Connect with us

Hrvatska

Procesuirano 3728, osuđeno 2380 osoba

Objavljeno

-


Za kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije “Oluja” procesuirano je 3728 poznatih počinitelja, a osuđeno je 2380 osoba, podaci su koje je objavio DORH na internetskim stranicama.
Za vrijeme, a najviše u drugoj polovici 1995. godine državno odvjetništvo je primilo veliki broj prijava za kaznena djela počinjena za i neposredno nakon Oluje. U većini su to kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje sigurnosti (palež), ubojstva i u manjme broju za ratne zločine, navodi DORH. Kako se navodi, u vezi s tim razdobljem podnesno je ukupno 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih posoba od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga. Prijavljeno je 4128 poznatih počinitelja a dio prijava je odbačen: protiv 400 osoba. Otkriveno je i procesuirano 3728 poznatih počinitelja, a među kojima je procesurano njih 395 još dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je ukupno 2380 osoba.
U upisnicima državnih odvjetništava još uvijek je evidentirano 2262 prijava za kaznena djela u kojima počinitelji nisu otkriveni (prijave protiv nepoznatih). Od toga, podnesene su prijave za 24 ratna zločina u kojima počinitelji nisu otkriveni. U vezi s navedenim prijavama protiv nepoznatih, od nadležnih tijela otkrivanja zatraženo je poduzimanje mjera i radnji radi otkrivanja počinitelja. Za najteža kaznena djela prijavljene su 33 osobe zbog ubojstva, a za to djelo podnijete su i 34 prijave protiv nepoznatog počinitelja. Zbog kaznenog djela ratnog zločina podnijete su tri kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba, u spomenuta 24 ratna zločina gdje su počinitelji nepoznati.
Prema podacima kojima raspolaže državno odvjetništvo, evidentirani broj žrtava kaznenih djela ratnih zločina i ubojstava je za vrijeme i nakon “Oluje”: ukupno je evidentirano ubojstvo 47 osoba, od čega je zbog ubojstva 21 osobe procesuirano 33 počinitelja, dok počinitelji ubojstava 26 žrtava nisu otkriveni. Zbog kaznenog djela ratnog zločina za vrijeme i neposredno nakon “Oluje” procesuirano je 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga kojima se stavlja na teret ubijanje 11 osoba.
U nadležnim državnim odvjetništvima u tijeku su kriminalistička istraživanja u 24 ratna zločina počinjena u vezi s “Olujom” a izvršenjem kojih zločina je stradalo 156 osoba. Dakle, za sada su na osnovu prijava policije i istraživanja u evidencije državog odvjetništva uneseni podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su stradale bilo kao žrtve kaznenog djela ubojstva bilo kao žrtve kaznenog djela ratnih zločina.
Navodeći podatke nevladinih udruga DORH ističe da su najpotpuniji podaci objavljeni publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava “Vojna operacija Oluja i poslije – Izvještaj” od 2001. Prema toj publikaciji ukupan broj žrtava je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Navedene su žrtve podijeljene u tri grupe i to UN Sektor jug – 410 osoba koje su izgubile život, UN Sektor Sjever – 191 osoba izgubila život te ubijene i nestale osobe u izbjegličkoj koloni – 76 žrtava. Državno odvjetništvo u svojim evidencijama ima ukupno 114 osoba s ovih popisa.
DORH također navodi i podatke Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Prema evidencijama Uprave, ekshumirano je 679 osoba, dok se još 563 osobe vode kao nestale. Ta Uprava također ne vodi posebno u evidencijama žrtave rata i žrtve kaznenih djela ratnih zločina.
Navodeći podatke o razdoblju podnesenih kaznenih prijava od 1991. DORH ističe da je podnesen je veliki broj prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine (više do 6000 prijava) od kojih je dio odbačen, a dio tih prijava je, jer se je radilo o drugim kaznenim djelima u vezi s oružanom pobunom, upisano u upisnike kaznenih prijava za ta druga kaznena djela, većinom za oružanu pobunu i terorizam. Zbog toga DORH nema precizne podatke o broju prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine, ali ilustracije radi navode da je za kaznena djela u vezi s oružanom pobunom prijavljeno i zatim je pokrenut kazneni postupak protiv 21.641 osobe, koje su kasnije obuhvaćene općim oprostom.
U rezimeu DORH navodi da je rad na predmetima kaznenih djela ratnih zločina još uvijek u tijeku. Taj rad bez obzira na sve teškoće neće prestati, sve dok postoji mogućnost da je bilo tko od počinitelja ili naredbodavaca živ. Naime, ratni zločini ne zastarijevaju, ističe DORH.
Kako se podaci u medijima i podaci nevladinih udruga o broju žrtava koje su stradale za vrijeme ili nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja” u bitnom razlikuju od onih državnog odvjetništva, to je DORH zatražio od nadležnih državnih odvjetništava provođenje potrebnih mjera i radnji kako bi preko policije ili na druge načine utvrdilo pod kojim okolnostima su stradale osobe koje se navode u pojedinim popisima i na taj način točno utvrdio mogući broj žrtava koje su posljedica ubojstava ili počinjenih kaznenih djela ratnih zločina.
 
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

TIJEKOM OBUKE Srušio se avion HRZ-a MIG-21!

Objavljeno

-

By

ilustracija: MORH

Avion MIG-21 tijekom planske obučne aktivnosti srušio se na područje u Virovitičko-podravskoj županiji

Avion Hrvatskog ratnog zrakoplovstva MIG-21 tijekom planske obučne aktivnosti u utorak 6. prosinca 2022. godine prije 14,00 sati srušio se na području kod Slatine u Virovitičko-podravskoj županiji, potvrdio je MORH.

Poduzete su sve mjere i radnje u cilju pronalaska i spašavanja posade.

Pravovremeno ćemo izvijestiti javnost o detaljima, stoji u priopćenju MORH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od 1. siječnja velike promjene vezane za policu dopunskog osiguranja

Objavljeno

-

By

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u utorak je izvijestio da je povisio prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćenu premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a u idućoj godini.  

Osiguranicima kojima ove godine, po članu obitelji, mjesečni prihod nije prelazio 2251,71 kunu, imat će 2023. pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna.

Ovo pravo ostvarivat će i samci ako im mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2814,64 kune.

Navedeni cenzusi primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. godine, navodi HZZO.

U odnosu na ovu godinu, cenzus se za članove obitelji povisuje za 186,11 kuna, a za samce  232,64 kune.

Iz Zavoda su priopćili i da su uskladili cijene lijekova koje se propisuje na liječnički recept te su za 260 pakiranja snizili cijenu. Nove liste lijekova stupaju na snagu petnaestog dana od objave.

Na Osnovnu listu pomagala stavljena su nova istovrsna pomagala iz skupina obloge za ranu i pomagala za urogenitalni sustav. Nove liste pomagala stupaju na snagu 20. prosinca.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog uvođenja eura gase se bankomati: Evo kako možete doći do gotovine

Objavljeno

-

By

Zbog uvođenja eura uskoro će biti dostupno svega 40 posto bankomata. Njih 50-ak ugašeno je u ponedjeljak, a neki su već dočekali i eure.

“Morate obići svaki bankomat, ažurirati ga i nakon toga pripremiti da može prihvatiti novčanice eura. U 4000 bankomata ima preko 40.000 bankomatskih kazeta i svaku pojedinačno moramo prilagoditi za nove dimenzije euro novčanica koje su, naravno, različite dimenzije od novčanica kune”, pojasnio je za RTL izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a Tihomir Mavriček.

Tijekom prosinca neće raditi više od 2700 bankomata – u prijelaznom razdoblju radit će samo oni koji istovremeno mogu isplaćivati i staru i novu valutu. “Ostalih 30-ak posto bankomata, ili 1300 njih, bit će prilagođeno do 15. siječnja 2023. od kada će svi bankomati, oko 4000 njih, biti spremni i isplaćivati isključivo eure”, dodaje Mavriček.

Ogroman posao čeka i zaštitarske službe. “Da prilikom pokušaja bilo kakvog otuđenja novca iz bankomata, novac će se obojiti. Poprimit će zelenkasto-plavu boju, ovisno o kojem se proizvođaču radi i novac je neupotrebljiv”, rekla je za RTL predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica.

Masovno gašenje počet će za 10-ak dana. “Manji broj će biti ugašen do 15. prosinca, a od 15. prosinca će Hrvatska udruga banaka (HUB) objaviti interaktivnu kartu svih bankomata u Hrvatskoj koji su aktivni u realnom vremenu, kako bi svi građani u svakom trenutku znali koji bankomat radi i gdje mogu podignuti gotovinu”, govori za RTL Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka.

Razloga za paniku nema, osim ako na kartici nemate novca jer i u manjim sredinama moći će se do gotovine. “Poseban fokus bio je usmjeren na manje sredine, gdje je manji broj bankomata – banke su na razini HUB-a dogovorile način prilagodbe mreže tako da u svakom trenutku građanima bude na raspolaganju dovoljan broj bankomata u svakom mjestu Hrvatske”, dodaje Maljković.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu