Connect with us

Hrvatska

USKOK steže obruč oko Matulović Dropulić?

Objavljeno

-


U vezi s nezakonitostima oko otkupa i reciklaže PET ambalaže zbog kojih su jučer privedeni Vinko Mladineo, bivši šef Fonda za zaštitu okoliša, i vlasnici tvrtki za preradu i otkup ambalaže Miho Zrnić Marinović iz Zadra, Dragan Mioč iz Metkovića te Barbara Bešenić i njen sin Krunoslav iz Varaždina, navodno postoje ozbiljne sumnje o umiješanosti bivše ministrice Marine Matulović Dropulić u aferu s ambalažnim otpadom
Zbog sumnje da su se udružili u skupinu koja je fiktivno prikazivala otkup i reciklažu PET ambalaže, a zapravo izvlačila novac iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zbog čega mu je prema nekim procjenama nanesena šteta od 300 milijuna kuna, po nalogu USKOK-a jučer su ponovno uhićeni Vinko Mladineo, bivši šef Fonda, i Miho Zrnić Marinović, vlasnik zadarske tvrtke Odlagalište sirovina. Uz njih su uhićeni Dragan Mioč, vlasnik metkovićke tvrtke Retabl, Barbara Bešenić, šefica varaždinske tvrtke za preradu plastičnog otpada BBS, te njezin sin Krunoslav Bešenić.
Priča o nepravilnosti pri otkupu i reciklaži PET ambalaže u javnost je dospjela nedugo nakon Mladineova prošlogodišnjeg pritvaranja, kada je u javnost procurilo da je istražiteljima zanimljiv i zbog opsežne istrage o švercu plastičnog otpada iz Bosne i Hercegovine te Srbije u Hrvatsku koji se, moglo se već tada čuti, pet godina odvijao uz naklonost tadašnjeg vrha HDZ-a.
Zanimljivo je da su tvrtke Retabl i BBS upale u prilične financijske probleme nakon što su istražitelji počeli češljati njihove poslovne knjige.
Večernji list navodi da postoje ozbiljne sumnje da je cijeli projekt otkupa i prerade ambalaže bio usko povezan sa Zakonom o zbrinjavanju ambalaže i njezinoj preradi koji je donesen za mandata bivše ministrice Marine Matulović Dropulić, pa se iz tog razloga već neslužbeno govori da je ona, kao i brojne nepravilnosti u njezinu bivšem resoru, zapravo krajnji cilj zanimanja istražitelja.
Navodno su neki od svjedoka ispitanih zbog muljaže s otkupom PET ambalaže progovorili o ulozi bivše ministrice u cijeloj priči te je ozbiljno teretili u vezi s tim pitanjem. Prema nekim interpretacijama, upravo je bivša ministrica zaslužna za dodjeljivanje koncesije tvrtki BBS za čije je nepravilnosti u poslovanju, koliko se zna, znao i Mladineo te, valjda shvativši razmjere koje one poprimaju, diskretno upozoravao mjerodavne, no konkretni su potezi ipak izostali, zaključuje Večernjak.
Županijski sud u Zagrebu danas bi trebao odlučiti o istražnom zatvoru za Mladinea i ostale aktere afere koji su jučer privedeni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Procjene EK: Hrvatski BDP u 2022. premašit će pretkriznu razinu

Objavljeno

-

By

Europska komisija u srijedu je u proljetnim ekonomskim prognozama blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto, kada će hrvatski BDP premašiti razinu od prije krize izazvane pandemijom koronavirusa.

 Hrvatsko gospodarstvo je prošle godine palo za osam posto, a ove godine EK očekuje njegov rast od 5 posto te iduće sljedeće 6,1 posto.

U zimskim prognozama objavljenim 11. veljače, Komisija je prognozirala rast hrvatskog gospodarstva ove godine od 5,3 posto, a sljedeće za 4,6 posto.

Komisija ističe da su te procjene izložene velikim rizicima i s pozitivne i s negativne strane.

Negativni rizici ovise o tome u kojoj će mjeri biti obuzdana pandemija u Hrvatskoj i na ključnim emitivnim turističkim tržištima na vrijeme za turističku sezonu, dok slabi administrativni kapaciteti predstavljaju rizik za brzo povlačenje europskih sredstava.

S druge strane, kao ključni pozitivni rizici za sigurnost tih procjena EK navodi snažniji rast izvoza roba i brži oporavak uslužnog sektora.

Nakon velikog smanjenja gospodarstva 2020. godine, koje je izazvala pandemija covida-19, hrvatski BDP trebao bi snažno rasti 2021. i premašiti razinu prije krize 2022. Očekuje se da će se oporavak temeljiti na širokoj osnovi, prije svega kroz rast izvoza usluga (turizam), privatnu potrošnju i investicije, navodi se Komisijinim prognozama za Hrvatsku.

Javne financije, koje su podnijele najveći teret krize, postupno će se oporavljati 2021. i 2022., tijekom kojih će se umjereno smanjiti omjer javnog duga prema BDP-u.

EK prognozira da će manjak u proračunu opće države ove godine iznositi 4,6 posto, nakon lanjskih 7,4 posto, a u idućoj godini dodatno pasti na 3,2 posto BDP-a.

Veliki pad gospodarstva prošle godine rezultat je poteškoća u turističkom sektoru, čiji je udio u BDP-u 16 posto. Jako se smanjila i privatna proizvodnja, ponajviše zbog nametnutih ograničenja na potrošnju usluga, a ne zbog smanjenja prihoda.

Tržište rada je dobro prošlo kroz krizu s obzirom na smanjenje gospodarstva jer je bilo zaštićeno mjerama hitne potpore. EK očekuje umjereno pozitivni razvoj na tržištu rada, te procjenjuje da će se stopa nezaposlenosti postupno smanjivati, s lanjskih 7,5 posto, na 7,2 posto u ovoj godini te na 6,6 posto u 2022.

EK u proljetnim prognozama očekuje i da će investicije dati snažan poticaj rastu, zahvaljujući i obnovi od potresa, boljem povlačenju europskih investicijskih fondova i naročito, od 2022. godine, sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Također, EK prognozira da će stopa inflacije u Hrvatskoj ove i iduće godine dosegnuti 1,3 posto, nakon lanjske stagnacije potrošačkih cijena.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PLAN OTVARANJA HRVATSKE: Restorani bi mogli raditi i unutra, ali za ulazak će biti potrebna – covid propusnica

Objavljeno

-

By

Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života

Posljednjih nekoliko dana Hrvatska bilježi nešto manji broj dnevnih zaraza koronavirusom, što daje nadu u povratak u “normalniji život”.

Prema trenutačnom stavu Stožera i s obzirom na sve bolje pokazatelje i sve veći udio cijepljenih, od 1. lipnja može se očekivati otvaranje unutarnjih dijelova restorana, ukidanje zabrana održavanja svadbi i koncerata te postupno produljenje dozvoljenog radnog vremena sa sadašnjih 22 sata, doznao je Jutarnji list od izvora bliskog Stožeru. Na takvim skupovima ne bi se nosile maske niti bi se držala distanca, no na njih bi mogli samo oni s digitalnom zelenom potvrdom, kolokvijalno nazvanom i covid-putovnicom.

Unutarnji dijelovi kafića – i dalje zatvoreni?

Također, neslužbeno se doznaje da bi unutarnji dijelovi kafića do daljnjega ostali zatvoreni, no riječ je, dakako, o planovima. Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života.

Digitalnu zelenu potvrdu moći će dobiti tri kategorije osoba. Radi se o osobama koje su primile obje doze cjepiva, osobama koje su preboljele koronavirus u posljednjih šest mjeseci i osobama koje imaju negativan test ne stariji od 48 sati. Isprave će hrvatski građani dobivati u Hrvatskoj, a turisti u svojim zemljama.

Izrada baze podataka o cijepljenima, preboljelima i testiranima

Osnova za izdavanje covid-putovnica je baza podataka cijepljenih, kao i onih koji su preboljeli koronavirus i onih koji su testirani unatrag 48 sati. Jutarnji piše da se užurbano radi na izradi i uvezivanju takvih baza podataka, a izvor blizak Stožeru naglašava da će sve biti spremno na vrijeme budući da o ovim potvrdama ovisi sezona.

“Dvije doze cjepiva do sada je primilo 275.380 građana. No, valja uzeti u obzir da su s cijepljenjem završile uglavnom osobe starije životne dobi i djelatnici zdravstvenog sustava i domova za starije. Dakle, za odlazak na zabave mlađa će populacija uglavnom trebati negativan test ili dokaz o preboljenju”, rekao je izvor.

Prema podacima Stožera, oko 130 tisuća ljudi oporavilo se od koronavirusa od početka ove godine i upravo su oni trenutni bazen za dobivanje isprave. Također, iako još uvijek nema konkretne odluke o tome hoće li se za ulazak na događaja priznavati samo PCR test ne stariji od 48 sati ili i brzi antigenski test, neslužbeno se doznaje da će za ulazak na pojedine događaje vrijediti i brzi antigenski test budući da on vrijedi i za prelazak granice.

Djeca će biti izuzeta od zabrana jer nisu imala mogućnost cijepljenja te će tako, primjerice, roditelji s covid-putovnicama u unutarnje dijelove restorana povesti djecu koja nemaju negativan test. Za prelazak granice sva djeca starija od sedam godina moraju imati negativan test.

Trajanje dokumenta

Digitalna zelena potvrda moći će se nabaviti putem sustava e-Građani ali i u 150 ureda HZZO-a u Hrvatskoj. Dokument u svojoj digitalnoj, ali i printanoj verziji sadrži QR kod koji sadrži osnovne informacije i digitalni pečat koji osigurava vjerodostojnost potvrde.

Dokument će za cijepljene osobe trajati 180 dana, a za one koji su napravili PCR test 48 ili 72 sata. Također, uz putovnicu ili osobnu iskaznicu navedeni dokument bit će jedan od glavnih dokumenata za prelazak granica država unutar EU te prijelaz preko granice bez tog certifikata neće biti moguć.

A kako će to na koncu izgledati, odnosno koje će informacije digitalna zelena potvrda sadržavati? Prema pisanju Jutarnjeg, potvrda će sadržavati nužne osnovne informacije: ime i prezime, datum rođenja, datum izdavanja, relevantne informacije o cjepivu/testiranju/preboljenju te jedinstven QR kod, a svi podaci bit će ispisani na nacionalnom i engleskom jeziku.

Provjera će se provoditi putem očitavanja QR koda, a granična će policija kodove provjeravati skenerima, koji su, usput rečeno, već nabavljeni.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Capak: “Danas imamo najnižu brojku nakon duže vremena, silazni je to krak trećeg vala. Sretni smo”

Objavljeno

-

Krunoslav Capak poručio je kako su sretni i zadovoljni zbog sve manjeg broja novozaraženih, no i dalje, poručuje, treba biti oprezan. Kaže da će svi koji su dobili prvu dozu, dobiti i drugu dozu AstraZenece

U sklopu projekta “Živjeti zdravo” Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pod vodstvom Sanje Musić Milanović, na Svjetski dan kretanja, prigodno su na konferenciji za medije predstavljene uređene hodačke staze i parkovi ”Živjeti zdravo u svim županijama”.

Musić Milanović rekla je na konferenciji da je riječ o vrlo važnom projektu koji je započeo u mandatu bivšeg ministra zdravstva Vlahušića.

– Baš na današnji dan prije točno 18 godina pokrenuli smo projekt. 10. svibnja 2003. se u svijetu prvi put obilježio Svjetski dan kretanja, a u Hrvatskoj je počeo projekt ‘Živjeti zdravo’ – rekla je. 

Krunoslav Capak je na kraju konferencije za medije komentirao i stanje s korona virusom u Hrvatskoj. 

– Danas imamo najnižu brojku nakon duže vremena. Sada smo u silaznom kraku trećeg vala – rekao je Capak i poručio kako su sretni i zadovoljni zbog toga, no da i dalje treba biti oprezan. 

Capak je istaknuo kako pokušavaju procijepiti što više stanovništva kako bi došlo do “takozvanog kolektivnog imuniteta”. 

–  Jedini način je da se što više procijepimo. Važno je da se držimo epidemioloških mjera, a jednog dana, kad ćemo imati visoku procijepljenost i imunitet u populaciji moći ćemo popuštati mjere – rekao je. 

Poručio je i da se radi na cjepivu za djecu. 

– U Americi je Pfizer već registrirao cjepivo za djecu od 12 d 16 godina. Radi se na cjepivima za mlađu populaciju, pa čak i za dojenčad – rekao je. 

Što se tiče nedostatka AstraZenecinog cjepiva u Zagrebu, Capak je rekao kako će svi koji su dobili prvu dozu, dobiti i drugu. 

– Ne mogu vam odgovoriti za AstraZenecu jer nismo dobili još informaciju koliko će doći ovaj tjedan. Svi će sigurno dobiti drugu dozu – poručio je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu