Tech
Rast razina mora ugrozit će dolinu Neretve, Nin…

Podizanje razina mora, koje predviđaju nove znanstvene studije, moglo bi ugroziti niže priobalne krajeve Hrvatske poput Nina, ali osobito dolinu Neretve, upozorio je jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka prof. Mirko Orlić iz Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu
Orlić nije htio komentirati neka dramatična predviđanja koja proizlaze iz novog UN-ovog izviješća o klimatskim promjenama koje je nedavno procurilo u medije, jer je recenzent toga tijela pa želi pričekati da dokument bude službeno objavljen krajem rujna. No rekao je da može govoriti na temelju novih istraživanja u kojima je i sam sudjelovao.
‘Kolega Zoran Pasarić i ja smo upravo prije nekoliko dana u Nature Climate Changeu, koji je časopis broj jedan za klimatologiju, objavili rad na temu procjene porasta morskih razina ne samo u Jadranu već i globalno’, rekao je prof. Orlić.
‘Razvili smo metodu koja popravlja jednu već postojeću tehniku predviđanja. Naša se prognoza odnosi na scenarij u kojem bi se udvostručila količina stakleničkih plinova do kraja stoljeća, a temperature porasle za dva stupnja, što je umjereni scenarij koji se već sada čini vrlo vjerojatnim. U tom slučaju razine mora globalno bi porasle za 68 cm s mogućim rasponom od 53 do 83 cm. To nije metar, ali je ipak puno. Taj scenarij je kompatibilan s ranijim predviđanjima koja nisu uzimala u obzir otapanje Grenlanda i Antarktike koji su velike nepoznanice. Naši su brojevi malo viši od nekih drugih predviđanja, ali ne odudaraju bitno. To su ozbiljne vrijednosti’, upozorio je.
Naš stručnjak ističe da razine Jadranskog mora ne moraju rasti jednako kao i one globalne. Naime, u drugoj polovici 20. stoljeća kada je globalno razina mora rasla 5 do 10 cm, u Jadranu i zapadnom Sredozemlju je jako usporila zbog dvije vrste procesa koji su djelovali u suprotnom smjeru.
‘Međutim, prije 10 do 20 godina to je prestalo pa se razina mora u Jadranu opet diže’, rekao je i dodao: ‘Kroz mjesec dana imamo jedan kongres na kojem ćemo to objaviti. Što će se dogoditi u narednih stotinu godina u Mediteranu teško je predvidjeti – dizanje razina ovdje može biti nešto manje, ali i veće nego globalni porast.’
Ako razine Jadrana porastu kako neki najgori scenariji predviđaju veći dio naših krajeva ne bi trebao biti ugrožen, jer su hrvatske obale dosta strme, međutim, neki niži krajevi mogli bi biti poplavljeni.
‘Dolina Neretve i neke niže zone mogle bi biti ugrožene. More bi moglo prodrijeti u dolinu, a s njime i sol pa bi to moglo uništiti poljoprivredu. Uvijek treba znati da se tu ne radi samo o podizanju razina od 68 cm; to je samo srednja razina. Poplave se već i sada događaju, kada se podudare plime, oluje, kiše i sl. Onda more prodire u Veneciju, a nedavno je znalo doći i do Trogira. Ovakve epizode bile bi u tom slučaju češće i dramatičnije. Svaki put kada bi nastupile određene meteorološke prilike, one bi djelovale na 68 cm višu srednju razinu. Nažalost, za Hrvatsku nemamo dobrih studija plavljenja. Htjeli smo ih napraviti za Hrvatske vode, međutim, nedostaju nam dobre digitalne karte obalnog područja načinjene s visokom rezolucijom.’
Prof. Orlić smatra da se u Hrvatskoj ne govori dovoljno znanstveno ozbiljno o problemu klimatskih promjena.
‘Organizirao sam radionicu koja će se održati u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 11. listopada na kojoj će govoriti moja bivša studentica Valentina Radić koja radi u Kanadi, a jedna je od autorica UN-ova izviješća. Nadam se da će to biti prilika da se u ovoj zemlji o klimatologiji počne govoriti ozbiljnije nego do sada’, rekao je.
Kako će se klimatske promjene odraziti na Europu, kaže Orlić, teško je predvidjeti. Prema nekim modelima moguće je da u krajevima bliže ekvatoru temperature drastično porastu, a u sjevernim padnu zbog slabljenja utjecaja Golfske struje. Naime, otapanjem arktičkog leda smanjila bi se slanost mora pa bi se usporilo poniranje toplih površinskih voda nakon rashlađivanja u arktičkom području. To bi pak usporilo toplu Golfsku struju i uzrokovalo drastičan pad temperatura na sjeveru Europe.
Prof. Orlić je podsjetio da znanstvenici budno prate što će se događati ove godine na Arktiku koji je prošlog ljeta imao rekordno malu površinu prekrivenu ledom.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




