Connect with us

Hrvatska

Procesuirano 3728, osuđeno 2380 osoba

Objavljeno

-


Za kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije “Oluja” procesuirano je 3728 poznatih počinitelja, a osuđeno je 2380 osoba, podaci su koje je objavio DORH na internetskim stranicama.
Za vrijeme, a najviše u drugoj polovici 1995. godine državno odvjetništvo je primilo veliki broj prijava za kaznena djela počinjena za i neposredno nakon Oluje. U većini su to kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje sigurnosti (palež), ubojstva i u manjme broju za ratne zločine, navodi DORH. Kako se navodi, u vezi s tim razdobljem podnesno je ukupno 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih posoba od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga. Prijavljeno je 4128 poznatih počinitelja a dio prijava je odbačen: protiv 400 osoba. Otkriveno je i procesuirano 3728 poznatih počinitelja, a među kojima je procesurano njih 395 još dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je ukupno 2380 osoba.
U upisnicima državnih odvjetništava još uvijek je evidentirano 2262 prijava za kaznena djela u kojima počinitelji nisu otkriveni (prijave protiv nepoznatih). Od toga, podnesene su prijave za 24 ratna zločina u kojima počinitelji nisu otkriveni. U vezi s navedenim prijavama protiv nepoznatih, od nadležnih tijela otkrivanja zatraženo je poduzimanje mjera i radnji radi otkrivanja počinitelja. Za najteža kaznena djela prijavljene su 33 osobe zbog ubojstva, a za to djelo podnijete su i 34 prijave protiv nepoznatog počinitelja. Zbog kaznenog djela ratnog zločina podnijete su tri kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba, u spomenuta 24 ratna zločina gdje su počinitelji nepoznati.
Prema podacima kojima raspolaže državno odvjetništvo, evidentirani broj žrtava kaznenih djela ratnih zločina i ubojstava je za vrijeme i nakon “Oluje”: ukupno je evidentirano ubojstvo 47 osoba, od čega je zbog ubojstva 21 osobe procesuirano 33 počinitelja, dok počinitelji ubojstava 26 žrtava nisu otkriveni. Zbog kaznenog djela ratnog zločina za vrijeme i neposredno nakon “Oluje” procesuirano je 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga kojima se stavlja na teret ubijanje 11 osoba.
U nadležnim državnim odvjetništvima u tijeku su kriminalistička istraživanja u 24 ratna zločina počinjena u vezi s “Olujom” a izvršenjem kojih zločina je stradalo 156 osoba. Dakle, za sada su na osnovu prijava policije i istraživanja u evidencije državog odvjetništva uneseni podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su stradale bilo kao žrtve kaznenog djela ubojstva bilo kao žrtve kaznenog djela ratnih zločina.
Navodeći podatke nevladinih udruga DORH ističe da su najpotpuniji podaci objavljeni publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava “Vojna operacija Oluja i poslije – Izvještaj” od 2001. Prema toj publikaciji ukupan broj žrtava je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Navedene su žrtve podijeljene u tri grupe i to UN Sektor jug – 410 osoba koje su izgubile život, UN Sektor Sjever – 191 osoba izgubila život te ubijene i nestale osobe u izbjegličkoj koloni – 76 žrtava. Državno odvjetništvo u svojim evidencijama ima ukupno 114 osoba s ovih popisa.
DORH također navodi i podatke Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Prema evidencijama Uprave, ekshumirano je 679 osoba, dok se još 563 osobe vode kao nestale. Ta Uprava također ne vodi posebno u evidencijama žrtave rata i žrtve kaznenih djela ratnih zločina.
Navodeći podatke o razdoblju podnesenih kaznenih prijava od 1991. DORH ističe da je podnesen je veliki broj prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine (više do 6000 prijava) od kojih je dio odbačen, a dio tih prijava je, jer se je radilo o drugim kaznenim djelima u vezi s oružanom pobunom, upisano u upisnike kaznenih prijava za ta druga kaznena djela, većinom za oružanu pobunu i terorizam. Zbog toga DORH nema precizne podatke o broju prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine, ali ilustracije radi navode da je za kaznena djela u vezi s oružanom pobunom prijavljeno i zatim je pokrenut kazneni postupak protiv 21.641 osobe, koje su kasnije obuhvaćene općim oprostom.
U rezimeu DORH navodi da je rad na predmetima kaznenih djela ratnih zločina još uvijek u tijeku. Taj rad bez obzira na sve teškoće neće prestati, sve dok postoji mogućnost da je bilo tko od počinitelja ili naredbodavaca živ. Naime, ratni zločini ne zastarijevaju, ističe DORH.
Kako se podaci u medijima i podaci nevladinih udruga o broju žrtava koje su stradale za vrijeme ili nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja” u bitnom razlikuju od onih državnog odvjetništva, to je DORH zatražio od nadležnih državnih odvjetništava provođenje potrebnih mjera i radnji kako bi preko policije ili na druge načine utvrdilo pod kojim okolnostima su stradale osobe koje se navode u pojedinim popisima i na taj način točno utvrdio mogući broj žrtava koje su posljedica ubojstava ili počinjenih kaznenih djela ratnih zločina.
 
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Capak: Tjedni porast novooboljelih od 15,5%

Objavljeno

-

By

U Hrvatskoj je zabilježeno 590 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, a preminulo je šest osoba.

Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 3609. Među njima su 744 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 76 pacijenata.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 245462 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 5570 preminulo, ukupno su se oporavile 236 283 osobe od toga 533 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 14812 osoba. Do danas je ukupno testirano 1.373.877 osoba, od toga 5429 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 4. ožujka potrošeno je 250.551 doza cjepiva, cijepljeno je 188.831 osoba, s jednom dozom 127.111 osoba, a s dvije 61.720.

– Imali smo 590 novoregistiranih slučajeva, od 5429 testiranih. Prije tjedan dana 26.2.2021. bilo je 505 novooboljelih od 5071 testiranih, a 19.2. imali smo 388 novooboljelih od 4986 testiranih. U ovome tjednu imamo 2489 oboljelih, a u prošlom u prvih pet dana 2152 novooboljela. Na tjednoj bazi imamo povećanje od 15,7%. Trenutačna 14- dnevna incidencija na 100.00 stanovnika  u Hrvatskoj je 151,9, najnižu ima Istarska županija 32,6, a najvišu Dubrovačko-neretvanska županija 511,5. U EU smo na 4. mjestu, a bolji su Finska, Njemačka i Danska, a najvišu ima Češka 1512,1, rekao je ravnatelj HZJZ-aKrunoslav Capak o epidemiološkoj situaciji.

Broj pozitivnih u ukupnom testiranima nam je u blagom porastu. Ukupna kumilativna stopa smrtnosti na milijun stavnioka nam je 1365 i na 18. smo mjestu u EU.

Govorio i o prijavljenim nuspojavama na cjepivo.

– Ukupno je prijavljeno 1227 sumnji na nuspojave, od toga 71 za modernino, 237 za AstraZeencino i za Pfizera 916, a nepoznatog proizvođača 2 prijave, rekao je Capak.

Potom je govorio ministar zdravstva Vili Beroš.

Rekao je kako blagi porast na tjednoj razini i prisustvo novih varijanti su podsjetnik da naš odnos i odgovor na epidemiju nije ni blizu kraju.

– Pojave novih varijanti u trenutku može preokrenuti naš dobar epidemiološki status. Kako bi očuvali prednost koju smo mukotrpno stjecali tri mjeseca moramo kontinuirano radi na mnogim apsektima. Moramo raditi na povećanju dostupnosti cjepiva i unaprijeđenje svih drugih mjera na ovu ugrozu. U tom kontekstu možemo sgledavati i jučerašnji početak postupne ocjene ruskog cjepiva koji na neki način otvara potencijalna vrata nabave još jednog cjepiva u Hrvatskoj. Na stranici cijepisezdravlje.hr prijavilo se za cijepljenje 46.635 građana, a na pozivni centar 0800 00 11 prijavilo se 3596. Najveći interes je od 39 do 54 godine pa apeliram i na starije da se prijave za cijepljenje, rekao je Beroš.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Milanovićeva žena o pretilosti Hrvata: “Ako ste žedni, pijte vodu”

Objavljeno

-

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana debljine predstavljeni su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod nazivom “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019.”

Istraživanje je za RH vodila prva dama Sanja Musić Milanović, a na predstavljanju su govorili ministri Vili Beroš i Radovan Fuchs te ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

“Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove, ali i gubitke u ljudskom kapitalu”, naglasila je Musić Milanović. 

Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29.7%, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36.0% i 36.9%. Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19.3% dječaka i 7.9% djevojčica.

Posebno je zabrinjavajući podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35.0% djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14.0% roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

“Oko 6.6% hrvatskog budžeta odlazi na ono što uzrokuje prekomjerna masa i debljina. Ovo je prvo stanje koje može skratiti život za 3.5 godine. Ovo je podloga za dijabetes, kardiovaskularne bolesti.”, kaže Musić Milanović. 

Prva dama naglasila je da su hrvatski muškarci apsolutni prvaci u Europi dok su djeca na visokom petom mjestu, a najveći problem su zemlje Mediterana. Istaknula je kako je problem izraženiji na jugu.  

“Jedna pandemija podržava drugu”, rekla je Musić Milanović referirajući se na pandemiju koronavirusa i pretilosti. 

“Ne vidim zašto je jeftinije kupiti zašećereni sok, ako ste žedni, pijte vodu”, poručila je. 

Musić je zatražila od ministra Fuchsa da dvorane škola budu otvorene i dostupnije. 

Ministar Beroš kaže da je ministarstvo započelo izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine. 

“Ministarstvo zdravstva je prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine. Vjerujem da ćemo implementacijom Akcijskog plana u bliskoj budućnosti doprinijeti zaustavljanju trenda porasta debljine na nacionalnoj razini.”

Ministar Fuchs se osvrnuo na važnost osnovnih škola.

“Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima koje donosi Ministarstvo zdravstva. Također, s ciljem poticanja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni sustav nedavno je pokrenuta inicijativa Ministarstva turizma i sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školama.”

U istraživanju je sudjelovalo 7295 djece, 33,1% djevojčica i 37,0% dječaka. 

Svjetska zdravstvena organizacija traži da se porast debljine zaustavi. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZJZ: Cijepljeni ste? Ne morate u izolaciju zbog kontakta sa zaraženom osobom

Objavljeno

-

By

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je objavio Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene.

Sada se cijepljenje protiv COVID-19 se smatra, kao i preboljenje, važećim razlogom za izuzeće od karantene i testiranje nakon bliskog kontakta s oboljelim, a preporučljivo je testiranje bliskih kontakata ako su dio kolektiva ili rade s izrazito vulnerabilnim skupinama.

Također, s obzirom na povećane kapacitete testiranja i sniženu incidenciju bolesti, nema potrebe navoditi prioritete za testiranje kod simptomatskih osoba, objavili su iz HZJZ-a.

“Ako se na temelju anamneze ili rezultata screening testa za nove varijante, posumnja da bolesnik boluje od varijante virusa s većim potencijalom širenja ili koja je antigeno različita od prevladavajućih varijanti, karantena kontakata traje 14 dana”, kažu iz HZJZ-a.

Napominju i da se to trenutno odnosi na tzv. UK, brazilsku i južnoafričku varijantu virusa. Ako sekvenciranje sojeva, koje je u toku, pokaže da je UK varijanta već široko rasprostranjena u populaciji, produljenje karantene se neće odnositi na bliske kontakte oboljelih od UK varijante.

“Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome (osim ako su imunokompromitirane i rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a u tu svrhu koristi se PCR test)”, objavio je Zavod.

One koji prebole koronu ili su cijepljeni ne treba testirati ako nemaju simptome
Imunokompromitirane osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19, na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 10. dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. U tu svrhu koristi se PCR test.

U preporukama stoji i da osobe koje u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti COVID-a treba testirati, a u očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele.

U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Također, ako je osoba unazad tri mjeseca imala laboratorijski potvrđenu bolest COVID-19, ili ako je unazad tri mjeseca, a prije minimalno 14 dana primila drugu dozu cjepiva protiv COVID-19, nije potrebno testiranje ako nema jasne simptome bolesti, prenosi Index.

Detaljne preporuke pogledajte ovdje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu