Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno sunčano je diljem Hrvatske, tek u unutrašnjosti ima mjestimice povećane naoblake, lokalno i slabe oborine. U nastavku srijede sunca će biti u izobilju, tek u Dalmaciji može biti pokojeg pljuska, pretežno u zaleđu. Bit će vruće i vrlo vruće, na Jadranu lokalno i do 40. Vjetrovito je na moru, osobito pod Velebitom, gdje lokalno ima i olujnih udara bure. 

Četvrtak također donosi vjetrovite prilike na Jadranu. Prevladavat će sunčano, suho, vruće i vrlo vruće.

I petak će na moru biti u znaku pojačane bure. Vrućina će polako popuštati, uz stabilne prilike.

Za vikend će također prevladavati sunčano i malo manje vruće nego prethodnih dana. 

U novom tjednu, osobito prema njegovom kraju, izgledno je osjetnije osvježenje, mjestimice za desetak stupnjeva, uz lokalno obilniju oborinu.

Vlada je na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima je benzin od danas pa u idućih sedam dana jeftiniji za šest centi, a dizel će za četiri centa.

Nova najviša maloprodajna cijena osnovnog benzina je 1,56 eura za litru što je šest centi manje nego sada.

Dizel pojeftinjuje za četiri centa, na 1,71 euro za litru.

Za tri centa po litri pada i cijena plavog dizela, na 1,18 eura po litri.

Plin za spremnike pojeftinjuje za osam centi, na 1,20 eura za kilogram, kao i plin za boce, na 1,78 eura za kilogram.

Kada maloprodajne cijene ne bi bile regulirane, benzin bi koštao 1,71, a dizel 1,91 euro za litru.

Plavi dizel koštao bi 1,24 eura za litru, plin za spremnike 1,31 euro, a plin za boce 2,02 eura za kilogram, kaže vlada.

U odnosu na dosadašnju praksu regulacije cijena goriva, najnovija vladina reakcija odnosi se na tjedno, a ne dvotjedno razdoblje.

Najavljujući tu novu metodologiju obračuna cijena goriva, premijer Andrej Plenković rekao je uz ostalo da će ona donijeti koriti vozačima, gospodarstvu i građanima, a vladi omogućiti bržu reakciju na tržišna kretanja.

Prema prvim i nepotpunim podacima sustava eVisitor, hrvatski turizam bilježi odlične rezultate s tržišta Češke, Mađarske i Italije. U srpnju, ali i na razini dosadašnjeg dijela godine, tj. prvih sedam mjeseci 2026., svjedočimo značajnom povratku gostiju iz navedenih zemalja. Pritom raduje činjenica da ovakav rast dolazi posebno s tržišta Češke, i to nakon nekoliko godina pada turističkog prometa iz te zemlje, dok je Italija unazad nekoliko godina bilježila stagnaciju turističkog prometa.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u srpnju je broj dolazaka čeških gostiju veći za 12%, a broj noćenja za 7%, dok je gledano u kumulativu od sedam mjeseci, s istog tržišta ostvaren rast od 5% u dolascima i noćenjima.  Česi su tijekom godine najviše noćenja ostvarili u Istri, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, dok su, uzevši u obzir same destinacije, najviše boravili u Umagu, Poreču i Medulinu.

Pozitivni rezultati s mađarskog tržišta dodatno potvrđuju njegovu važnost za hrvatski turizam te nastavak stabilnog interesa mađarskih gostiju za putovanja u našu zemlju. U srpnju bilježimo rast od 8% u dolascima i 7% u noćenjima mađarskih turista u odnosu na lani, dok je od siječnja do srpnja 2026. ostvaren rast od 7% u dolascima i noćenjima. U prvim sedam mjeseci ove godine, najveći broj mađarskih gostiju boravio je na Kvarneru, u Istri te u Zadarskoj županiji.

Posebno veseli povratak trenda dolazaka talijanskih gostiju od početka godine, pri čemu rezultati za prvih sedam mjeseci bilježe rast od 2% u dolascima i u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom srpnja s talijanskog je tržišta ostvaren rast dolazaka od 1%. Očekuje se da će se pozitivan trend dodatno potvrditi tijekom kolovoza, kada tradicionalno traje Ferragosto, razdoblje u kojem talijanski gosti ostvaruju najveći broj svojih ljetnih putovanja. Dodajmo kako su Talijani ove godine Hrvatsku rado birali tijekom predsezone za kraća vikend putovanja, pri čemu su ih posebno privlačile destinacije u Istri i na Kvarneru.