Connect with us

Hrvatska

Za ili protiv otvaranja narodnjačkog kluba u Zadru

Objavljeno

-


Narodnjaci su u hrvatskim gradovima postali fenomen od kojeg neki zarađuju velike novce, dok velik broj mladih ljudi uživa u ritmu turbofolka koji se pogrdnim riječima naziva cajke. Glavni grad Lijepe naše prepun je klubova gdje se pušta takva vrsta glazbe kao, a u zadnje vrijeme i u ostalim većim gradovima. 90-ih, kad je u modi bio disco, a glazba koja asocira na istok puštala se samo u krčmama na rubu grada jer je slušati bilo što srpsko bila sramota.
Zadrani će dobiti narodnjački klub, a što misle o toj vrsti glazbe i otvaranju takvog kluba gdje se sluša turbofolk glazba doznali smo u anketi Z NET-a.
Iako većina tvrdi kako je zbog nedavne situacije presude Gotovine, takvo što vrlo degutantno, neke uopće ne zanima tko će što slušati i od kud potječe ta vrsta glazbe.
Nino Jukić:
– Ne podržavam otvaranje narodnjačkog kluba u Zadru. Smatram da cajkama nije mjesto u Zadru.
 

M.S.

– Nikako ne podržavam otvaranje tog kluba. Takvu vrstu glazbe treba slušati u Srbiji, a ne tu.

 
Josip Plantak:
– Otvaranje narodnjačkog kluba u Zadru nije prikladno događajima zadnjih par dana. Nije prikladno niti za ovaj grad kao ni za podneblje. Zato ne podržavam otvaranje novog narodnjačkog kluba u našem gradu.
 

Tomislav Dražović:

– Dosta je bilo srpskih zločina da bi još i nametnuli njihovu glazbu. Zato ne podržavam otvaranje narodnjačkog kluba.

 
Klara Spremić:
– Svatko ima pravo slušati što hoće. Živimo u demokratskoj državi. Podržavam otvaranje narodnjačkog kluba.
 

T.K.:

– Nije to za mene, ne slušam tu vrstu glazbe. Osobno ne podržavam otvaranje narodnjačkog kluba. Neka se ljudi zabavljaju gdje misle da im je mjesto.

 
Zdenko Zadravec:
– Ne podržavam to i protiv toga sam!
 

I.J.:

– Podržavam, pa svatko ima svoju zabavu i pravo na to.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Fire

    18. travnja 2011. at 15:37

    NE PODRZAVAM !!

     
  2. MArkyy

    18. travnja 2011. at 17:19

    Ljudi moji ne budite glupi i ne pisite clanke ako nemate pojma sto se otvara i koji je program namjenjen za diskoteku “Lampasi ZADAR”..ima na facebooku grupa u kojoj sve pise a posebno je naglaseno da to NECE biti narodnjacki klub!! Bit ce raznovrsni program za svakog po nesto..Domace i strano uglavnom! I ponekad ce gostovat i poneki poznati DJ… Tako da dragi novinari ne huskajte citatelje i nenamecite im price o “narodnjackim klubovima” i slicnim sranjima….A to sto gostuje Neda Ukraden i Ivan zak…Ako imalo imate pojma Neda Ukraden i ivan zak su vise pop pjevaci sa malim elementima folka u svojim pjesmama…

     
    • nja

      19. travnja 2011. at 23:43

      http://www.tulumarka.com/klub/584/disco-club-lampasi
      aj brajo ti ovo lipo pročitaj pa onda nama trabunjaj i brani Lampaše, da citiram ili: Dragana Mirković, Mile Kitić, Boban Rajović, Stojana, Sakić…ovo su sve naše zadarske popularne klapske grupe…daj molim te

       
  3. !

    18. travnja 2011. at 17:21

    Koliko ja znam Zadar vec ima narodnjacki klub i to par godina. Nije stvar u podrzavam, ne podrzavam vec o postivanju zakona i komunalnih propisa. Ako su ista ispostovana nema zapreke da se klub otvori. Osvrnuo bi se i na izjavu Tomislava Drazovica gore o nametanju cajki; nema tu nametanja bolna je istina da ih masu ljudi slusa, pa cak i u Zadru…Da ne bi bilo zabune, cajke mi se gade.

     
  4. blabla

    18. travnja 2011. at 17:32

    a velikih hrvatina bokte…malo se raspitajte što se u lampašima pušta.ima i narodnjaka,ali ima i strane glazbe.samo nek se otvara što god da je!!!!!!!!!

     
  5. la

    19. travnja 2011. at 8:24

    Naša glazba je definitivno prešla na cajke , zar Severina Magazin ili Rozga pjevaju nešto drugo? To je samo hrvatska verzija cajki:
    Ej, sto volim miris kamiona!
    Soferskih gostiona
    hormona do plafona
    muskaraca tona
    turbo je sezona
    Rozga, Bizuterija
    Ja sam ti bila privjesak,
    sto se sija, obmana il’ kopija,
    tvome srcu, samo bizuterija…
    Magazin:
    ko minus i plus, ko Amer i Rus
    u mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
    kakvi prizemni tekstovi… od nekadašnje pop elite na prostoru bivše države do jeftinog turbofolka… kamiona i masnih šofera, štikle koje gaze travu ???, umjesto pravog nakita jeftina i falša bižuterija???

     
  6. Rijetki

    20. travnja 2011. at 1:13

    definiraj mi cajke ako neda ukraden i ivan zak ne pjevaju cajke…
    Zadar je jedini veci grad u Hrvatskoj koji još nije dozvolia u tolikoj mjeri popularizaciju cajki!! I samo zbog toga smo još uvijek posebni kao što smo uvik bili i kakvi bi uvik trebali biti… budimo realni, na cajke vecinom idu one prave ”seljačine” i ”čobani” i to nam ne triba ovdi…
    i nemožeš reći da ”Lampaši” neće biti narodnjački klub, jer to je isto koda kažeš da će se u Zadru otvoriti McDonald’s ali da neće biti hamburgera,pomfrita …
    Ne želimo takav klub ovdi i niti će u Zadru ikad opstati takav narodnjački klub, a to osim mene misli i ostalih 99% posto ljudi iz Zadra!!!
    P.S. zašto gore navedeni Tomislav Dražović nebi stavlja cajke pod srpsku glazbu…nego čija je to glazba !?? ili bi trebali umisto cajki govoriti turbo folk kako oni to tamo zovu
    Zadar u srcu!!!

     
  7. Zeljko K.

    20. travnja 2011. at 11:35

    Nije tragedija sto ce se moci takva glazba slusati u Zadru,tragedija je da je visnjik rasprodan dva puta za labudje jezero,od toga 200 ljudi zna sto je to i voli to…da toliko malogradjana postoji u ovom gradu koji su isli tamo samo zato da ih se vidi i da se zna da se oni razumiju u “kulturne i urbane” stvari…strasno…

     
  8. Miu Miu

    20. travnja 2011. at 11:50

    ne slažem se Zeljko…( znam, kakvih je sve bilo ali opet nema usporedbe u odnosu na “ovo” )
    Ovo je i više nego katastrofa, morala, vrijednosti ljudi…ispod bilo kakvih kriterija..
    čisti prezir i jad…

     
  9. Miu Miu

    20. travnja 2011. at 11:53

    malo je reći..NE PODRŽAVAM!

     
  10. bradati

    21. travnja 2011. at 12:50

  11. HDZLOVESDSS

    21. travnja 2011. at 14:23

    ovo je samo jedna od epizoda u kulturnojj devastaciji i poseljačivanju zadra koje traje već dosta dugo, ono što se desetljećima svira po kragujevcu i šapcu sada je dostupno i kod nas, žalosti da su glavni slušatelji tog smeća mladi ljudi……budućnost možete i sami sa strahom predvidjeti….

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu