funkcija uključuje i niz drugih podataka, za koje je ipak nužan root access (wakelock, senzori i dr.).

Watchdog Task Manager je prastara aplikacija. Zadnju nadogradnju je dobila u veljači 2012. godine, no na stranici makeuseof.com navode kako je riječ o izvrsnom uratku. ‘Posrijedi je jedan od najboljih alata za otkrivanje nevaljalih aplikacija, a vlasnici Android uređaja mogu redovito imati koristi od nje.’ WTM nije automatizirani sustav koji ‘ubija’ aplikacije u pozadini, već je riječ o kvalitetnom dijagnostičkom alatu za praćenje rada uređaja u hrpi različitih parametara. Jedina mana koju se može naći aplikaciji jest činjenica da Android sustav stalno evoluira te postoji velika mogućnost da će app jednostavno postati nekompatibilan s novim verzijama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Svijet

Danska trajno prestaje cijepiti AstraZenecom

Objavljeno

-

Danska će u potpunosti prestati s primjenom cjepiva AstraZenece protiv covida-19 zbog moguće uzročno-posljedične veze između tog cjepiva i stvaranja krvnih ugrušaka, piše danas više danskih medija koji se pozivaju na neimenovane izvore.

Zbog odluke o prestanku korištenja tog cjepiva program cijepljenja u Danskoj kasnit će nekoliko tjedana, javila je televizija TV 2.

EMA kaže da je rizik umiranja od covida “daleko veći” od rizika umiranja zbog rijetkih nuspojava

Europska agencija za lijekove (EMA) je prošli tjedan objavila da je utvrđena moguća veza između spomenutog cjepiva i stvaranja krvnih ugrušaka u rijetkim slučajevima, ali da je rizik umiranja od covida-19 “daleko veći” nego rizik od umiranja  zbog rijetkih nuspojava lijeka.

Danska je 11. ožujka privremeno obustavila cijepljenje cjepivom AstraZenece protiv Covida-19 nakon izvješća o slučajevima stvaranja krvnih ugrušaka, od kojih je tada jedan bio zabilježen u zemlji.

Također je stavila “na čekanje” i cjepivo proizvođača Johnson&Johnson zbog istog razloga.

Kolika je korist od AstraZenece, a koliki rizik?

Index je nedavno objavio opširan članak o koristi odnosno rizicima cijepljenja AstraZenecom.

Podsjetimo, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Europska agencija za lijekove su u više navrata ponovili da su koristi od cijepljenja AstraZenecom veće od rizika.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemački znanstvenici kažu da se vani jako teško zaraziti. Evo zašto…

Objavljeno

-

Prenošenje zaraze koronavirusom se uglavnom događa u zatvorenim prostorijama, a na to znanstvenici upozoravaju već odavno. Sad su u otvorenom pismu kancelarki Merkel obrazložili zašto su protiv nekih mjera ograničenja, prenosi Deutsche Welle.

“Prenošenje virusa događa se skoro isključivo u zatvorenim prostorijama”, pišu vodeći znanstvenici iz njemačkog Društva za istraživanje aerosola u otvorenom pismu kancelarki Angeli Merkel i ministru zdravstva Jensu Spahnu. Oni tvrde da mjere protiv pandemije kojima se ograničavaju susreti ljudi na otvorenom, šetnje ili najavljuje policijski sat šalju pogrešnu poruku da opasnost vreba vani – i tako povećavaju vjerojatnost da se ljudi susreću u privatnim kućama i stanovima, gdje je opasnost najveća.

“Neprestane rasprave o šetnji promenadom, sjedenju u vrtu pivnice, trčanju ili vožnji bicikla odavno su se pokazale kao kontraproduktivne”, pišu znanstvenici. Kažu da stalno upozoravanje ljudi da izbjegavaju sve kontakte – pa i one na otvorenom – pojačava umor naroda od mjera. “Kao što znamo, ljudi otupe kad se neprestano oglašava stanje uzbune.”

Zašto je vani opasnost od korone minimalna?

Aerosoli, sićušne čestice koje lebde zrakom, glavni su krivac za prenošenje koronavirusa. Prema nalazima znanstvenika, to se događa uglavnom u zatvorenim prostorijama. “Zato što je cirkulacija zraka na otvorenom mnogo veća. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosola razrjeđuje”, kaže Nico Mutters, šef Instituta za javno zdravlje pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu.

Slično kaže i virusolog Aleksander Kekule, ali dodaje – to sve važi ako se i na otvorenom drži razmak od najmanje metar i pol. “Ako ne držite taj razmak, gledate se licem u lice i glasno pričate, pjevate, vičete, pljujete – onda se umjesto aerosolima možete zaraziti kapljično.”

Studije potvrđuju da je opasnost od zaraze vani ekstremno niska. Jedno istraživanje iz Kine je proučilo 7324 slučaja zaraze – samo u jednom slučaju na otvorenom. Kekule kaže da to isto važi za mutacije virusa – one su nešto zaraznije, ali mjere ostaju iste. “Mutanti ne lete dalje”, kaže virusolog.

Kako utječe vjetar?

“Što vjetrovitije to će prije biti razbijeni oblaci aerosola koje čovjek proizvodi”, kaže Gerhard Scheuch, fizičar i istraživač aerosola. Na pitanje je li, recimo, na livadi gdje borave različite grupice ljudi moguće da vjetar odnese aerosole od jedne do druge grupe, Scheuch kaže da je to praktično nemoguće.

“Samo zbog tjelesne temperature se stvara neka vrsta zračne struje koja uglavnom, kao kod kamina, ide prema gore”, priča ovaj fizičar za DW. Jer tjelesna temperatura od oko 37 stupnjeva je uglavnom viša od vanjske temperature. “Time se topliji zrak penje gore, pa i taj oblak aerosola.”

Jedna studija u Iranu je također potvrdila da vjetar ne igra nikakvu ulogu u prenošenju virusa.

Što kad je vani toplo, a što kad je hladno?

To nije do kraja znanstveno razjašnjeno. Američki istraživači su pratili razvoj infekcije u toplim, hladnim, suhim i vlažnim predjelima Kine – i nisu našli nikakve razlike. Jedna austrijska studija je ustanovila da ultraljubičasto zračenje Sunca ubija virus, recimo, na površinama, ali da to malo utječe na prijenos zaraze s čovjeka na čovjeka.

Mutters kaže da se na Sunce ne treba oslanjati – više je ultraljubičastog zračenja ljeti, ali je, recimo, u snježnim predjelima ono još veće zbog refleksije snijega. Osim toga, on ukazuje na to da pandemija jednako pogađa i toplije i hladnije predjele.

Kekule pak vjeruje da to ništa ne govori o samoj biti stvari jer pretpostavlja da se i u toplim predjelima ljudi masovno zaražavaju unutra. “Baš tamo više borave unutra gdje su klima-uređaji i ventilatori”, kaže on.

Ima li opasnosti od sporta?

Stručnjaci kažu da i sportaši, recimo pri džogingu, ne trebaju držati razmak od metar i pol usprkos tome što u stanju fizičkog opterećenja dublje dišu i izbacuju više čestica u zrak. “Ako netko samo protrči pored vas, čak i na malom razmaku, rizik je vrlo nizak”, kaže nam Birgit Wehner, istraživačica aerosola s Instituta Leibnitz.

Slično misli i njen kolega Gerhard Scheuch – i zadihani sportaši bi morali stajati dugo jedni pored drugih da bi se zaraza prenijela. Zato on ne vidi problem ni u momčadskim sportovima poput nogometa. “Ali problem nastaje kad se koriste svlačionice ili WC. To su opasne prostorije. One se moraju dobro provjetravati.”

Kao kontroverzna važi jedna nizozemska studija koja je prošle godine pokazala da je potreban veći razmak među sportašima. Kažu, od biciklista valja držati dvadeset metara razmaka. Kritičari naglašavaju da je ta studija obavljena u aerotunelu, a ne pod realnim uvjetima.

Je li susret s pušačima opasniji?

Još ni jedna studija nije povezala pasivno pušenje s povećanim rizikom od zaraze koronavirusom. “Pušenjem se ne izbacuje više virusa u okoliš”, kaže Scheuch. Ni Nico Mutters sa Sveučilišne klinike u Bonnu ne vidi da su pušači na bilo koji način zarazniji.

Doduše, prema Institutu Robert Koch, pušači imaju nešto veći rizik od teškog oboljenja ako se zaraze. Ali po druge nisu opasniji.

Ima li maska na otvorenom smisla?

Ima ako se ne može držati razmak. Pogotovo u većim gužvama, recimo na koncertima. “Ili kad ste na autobusnoj stanici ili u nekom redu, onda maska ima smisla”, zaključuje Wehner.

 
Nastavi čitati

Svijet

Novi soj koronavirusa P.1 došao iz Brazila do Europe. Što se zna o njemu?

Objavljeno

-

By

Internetska adresa za provjeru medicinskih podataka PubMed Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade, koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta, još do početka travnja nije našla osobito mnogo znanstvenih podataka o soju virusa P.1 kao jednoj od već brojnih inačica virusa korone.

Ipak navodi znanstveni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od “klasične” varijante, piše Deutsche Welle.

No znanstvenih nalaza još nema: virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. travnja je u toj zemlji zaraženo preko 13 milijuna osoba – na 211 milijuna stanovnika. Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: točno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom siječnja je umiralo po oko 1000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvena skrb gotovo kolabirala. Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.

Što se zna o soju P.1?

Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku. Soj P.1 je utvrđen 10. siječnja u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na proteinu šiljku, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koje su već preboljele koronu i koje su stvorile imunitet.

Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale neovisno.

Je li tijek bolesti teži kod tog soja?

Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja su liječnici skloni reći – ne, nije. Ali teško je reći definitivni odgovor baš zbog zaraznosti i pretrpanosti bolnica tako da je više smrtnih slučajeva rezultat prije svega toga što nema dovoljno mjesta na odjelima intenzivne skrbi i dovoljno respiratora. No znanstvenih i pouzdanih statističkih podataka o opasnosti soja P.1 jednostavno još nema.

Djeluje li cjepivo i protiv soja P.1?

I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je kako preparati AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da preparat AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa s južnoafričkom mutacijom B.1.351.

No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti “napadnute” virusom, ali kako je onda tijek bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeća cjepiva djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu