Hrvatska
U jakoj konkurenciji naši znanstvenici dobili 14 mil kn
Sedam mjeseci pred ulazak Hrvatske u EU, Europska je komisija odobrila hrvatskim znanstvenicima 14 milijuna kuna za razvoj personalizirane medicine, objavljeno je danas na konferenciji za novinare.
Nakon “GlowBraina” koji je nedavno “povukao” više od 3,7 milijuna eura za istraživanje liječenja moždanog udara matičnim stanicama, to je drugi veliki hrvatski medicinski projekt koji je dobio značajnu financijsku potporu EU.
Projekt nazvan IBD-BIOM predstavljen je na Prirodoslovno metematičkom fakultetu u Zagrebu, a prezentaciji je prisustvovao i veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj prof. dr. Paul Vandoren. U trenucima najveće recesije u novijoj povijesti Europe vijest da će hrvatski znanstvenici s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Genos od Europske komisije dobiti više od 14 milijuna kuna kroz naredne četiri godine, svakako je prava senzacija.
Na natječaje Europske Komisije za istraživačke projekte iz područja medicine u 2012. godini javila su se 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, SAD-a, Izraela, a za financiranje je odobreno svega 10% projektata među kojima je i naš. U situaciji smanjivanja proračuna u skoro svim državama EU, konkurencija za projekte Europske komisije postaje sve veća, pa je odobravanje ovog projekta veliko priznanje i potvrda da je i u Hrvatskoj moguće provoditi istraživanja konkurentna onima u Europi.
Projekt IBD-BIOM usmjeren je razvoju novih dijagnostičkih metoda koji će omogućiti personalizirani pristup bolesniku i osigurati najučinkovitije liječenje prilagođeno svakom pojedincu. Činjenica da vodeću ulogu u ovom projektu ima tvrtka Genos d.o.o. veliko je priznanje. Genos zapošljava 25 djelatnika i s četiri aktivna FP7 projekta jedno je od najuspješnijih malih poduzeća u Europi u natječajima za europske istraživačke projekte.
Ključni partner u projektu je i PMF, jedna od vodećih javnih znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Voditelji istraživačkih skupina iz Hrvatske su prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, voditeljica istraživačke skupine na PMF-u i prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a u projekt je od početka uključen i jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika prof. dr. sc. Dragan Primorac.
“Odobravanje projekta IBD-BIOM je za našu malu grupu vrlo veliko priznanje, no istovremeno i vrlo velika odgovornost budući da u sljedeće četiri godine moramo ispuniti vrlo ambiciozan istraživački plan. Naš dio zadataka unutar konzorcija je ispitati epigenetičke elemente koji su povezani s upalnom bolesti crijeva, te tako pridonijeti razumijevanju patoloških procesa koji dovode do razvoja bolesti.” izjavila je prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, koja zahvaljujući ovom projektu zapošljava dva nova doktoranda i jednog doktora znanosti.
Prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos, ističe: “Europska komisija prepoznala je značaj provođenja istraživanja u malim i srednjim tvrtkama te potiče njihovo sudjelovanje u istraživačkim projektima. Primjerice, u ovom konkretnom natječaju 30% sredstava moralo je ići malim i srednjim poduzećima, a vodeću ulogu u projektu morali su imati znanstvenici iz privatne tvrtke. Laboratorij Genos akreditiran je kao znanstvena institucija i vrlo je rano prepoznao mogućnost uključivanja u europske projekte koju nam je otvorila vizionarska politika tadašnjeg ministra znanosti, prof. dr. Dragana Primorca. IBD-BIOM je četvrti projekt kojeg nam je Europska komisija odobrila za financiranje i velikim dijelom zahvaljujući europskim projektima u Genosu danas radi 14 mladih doktoranada i posljedoktoranada. Uvjeti za istraživački rad u Genosu su jednaki ili bolji od onih u najboljim europskim laboratorijima, te sve više svjedočimo situaciji da mladi znanstvenici iz inozemstva dolaze raditi u Genos. Genos je danas jedan od vodećih laboratorija za analizu glikozilacije u svijetu, te nam je u ovom konkretnom projektu povjerena analiza 12.000 uzoraka pacijenata s upalnom bolesti crijeva koje su prikupili kolege iz Škotske, Italije i Kalifornije.”
Prof. dr. sc. Dragan Primorac, istraživač na projektu rekao je: “Veseli me vidjeti danas predstavnike nekoliko hrvatskih istraživačkih timova s raznih znanstvenih institucija koji su uspješni i prepoznati na Europskoj razini i povukli su velike novce iz fondova Europske unije. Nevjerojatan je uspjeh tvrtke Genos koja je u posljednjih 5 godina povećavala prihode i broj zaposlenih za više od 50% godišnje. Kada bi u Hrvatskoj svaki deseti znanstvenik osnovao na znanju utemeljenu tvrtku koja bi bila podjednako uspješna, Hrvatska bi već danas izašla iz krize.”
Veposlanik EU u RH, Paul Vandoren je rekao da se rast gospodarstva za koji se u svojim strateškim dokumentima odlučila Europska unija zasniva na gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama. “Cilj Europske unije je do 2020. godine ulagati 3% BDP-a u istraživanje i razvoj. To može izgledati kao ambiciozan cilj, no to je apsolutno nužan cilj koji moramo ostvariti. Prosjek ulaganja zemalja EU u istraživanje i razvoj u 2009. godini bio je 2.1%. Stoga je potrebno uložiti velike napore u tom pogledu. To nije lako u teškoj gospodarskoj sutaciji kada je potrebno štediti, no nužno je ukoliko želimo rast i razvoj. Ja mislim, a nadam se da će se svi složiti, da raste odlučnost za stavljanje znanosti u središte Europe, a Europe u središte znanosti. Čvrsto vjerujem da u europskoj znanosti moramo imati organizacije poput ovih koje su danas uspješno započele novi europski istraživački projekt”, rekao je Vandoren.
Hrvatska
PROGNOZA / Očekuje nas iznad prosječno toplo vrijeme, ali u ovim dijelovima bi mogle pasti veće količine oborina
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva.
Anticiklona nad Skandinavijom i Sibirom sporo se premješta prema istoku pred dubokim ciklonalnim vrtlogom koji donosi topliju vlažnu zračnu masu s Atlantika nad Europsko kopno. Ciklona nad istočnim Sredozemljem popunjava se i premješta prema Crnom moru, a na njezinoj stražnjoj strani vlažan morski zrak podržava oblačno oborinsko vrijeme nad istočnim i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka.
Prodor atlantskog vlažnog toplijeg zraka počeo se osjećati nad zapadnom Europom, a veća količina vlažnog zraka zaobilazi Alpe sa zapadne strane i prodire nad Genovski zaljev. Genovska ciklona će se produbiti i ojačati te sustav njezine cirkulacije već djeluje na vrijeme u Jadranskom bazenu. Prizemno jezero hladnog zraka koje je ispunilo Panonsku nizinu i zadržalo se na Dinaridima uzrokujući buru postupno se povlači prema istoku pred toplim vlažnim zrakom koje na svojoj prednjoj strani donosi Genovska ciklona.
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva. Poslijepodne u Sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i Slavoniji djelomično ukidanje naoblake uz kraća sunčana razdoblja. Na većem dijelu Jadrana pretežno sunčano, uz povećanu naoblaku na krajnjem jugu Dalmacije. Poslijepodne i navečer sa jugozapada postupan porast naoblake uz umjereno jugo i jugoistočnjak. Jugo tijekom noći na utorak u pojačanju. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 3 do 6, na Jadranu i uz Jadran od 9 do 13 °C.
Sutra u utorak vrijeme po jugu, promjenljivo do pretežno oblačno. Uz zatopljenje padati će kiša koja na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne i navečer može biti obilnija.
Puhat će umjeren do jak jugoistočnjak, u gorju te na Jadranu mjestimice i olujne jačine.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti u planinskim krajevima oko -2, u ravničarskim predjelima oko 3, na Jadranu i uz priobalju od 3 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti do 12, a na Jadranu uz jako jugo 12 do 16 °C. Jugo i visoki valovi uz pad tlaka zraka i visoku plimu mjestimice mogu uzrokovati plavljenje obala.
Do kraja tjedna vrijeme će biti iznad prosječno toplo uz povremenu kišu. Veće količine oborina na srednjem i južnom Jadranu gdje će od srijede biti i lokalnih grmljavinskih pljuskova.
Povratak zime u prvoj polovini veljače prevrtače nije izgledan.
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
PROGNOZA / Očekuje nas iznad prosječno toplo vrijeme, ali u ovim dijelovima bi mogle pasti veće količine oborina
TJEDNI HOROSKOP od 2.2. do 8.2. – Najsretniji znakovi će biti Vodenjak, Blizanac, Rak
Horoskop za 2. veljače 2026.
REZERVNI PLAN? / Župan Bilaver: “Naši rukometaši dobrodošli su u Zadarskoj županiji!”
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
ŠPICA!
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
OBAVIJEST IZ VODOVODA: Danas bez vode dio Kožina, u petak “suša” u sedam ulica u Zadru!
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
