Connect with us

Hrvatska

Za ili protiv otvaranja narodnjačkog kluba u Zadru

Objavljeno

-


Narodnjaci su u hrvatskim gradovima postali fenomen od kojeg neki zarađuju velike novce, dok velik broj mladih ljudi uživa u ritmu turbofolka koji se pogrdnim riječima naziva cajke. Glavni grad Lijepe naše prepun je klubova gdje se pušta takva vrsta glazbe kao, a u zadnje vrijeme i u ostalim većim gradovima. 90-ih, kad je u modi bio disco, a glazba koja asocira na istok puštala se samo u krčmama na rubu grada jer je slušati bilo što srpsko bila sramota.
Zadrani će dobiti narodnjački klub, a što misle o toj vrsti glazbe i otvaranju takvog kluba gdje se sluša turbofolk glazba doznali smo u anketi Z NET-a.
Iako većina tvrdi kako je zbog nedavne situacije presude Gotovine, takvo što vrlo degutantno, neke uopće ne zanima tko će što slušati i od kud potječe ta vrsta glazbe.
Nino Jukić:
– Ne podržavam otvaranje narodnjačkog kluba u Zadru. Smatram da cajkama nije mjesto u Zadru.
 

M.S.

– Nikako ne podržavam otvaranje tog kluba. Takvu vrstu glazbe treba slušati u Srbiji, a ne tu.

 
Josip Plantak:
– Otvaranje narodnjačkog kluba u Zadru nije prikladno događajima zadnjih par dana. Nije prikladno niti za ovaj grad kao ni za podneblje. Zato ne podržavam otvaranje novog narodnjačkog kluba u našem gradu.
 

Tomislav Dražović:

– Dosta je bilo srpskih zločina da bi još i nametnuli njihovu glazbu. Zato ne podržavam otvaranje narodnjačkog kluba.

 
Klara Spremić:
– Svatko ima pravo slušati što hoće. Živimo u demokratskoj državi. Podržavam otvaranje narodnjačkog kluba.
 

T.K.:

– Nije to za mene, ne slušam tu vrstu glazbe. Osobno ne podržavam otvaranje narodnjačkog kluba. Neka se ljudi zabavljaju gdje misle da im je mjesto.

 
Zdenko Zadravec:
– Ne podržavam to i protiv toga sam!
 

I.J.:

– Podržavam, pa svatko ima svoju zabavu i pravo na to.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Fire

    18. travnja 2011. at 15:37

    NE PODRZAVAM !!

     
  2. MArkyy

    18. travnja 2011. at 17:19

    Ljudi moji ne budite glupi i ne pisite clanke ako nemate pojma sto se otvara i koji je program namjenjen za diskoteku “Lampasi ZADAR”..ima na facebooku grupa u kojoj sve pise a posebno je naglaseno da to NECE biti narodnjacki klub!! Bit ce raznovrsni program za svakog po nesto..Domace i strano uglavnom! I ponekad ce gostovat i poneki poznati DJ… Tako da dragi novinari ne huskajte citatelje i nenamecite im price o “narodnjackim klubovima” i slicnim sranjima….A to sto gostuje Neda Ukraden i Ivan zak…Ako imalo imate pojma Neda Ukraden i ivan zak su vise pop pjevaci sa malim elementima folka u svojim pjesmama…

     
    • nja

      19. travnja 2011. at 23:43

      http://www.tulumarka.com/klub/584/disco-club-lampasi
      aj brajo ti ovo lipo pročitaj pa onda nama trabunjaj i brani Lampaše, da citiram ili: Dragana Mirković, Mile Kitić, Boban Rajović, Stojana, Sakić…ovo su sve naše zadarske popularne klapske grupe…daj molim te

       
  3. !

    18. travnja 2011. at 17:21

    Koliko ja znam Zadar vec ima narodnjacki klub i to par godina. Nije stvar u podrzavam, ne podrzavam vec o postivanju zakona i komunalnih propisa. Ako su ista ispostovana nema zapreke da se klub otvori. Osvrnuo bi se i na izjavu Tomislava Drazovica gore o nametanju cajki; nema tu nametanja bolna je istina da ih masu ljudi slusa, pa cak i u Zadru…Da ne bi bilo zabune, cajke mi se gade.

     
  4. blabla

    18. travnja 2011. at 17:32

    a velikih hrvatina bokte…malo se raspitajte što se u lampašima pušta.ima i narodnjaka,ali ima i strane glazbe.samo nek se otvara što god da je!!!!!!!!!

     
  5. la

    19. travnja 2011. at 8:24

    Naša glazba je definitivno prešla na cajke , zar Severina Magazin ili Rozga pjevaju nešto drugo? To je samo hrvatska verzija cajki:
    Ej, sto volim miris kamiona!
    Soferskih gostiona
    hormona do plafona
    muskaraca tona
    turbo je sezona
    Rozga, Bizuterija
    Ja sam ti bila privjesak,
    sto se sija, obmana il’ kopija,
    tvome srcu, samo bizuterija…
    Magazin:
    ko minus i plus, ko Amer i Rus
    u mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
    kakvi prizemni tekstovi… od nekadašnje pop elite na prostoru bivše države do jeftinog turbofolka… kamiona i masnih šofera, štikle koje gaze travu ???, umjesto pravog nakita jeftina i falša bižuterija???

     
  6. Rijetki

    20. travnja 2011. at 1:13

    definiraj mi cajke ako neda ukraden i ivan zak ne pjevaju cajke…
    Zadar je jedini veci grad u Hrvatskoj koji još nije dozvolia u tolikoj mjeri popularizaciju cajki!! I samo zbog toga smo još uvijek posebni kao što smo uvik bili i kakvi bi uvik trebali biti… budimo realni, na cajke vecinom idu one prave ”seljačine” i ”čobani” i to nam ne triba ovdi…
    i nemožeš reći da ”Lampaši” neće biti narodnjački klub, jer to je isto koda kažeš da će se u Zadru otvoriti McDonald’s ali da neće biti hamburgera,pomfrita …
    Ne želimo takav klub ovdi i niti će u Zadru ikad opstati takav narodnjački klub, a to osim mene misli i ostalih 99% posto ljudi iz Zadra!!!
    P.S. zašto gore navedeni Tomislav Dražović nebi stavlja cajke pod srpsku glazbu…nego čija je to glazba !?? ili bi trebali umisto cajki govoriti turbo folk kako oni to tamo zovu
    Zadar u srcu!!!

     
  7. Zeljko K.

    20. travnja 2011. at 11:35

    Nije tragedija sto ce se moci takva glazba slusati u Zadru,tragedija je da je visnjik rasprodan dva puta za labudje jezero,od toga 200 ljudi zna sto je to i voli to…da toliko malogradjana postoji u ovom gradu koji su isli tamo samo zato da ih se vidi i da se zna da se oni razumiju u “kulturne i urbane” stvari…strasno…

     
  8. Miu Miu

    20. travnja 2011. at 11:50

    ne slažem se Zeljko…( znam, kakvih je sve bilo ali opet nema usporedbe u odnosu na “ovo” )
    Ovo je i više nego katastrofa, morala, vrijednosti ljudi…ispod bilo kakvih kriterija..
    čisti prezir i jad…

     
  9. Miu Miu

    20. travnja 2011. at 11:53

    malo je reći..NE PODRŽAVAM!

     
  10. bradati

    21. travnja 2011. at 12:50

  11. HDZLOVESDSS

    21. travnja 2011. at 14:23

    ovo je samo jedna od epizoda u kulturnojj devastaciji i poseljačivanju zadra koje traje već dosta dugo, ono što se desetljećima svira po kragujevcu i šapcu sada je dostupno i kod nas, žalosti da su glavni slušatelji tog smeća mladi ljudi……budućnost možete i sami sa strahom predvidjeti….

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

-

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

-

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

-

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu