Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju 13. rujna 2026.:

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

Zadar – Žmirići, Ul. Matije Gupca 59

Radno vrijeme: 08:00 – 21:00

Zadar, Ulica 4. gardijske brigade 1

Radno vrijeme: 08:00 – 21:00

HEY PARK

od 7 do 22

TOMMY

Krešimirova obala 47 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Krešimirova obala 1 – od 7 do 21

KONZUM:

A.G Matoša 22 – od 7 do 21

Uvala Bregdetti 23 – od 7 do 13

Josipa Strossmayera 6 – od 7 do 20

Dalmatinskog Sabora 8 – od 7 do 15

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Ulica bleiburških žrtava 17 – od 7 do 21

Put Pudarice 34 – od 7 do 20

LIDL:

od 8 do 21

SPAR

Ante Starčevića 5a – od 7 do 21

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 21

Ulica akcije Maslenica 1 – od 8 do 22

PLODINE

ulica Put Cerodola 1 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

od 9 do 21

STUDENAC:

Radno vrijeme provjerite OVDJE.

RIBOLA

Put Pudarice 11, Zadar 7:00-21:00

Andrije Hebranga 10a, Zadar 7:00-21:30

PEVEX

zatvoreno

METRO

od 7 do 15

EMMEZETA

zatvoreno

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 21

CITY PARK ZADAR

od 9 do 21

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u ponedjeljak, 14. 09. 2026., od 8:00 do 13:30 sati privremeno će biti obustavljena opskrba vodom u Zadru, u gradskim predjelima Dračevac i Ploča.

Crkva sv. Frane u Zadru najstarija je franjevačka crkva na istočnoj obali Jadrana. Posvećena je kao bazilika 13. listopada 1280. godine, a datum svečane posvete uklesan je u kamen iza njezina glavnog oltara. Posvetio ju je zadarski nadbiskup Lovro Periandar. Crkva je zasigurno i desetljećima prije toga funkcionirala kao blagoslovljeni prostor s posvećenim oltarom, što neizravno potvrđuje i papinska bula iz 1228. godine adresirana na zadarski franjevački samostan. U to su vrijeme u franjevačkom redu tek rijetke crkve imale taj status. Tvrdnja da je tada u Redu bilo samo šest crkava s naslovom bazilike nalazi se u strojopisnoj knjižici „Crtice iz prošlosti crkve i samostana sv. Franje u Zadru“, izdanoj u Zadru 1953. godine. Godinu dana ranije, fra Hugolin Didon u uvodu svog rada o samostanu sv. Frane spominje bulu o proglašenju svetim Franje Asiškoga, koju samostan čuva, te navodi: „…od šest bula kojima se čitavom Redu javila ta vesela vijest, jedna je bila poslana našem samostanu…“. Iz toga se može zaključiti da su bulu dobili samo oni franjevački samostani koji su u to vrijeme imali ključnu ulogu u svojim regijama. Za dobivanje naslova bazilike koju je u to doba dobila zadarska crkva zasigurno je zaslužan zadarski franjevac Jeronim Masci, kasniji papa Nikola IV., koji je od 1274. godine u Rimu djelovao kao generalni ministar franjevačkog reda. Budući da je prije toga bio gvardijan zadarskog samostana, a potom i provincijal, opravdano se pretpostavlja da je i sam sudjelovao u nekoj od faza izgradnje same crkve. Važnost ove crkve za hrvatske franjevce često se zaboravlja. O tome je akademski slikar i restaurator fra Vinko Fugošić u Vjesniku franjevačke provincije sv. Jeronima 1952. godine zapisao: „Od glasovitih franjevačkih crkava, Patrijarhalna bazilika sv. Franje u Assizu samo je nekih dvadesetak godina starija, a S. Croce u Firenci je čak mlađa od naše u Zadru. (…) Ali one, ni jedna ni druga, nisu još posve franjevačke. A naša je konačni tip franjevačke crkve. Dakle, barem jedna od prvih u čitavom Redu, i prema tomu ´majka´ mnogih franjevačkih crkava…“ To što je crkva sv. Frane vrlo rano dobila naslov bazilike omogućilo joj je da od nekoliko papa dobije posebne oproste, o čemu samostan čuva više bula na pergameni. Nekadašnji član zadarskog samostana, papa Nikola IV., bulom »Vitae perennis gloria« od 30. travnja 1291. podijelio je poseban oprost (»Annum et quinquaginta dies«) svima koji posjete zadarsku crkvu sv. Frane na blagdane Blagovijesti, Božića, Očišćenja i Uznesenja Blažene Djevice Marije, kao i na blagdane sv. Franje i sv. Antuna Padovanskog. Istoga je dana podijelio oprost i klarisama u samostanu sv. Nikole u Zadru za blagdane sv. Nikole i sv. Klare. Također, papa franjevac Siksto V. izdao je breve 25. rujna 1585. kojim objavljuje oproste za svetkovine sv. Franje, sv. Antuna, sv. Bonaventure, sv. Ljudevita biskupa, sv. Bernarda i sv. Klare (dokument se čuva u samostanu pod inventarnim brojem 215). Krunski dokaz da je zadarska franjevačka crkva uistinu uživala status bazilike – iako se to danas rijetko spominje – jest bula pape Urbana VIII. „Universis Christi fidelibus“ od 3. ožujka 1639. godine (inventarni broj 248). U njoj je crkva sv. Frane ubrojena među bazilike u kojima se obilaskom sedam oltara mogao zadobiti identičan oprost kao i posjetom sedam oltara u bazilici sv. Petra u Rimu.

Fra Stipe Nosić