Connect with us

Hrvatska

U jakoj konkurenciji naši znanstvenici dobili 14 mil kn

Objavljeno

11 godina prije

-

Sedam mjeseci pred ulazak Hrvatske u EU, Europska je komisija odobrila hrvatskim znanstvenicima 14 milijuna kuna za razvoj personalizirane medicine, objavljeno je danas na konferenciji za novinare.

Nakon “GlowBraina” koji je nedavno “povukao” više od 3,7 milijuna eura za istraživanje liječenja moždanog udara matičnim stanicama, to je drugi veliki hrvatski medicinski projekt koji je dobio značajnu financijsku potporu EU.

Projekt nazvan IBD-BIOM predstavljen je na Prirodoslovno metematičkom fakultetu u Zagrebu, a prezentaciji je prisustvovao i veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj prof. dr. Paul Vandoren. U trenucima najveće recesije u novijoj povijesti Europe vijest da će hrvatski znanstvenici s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Genos od Europske komisije dobiti više od 14 milijuna kuna kroz naredne četiri godine, svakako je prava senzacija.

Na natječaje Europske Komisije za istraživačke projekte iz područja medicine u 2012. godini javila su se 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, SAD-a, Izraela, a za financiranje je odobreno svega 10% projektata među kojima je i naš. U situaciji smanjivanja proračuna u skoro svim državama EU, konkurencija za projekte Europske komisije postaje sve veća, pa je odobravanje ovog projekta veliko priznanje i potvrda da je i u Hrvatskoj moguće provoditi istraživanja konkurentna onima u Europi.

Projekt IBD-BIOM usmjeren je razvoju novih dijagnostičkih metoda koji će omogućiti personalizirani pristup bolesniku i osigurati najučinkovitije liječenje prilagođeno svakom pojedincu. Činjenica da vodeću ulogu u ovom projektu ima tvrtka Genos d.o.o. veliko je priznanje. Genos zapošljava 25 djelatnika i s četiri aktivna FP7 projekta jedno je od najuspješnijih malih poduzeća u Europi u natječajima za europske istraživačke projekte.

Ključni partner u projektu je i PMF, jedna od vodećih javnih znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Voditelji istraživačkih skupina iz Hrvatske su prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, voditeljica istraživačke skupine na PMF-u i prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a u projekt je od početka uključen i jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika prof. dr. sc. Dragan Primorac.

“Odobravanje projekta IBD-BIOM je za našu malu grupu vrlo veliko priznanje, no istovremeno i vrlo velika odgovornost budući da u sljedeće četiri godine moramo ispuniti vrlo ambiciozan istraživački plan. Naš dio zadataka unutar konzorcija je ispitati epigenetičke elemente koji su povezani s upalnom bolesti crijeva, te tako pridonijeti razumijevanju patoloških procesa koji dovode do razvoja bolesti.” izjavila je prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, koja zahvaljujući ovom projektu zapošljava dva nova doktoranda i jednog doktora znanosti.

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos, ističe: “Europska komisija prepoznala je značaj provođenja istraživanja u malim i srednjim tvrtkama te potiče njihovo sudjelovanje u istraživačkim projektima. Primjerice, u ovom konkretnom natječaju 30% sredstava moralo je ići malim i srednjim poduzećima, a vodeću ulogu u projektu morali su imati znanstvenici iz privatne tvrtke. Laboratorij Genos akreditiran je kao znanstvena institucija i vrlo je rano prepoznao mogućnost uključivanja u europske projekte koju nam je otvorila vizionarska politika tadašnjeg ministra znanosti, prof. dr. Dragana Primorca. IBD-BIOM je četvrti projekt kojeg nam je Europska komisija odobrila za financiranje i velikim dijelom zahvaljujući europskim projektima u Genosu danas radi 14 mladih doktoranada i posljedoktoranada. Uvjeti za istraživački rad u Genosu su jednaki ili bolji od onih u najboljim europskim laboratorijima, te sve više svjedočimo situaciji da mladi znanstvenici iz inozemstva dolaze raditi u Genos. Genos je danas jedan od vodećih laboratorija za analizu glikozilacije u svijetu, te nam je u ovom konkretnom projektu povjerena analiza 12.000 uzoraka pacijenata s upalnom bolesti crijeva koje su prikupili kolege iz Škotske, Italije i Kalifornije.”

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, istraživač na projektu rekao je: “Veseli me vidjeti danas predstavnike nekoliko hrvatskih istraživačkih timova s raznih znanstvenih institucija koji su uspješni i prepoznati na Europskoj razini i povukli su velike novce iz fondova Europske unije. Nevjerojatan je uspjeh tvrtke Genos koja je u posljednjih 5 godina povećavala prihode i broj zaposlenih za više od 50% godišnje. Kada bi u Hrvatskoj svaki deseti znanstvenik osnovao na znanju utemeljenu tvrtku koja bi bila podjednako uspješna, Hrvatska bi već danas izašla iz krize.”

Veposlanik EU u RH, Paul Vandoren je rekao da se rast gospodarstva za koji se u svojim strateškim dokumentima odlučila Europska unija zasniva na gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama. “Cilj Europske unije je do 2020. godine ulagati 3% BDP-a u istraživanje i razvoj. To može izgledati kao ambiciozan cilj, no to je apsolutno nužan cilj koji moramo ostvariti. Prosjek ulaganja zemalja EU u istraživanje i razvoj u 2009. godini bio je 2.1%. Stoga je potrebno uložiti velike napore u tom pogledu. To nije lako u teškoj gospodarskoj sutaciji kada je potrebno štediti, no nužno je ukoliko želimo rast i razvoj. Ja mislim, a nadam se da će se svi složiti, da raste odlučnost za stavljanje znanosti u središte Europe, a Europe u središte znanosti. Čvrsto vjerujem da u europskoj znanosti moramo imati organizacije poput ovih koje su danas uspješno započele novi europski istraživački projekt”, rekao je Vandoren.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

2 sata prije

-

14. svibnja 2024.

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

7 sati prije

-

14. svibnja 2024.

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

1 dan prije

-

13. svibnja 2024.

By

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu