Svijet
Vjerujete da je prirodno uvijek zdravo? Razmislite opet!
Ideja da je prirodno zdravo samim time što je ‘prirodno’ danas se obilno koristi u reklamiranju cijelog mnoštva proizvoda – od prehrambenih, preko kozmetičkih do farmaceutskih
Ako ste loše raspoloženi, popijte čaj od gospine trave; za ublažavanje prehlade uzmite sirup od rudbekije odnosno ehinaceje; protiv umora pomaže ginseng… Klonite se pilula, tko zna što je u njima!
Čak i kada bi ova ideja bila točna, što nije slučaj jer otrova i štetnih tvari ima u gotovo svemu u prirodi od ludih gljiva, preko dima i čađi prirodnog ognjišta, do domaćih reš pečenki, dodatni je problem što ona u umovima mnogih pogrešnim logičkim zaključivanjem kao konzekvencu povlači suprotno – da je umjetno nezdravo.
Danas je vrlo popularno tako razmišljati mada je prilično nejasno što to točno znači prirodno, a što umjetno, osim u rječniku. Prirodno bi valjda trebalo biti sve iz prirode što je čovjek malo mijenjao, a umjetno sve iz prirode što je više mijenjao.
Zavjera ‘Velike Farme’
U svibnju 2011. u europskim medijima digla se velika uzbuna jer je tržište ljekovitog bilja regulirano propisima koji traže da svi pripravci od ljekovitog bilja budu registrirani i zadovolje sigurnosne standarde. Proizvođači biljnih preparata tada su objavili da će ih nova pravila igre prisiliti da prekinu posao jer će procedura registracije pripravaka biti dugotrajna i u prosjeku stajati oko 100.000 eura.
Mnogi su ovo uvođenje reda doživjeli kao još jednu zavjeru farmaceutske industrije. Pritom su se ravnali jednostavnom logikom koja se može sažeti u dvije rečenice: Ljekovite biljke su jeftinije od konvencionalnih lijekova, mogu čak biti i besplatne ako ih sami berete. S druge strane farmaceutska industrija se isključivo vodi profitom, truje nas umjetnim kemikalijama koje obiluju nuspojavama, to nam skupo naplaćuje, a sada nas još želi prisiliti da ovisimo isključivo o njoj.
No zanimljivo je da se propaganda ‘prirodno je zdravo’ ne doživljava na isti način iako je svakome s imalo soli u glavi jasno da je industrija biljnih lijekova i pripravaka itekako unosan biznis.
Prirodno može biti i zdravo i nezdravo, pa čak i opasno!
Istina je da mnoge biljke imaju ljekovita svojstva, a brojna od njih koriste se već stoljećima pa i tisućljećima. Do danas je izolirano preko 12.000 spojeva koje biljke stvaraju za različite biološke funkcije, a stručnjaci procjenjuju da je to tek 10 posto od njihova ukupnog broja. Neki od ovih spojeva u ljudskom tijelu djeluju kroz procese identične onima kroz koje funkcioniraju slični konvencionalni lijekovi. Mnogi biljni lijekovi stoga imaju sličnu djelotvornost kao i konvencionalni. Međutim, budući da ih smatramo prirodnima, lako zaboravljamo da isto tako imaju i sličan, ako ne i veći potencijal da izazovu nuspojave. Naime, oni uz korisne aktivne tvari sadrže i brojne druge koje mogu biti štetne pa i otrovne. Osim toga, kada se distribuiraju kao dodaci hrani, biljni pripravci podliježu značajno slabijim provjerama, a iskustva pokazuju da nerijetko sadrže sastojke koji na pakovanjima nisu navedeni. Konačno danas je relativno malo liječnika i farmaceuta dobro obaviješteno o doziranju i nuspojavama biljnih pripravaka kao i posljedicama njihova kombiniranja s ostalim lijekovima.
Znamo li što sve kupujemo i gutamo?
Amerikanci godišnje troše milijarde dolara na biljne suplemente od kojih većina dolazi iz azijskih zemalja u kojima su popularne tzv. tradicionalne i alternativne medicine. Međutim, jedno novo istraživanje pokazalo je da gotovo 60 posto proizvoda koji se mogu naći na američkom i kanadskom tržištu sadrži sastojke koji uopće nisu navedeni na etiketama, a mogu biti opasni po zdravlje. Ista je studija utvrdila da je u čak 32 posto suplemenata glavni navedeni sastojak zamijenjen nekim drugim. Primjerice, u jednom testiranom pripravku je gospina trava (Hypericum perforatum) kojom se liječe stres i depresija bila zamijenjena senom (Senna alexandrina). Sena se uobičajeno koristi kao laksativ, no ne preporučuje se za trajniju uporabu jer može izazvati nuspojave kao što su dijareja i oštećenje jetre.
U literaturi se često spominje slučaj iz 1993. kada je u Belgiji više od 100 pacijenata oboljelo od takozvane biljne nefropatije koja može rezultirati zatajenjem bubrega. U tom je slučaju došlo do zamjene dviju biljaka istog kineskog naziva fangji. Bezopasna biljka Stephania tetrandra, koja se koristi za izradu farmaceutskih diuretskih pripravaka, zamijenjena je izuzetno otrovnom vučjom stopom. Slične opasne slučajeve trovanja toksinima kineskih biljnih preparata opisao je 1998. ugledni časopis The Lancet.
Poklonici ljekovitog bilja osim toga često nisu svjesni da mnogi biljni preparati mogu imati opasne nuspojave kada se kombiniraju s drugim lijekovima ili kontraindikacije kod određenih bolesti. Primjerice četrdesetak tisuća hrvatskih građana koristi gospinu travu kao prirodni antidepresiv. No ona kod izlaganja suncu može izazvati kožne alergije, a može imati štetno djelovanje i u kombinaciji s lijekovima za bolesti srca, za astmatičare te protiv epileptičkih napadaja. Spojevi iz gospine trave također aktiviraju jetrene enzime što uzrokuje prebrzu razgradnju lijekova i čini ih manje djelotvornima. Osim toga ova biljka kemijski reagira s triptanima u lijekovima protiv migrene, što uzrokuje gomilanje serotonina u mozgu, izaziva mučninu, komu ili čak zatajenje bubrega. Konačno ona utječe i na razinu estrogena.
To je samo jedan u nizu primjera.
Zašto su konvencionalni lijekovi sigurniji?
Prof. dr. sc. Franjo Plavšić, bivši ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping u jednom je tekstu na stranicama Otrovno.com objasnio zašto je danas uglavnom bolje i sigurnije uzimati konvencionalne lijekove čak i kada se temelje na aktivnoj supstanci koja je ekstrakt biljke.
‘Početkom 20. stoljeća medicina je shvatila da su vremena ‘prirodnih’ lijekova prošla i krenulo se u izradu jasno definiranih lijekova baziranih na čistim tvarima. Razlozi su bili brojni. Biljke osim nekakve djelatne tvari poput npr. digoksina (srčani glikozid) sadrže brojne sastojke s drugim djelovanjima, često izrazito štetnim. Onda je bolje izolirati ili sintetizirati onu tvar za koju se sa sigurnošću može znati pozitivno djelovanje. Drugi problem je bio u nejednolikom sastavu biljnog materijala s obzirom na sastav različitih štetnih ili korisnih tvari. Koncentracije sastojaka ovise o brojnim činiteljima, kao što su klimatski uvjeti i njihove promjene tijekom godine ili godina, tlu, vremenu pobiranja, uvjetima prerade itd. Varijacije u sastavu su znale biti ekstremne i onda je bilo izrazito teško uspostaviti ustaljenu terapiju za bolesnike, a to je značilo da terapija neće biti uspješna. Naravno da su kod biljnih preparata bile izrazito česte nuspojave brojnih neželjenih tvari iz njezinog sastava’, napisao je prof. Plavšić.
Mnoge razvijene zemlje, uključujući SAD i Europsku Uniju, zbog svih navedenih razloga posljednjih godina nastoje kvalitetnije regulirati tržište biljnim lijekovima i suplementima. Da ova regulacija nije ustupak ‘Velikoj Farmi’, među ostalim, govori i činjenica da se u novom hrvatskom zakonu, koji je usklađen s europskim, učinkovitost homeopatskih pripravaka ne mora testirati već je dovoljno samo dokazati da su dovoljno razrijeđeni, što oni po prirodi ove alternativne metode uvijek jesu. Drugim riječima iako znanstvena istraživanja nikada nisu potvrdila da homeopatski pripravci imaju učinak veći od placeba, zakonodavci su odlučili dozvoliti njihovo korištenje pod uvjetom da ne štete i da se ne koriste kao zamjena za dokazano učinkovite tretmane za ozbiljne bolesti. Sličan labavi tretman u zakonu imaju tradicionalni biljni suplementi, dok za biljne lijekove, očekivano, vrijede stroža pravila baš kao i za konvencionalne.
Strah od umjetnog
U jednom svojem izlaganju 2011. na tribini o pseudoznanosti u Zagrebu prof. Plavšić je upozorio da se u svijetu posljednjih godina sve više razvija tzv. ideološka toksikologija, svojevrstan pokret koji koristi i potiče strahove ljudi od opasnih kemikalija, ali i svega umjetnog i suvremenog.
Pseudoznanstveni pobornici ove ideje, objasnio je, najčešće pripadnici New agea, sustavno u javnosti raspiruju strah od razvoja znanosti i tehnologije uopće te vode u civilizacijsku regresiju. Ideološki toksikolozi, koji su često vezani uz vjerske zajednice, svako malo u medijima plasiraju senzacionalističke vijesti o štetnosti različitih kemikalija u našem okolišu, umjetnim materijalima, lijekovima i hrani ne vodeći nikakvog računa o kolikim je koncentracijama i dozama zapravo riječ. To su gotovo isključivo amateri koji se uopće ne bave toksikologijom već o njoj samo čitaju tuđa izviješća. No oni su uporni misionari koji imaju svoje stranice, medije i časopise, tvrde da su svi znanstvenici pokvarenjaci, a u svojoj argumentaciji ne uvažavaju nikakve činjenice. Među ostalim, oni kao otrovne i opasne rado napadaju razne vrste plastike, dodatke hrani pa čak i kondome koji su za vjerske zajednice nepoćudni, rekao je prof. Plavšić upozorivši da bi nas takvi misionari na kraju mogli odvesti u pećine kojih nema dovoljno za cijelo čovječanstvo.
Kao odgovor na ovu histeriju prof. Plavišić je na stranici Otrovno.com objavio zgodan kratak priručnik pod nazivom ‘Domaća karcinogena hrana’ u kojem je pokazao koliko mnoštvo štetnih tvari postoji u uobičajenim jelima koja se vrlo često nalaze na hrvatskim trpezama – od voćnih sokova, preko goveđe juhe, šunke i purice do kolača i kave pa čak i vegetarijanskih specijaliteta.
Svijet
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.
Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.
La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.
No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.
Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.
El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.
Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.
Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.
United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.
Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.
Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.
REZERVNI PLAN? / Župan Bilaver: “Naši rukometaši dobrodošli su u Zadarskoj županiji!”
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
ŠPICA!
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
FOTO / Na Ražovljevoj glavici odana počast Draganu Gulanu i Denisu Špiki
ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
OBAVIJEST IZ VODOVODA: Danas bez vode dio Kožina, u petak “suša” u sedam ulica u Zadru!
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
Neven
10. studenoga 2013. at 9:33
Ha ha ha ha! Samo vi trubite, kemija je bolja od prirode… Ha ha ha ha ha ha ha…