Za kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije “Oluja” procesuirano je 3728 poznatih počinitelja, a osuđeno je 2380 osoba, podaci su koje je objavio DORH na internetskim stranicama.
Za vrijeme, a najviše u drugoj polovici 1995. godine državno odvjetništvo je primilo veliki broj prijava za kaznena djela počinjena za i neposredno nakon Oluje. U većini su to kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje sigurnosti (palež), ubojstva i u manjme broju za ratne zločine, navodi DORH. Kako se navodi, u vezi s tim razdobljem podnesno je ukupno 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih posoba od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga. Prijavljeno je 4128 poznatih počinitelja a dio prijava je odbačen: protiv 400 osoba. Otkriveno je i procesuirano 3728 poznatih počinitelja, a među kojima je procesurano njih 395 još dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je ukupno 2380 osoba.
U upisnicima državnih odvjetništava još uvijek je evidentirano 2262 prijava za kaznena djela u kojima počinitelji nisu otkriveni (prijave protiv nepoznatih). Od toga, podnesene su prijave za 24 ratna zločina u kojima počinitelji nisu otkriveni. U vezi s navedenim prijavama protiv nepoznatih, od nadležnih tijela otkrivanja zatraženo je poduzimanje mjera i radnji radi otkrivanja počinitelja. Za najteža kaznena djela prijavljene su 33 osobe zbog ubojstva, a za to djelo podnijete su i 34 prijave protiv nepoznatog počinitelja. Zbog kaznenog djela ratnog zločina podnijete su tri kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba, u spomenuta 24 ratna zločina gdje su počinitelji nepoznati.
Prema podacima kojima raspolaže državno odvjetništvo, evidentirani broj žrtava kaznenih djela ratnih zločina i ubojstava je za vrijeme i nakon “Oluje”: ukupno je evidentirano ubojstvo 47 osoba, od čega je zbog ubojstva 21 osobe procesuirano 33 počinitelja, dok počinitelji ubojstava 26 žrtava nisu otkriveni. Zbog kaznenog djela ratnog zločina za vrijeme i neposredno nakon “Oluje” procesuirano je 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga kojima se stavlja na teret ubijanje 11 osoba.
U nadležnim državnim odvjetništvima u tijeku su kriminalistička istraživanja u 24 ratna zločina počinjena u vezi s “Olujom” a izvršenjem kojih zločina je stradalo 156 osoba. Dakle, za sada su na osnovu prijava policije i istraživanja u evidencije državog odvjetništva uneseni podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su stradale bilo kao žrtve kaznenog djela ubojstva bilo kao žrtve kaznenog djela ratnih zločina.
Navodeći podatke nevladinih udruga DORH ističe da su najpotpuniji podaci objavljeni publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava “Vojna operacija Oluja i poslije – Izvještaj” od 2001. Prema toj publikaciji ukupan broj žrtava je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Navedene su žrtve podijeljene u tri grupe i to UN Sektor jug – 410 osoba koje su izgubile život, UN Sektor Sjever – 191 osoba izgubila život te ubijene i nestale osobe u izbjegličkoj koloni – 76 žrtava. Državno odvjetništvo u svojim evidencijama ima ukupno 114 osoba s ovih popisa.
DORH također navodi i podatke Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Prema evidencijama Uprave, ekshumirano je 679 osoba, dok se još 563 osobe vode kao nestale. Ta Uprava također ne vodi posebno u evidencijama žrtave rata i žrtve kaznenih djela ratnih zločina.
Navodeći podatke o razdoblju podnesenih kaznenih prijava od 1991. DORH ističe da je podnesen je veliki broj prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine (više do 6000 prijava) od kojih je dio odbačen, a dio tih prijava je, jer se je radilo o drugim kaznenim djelima u vezi s oružanom pobunom, upisano u upisnike kaznenih prijava za ta druga kaznena djela, većinom za oružanu pobunu i terorizam. Zbog toga DORH nema precizne podatke o broju prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine, ali ilustracije radi navode da je za kaznena djela u vezi s oružanom pobunom prijavljeno i zatim je pokrenut kazneni postupak protiv 21.641 osobe, koje su kasnije obuhvaćene općim oprostom.
U rezimeu DORH navodi da je rad na predmetima kaznenih djela ratnih zločina još uvijek u tijeku. Taj rad bez obzira na sve teškoće neće prestati, sve dok postoji mogućnost da je bilo tko od počinitelja ili naredbodavaca živ. Naime, ratni zločini ne zastarijevaju, ističe DORH.
Kako se podaci u medijima i podaci nevladinih udruga o broju žrtava koje su stradale za vrijeme ili nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja” u bitnom razlikuju od onih državnog odvjetništva, to je DORH zatražio od nadležnih državnih odvjetništava provođenje potrebnih mjera i radnji kako bi preko policije ili na druge načine utvrdilo pod kojim okolnostima su stradale osobe koje se navode u pojedinim popisima i na taj način točno utvrdio mogući broj žrtava koje su posljedica ubojstava ili počinjenih kaznenih djela ratnih zločina.