Connect with us

Hrvatska

"HDZ ne može izgubiti izbore u IX. izbornoj jedinici!"

Objavljeno

-


Predsjednicu Županijske skupštine Zadarske županije i poptredsjednicu HSS-a Zadar, Irenu Devčić Buzov, iz zagrebačkog je Trnja – gdje je rođena – u Zadar dovela ljubav i posao.
– Politika se, moram priznati, slučajno dogodila. Radila sam honorarno kao novinarka na radio Centru i pratila kroz taj posao politiku, sve više. Pratila sam dnevno politička događanja, ali više kao promatrač. Vidjela sam da se politika može događati pored mene ili da ja mogu pokušati biti dio politike, pa jednog dana – ako se stvari poslože – možda mogu nešto učiniti sa idejama ili projektima za koje mislim da su dobri i da bi se mogli realizirati. Kao promatrač koji čita novine ili sluša vijesti teško možete bilo što promijeniti. Ako uđete unutra i uhvatite se s tim u koštac, nije lako, ali možda jednog dana dođete u priliku napraviti nešto. To je bio nekakav poticaj i početak, a početak u HSS-u bio je kroz udrugu žena Hrvatsko srce. Primjetila sam da malo žena ima u politici. Obzirom da sam zainteresirana za uvjetno rečeno ženske teme, premda su to teme svih nas, željela sam podići svijest o tome da smo zaista ravnopravni i da bi trebali ravnopravno razgovarati i ravnopravno donositi odluke i ravnopravno biti zastupljeni u političkim strankama i u javno političkom životu.
* Zašto ste se odlučili baš za HSS?
– HSS mi je po svojim programima zaista bio najbliži, a i struka mi je, obzirom da sam šumar, bila jako bliska. I teme kojima se bavi HSS su mi bile najbliskije od svih ostalih političkih opcija.
* Koje godine ste ušli u HSS?
– 2007. godine. Ovdje u Zadru.
* Dosta se pisalo i govorilo o vašem odlasku sa posljednje sjednice Županijske skupštine. Pisalo se da ste napustili Skupštinu razočarani izborom Mirka Đinđića za ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, također se pisalo da ste otišli iz privatnih razloga… Što je prava istina?
– Prava istina je da sam otišla iz privatnih razloga, bez obzira što se pisalo. Više manje svi i jesu prenijeli točno i svi i jesu prenijeli istinu. I kao što sam rekla, da sam ostala na glasovanju, bila bih suzdržana, što je bio i dogovor klubova vijećnika HSS-a i HSP-a. Zaista sam morala otići i nakon toga sam bila zauzeta par sati iz privatnih razloga koje smatram da zaista nikome ne trebam objašnjavati. To je prava istina.
* Stekao se dojam na toj sjednici da je vaš potpredsjednik u Skupštini, gospodin Grgo Batur, ostao zatečen vašim odlaskom?
– Mislim da nije bio zatečen. Nisam najavila prije da ću morati otići jer se termin poklopio, a ja sam se nadala da ću moći ostati što duže. Međutim, dogodilo se da sam morala otići.
* Jeste li zadovoljni koalicijom sa HDZ-om u Zadru?
– Koalicija kao takva ima puno stranaka, tako da dogovor i komunikacija unutar koalicije je možda malo teža i otežana, što bi navela kao trenutno jedini pravi problem unutar koalicije. Dakle, imamo malo problema sa komunikacijom obzirom da nas je dosta i ja vjerujem da je to iz tehničkih razloga dosta teško dogovoriti i iskontrolirati. Smatram da koalicija dobro funkcionira, koliko može dobro funkcionirati, s time da uvijek može bolje, naravno. No ako bi govorili o problemima – a u svakoj koaliciji problema ima – ovdje bi navela možda komunikaciju.
* Mislite na komunikaciju između pojedinaca, ili?
– Između stranaka. Između ljudi je komunikacija jako dobra. Svi smo mi ili prijatelji ili poznanici. S nekim se volite malo više, s nekim malo manje, ali je ovo baš što se tiče stranaka.
* Što je konkretno Županija napravila otkada joj je Stipe Zrilić na čelu da se poboljša kvaliteta života u Zadarskoj županiji? Ima dosta problema na otocima, ima dosta problema po ruralnim dijelovima županije i tu se stječe dojam da se godinama ništa ne mijenja?
– Ne bih se složila da se ništa ne mijenja. Postavili ste mi pitanje koje biste trebali postaviti županu, ja sam predsjednica Skupštine, koja je predstavnička vlast, a izvršna vlast je župan sa dožupanima i svojim suradnicima. Čisto kao promatrač, ne mogu reći da se nije učinilo ništa ili da se učinilo malo. Mislim da se Zadarska županija može pohvaliti sa dosta projekata, da se može pohvaliti sa dosta stvari koje su učinjene. Da postoji problem razvoja otoka i ruralnih krajeva, to je točno, međutim tu mislim da Zadarska županija nije jedina ili nije izuzetak. To je nešto na čemu se treba dugotrajnije raditi. U Zadarskoj županiji se na tome dosta radi i u svakom slučaju idemo u jednom pravcu gdje možemo postići još dosta toga, od razvoja turizma na otocima do razvoja poljoprivrede u ruralnim krajevima. Imamo sve predispozicije da spojimo i jedno i drugo, i turizam i poljoprivredu, pa da naša županija postane brand u tom pogledu i napravi veliki uspjeh.
* Jeste li zadovoljni sa radom gospodina župana Stipe Zrilića?
– Ja osobno sam zadovoljna. Odnos župana prema meni kao predsjednici Skupštine je zadovoljavajući. Ne mogu ga usporediti ni sa čim drugim jer sam tek postala predsjednica Skupštine, pa ne mogu uspoređivati. Općenito, rad župana bih mogla ocijeniti kao vrlo dobar, tu se uvijek može napraviti više stvari. Ono što se za župana mora reći – voljeli ga ili ne, da je zaista veliki radnik.
* Na jednoj Županijskoj skupštini ste istupili i postavili pitanje županu vezano uz smanjenje plaća dužnosnicima i djelatnicma Županije. Vaši koalicijski partneri iz HDZ-a su ismijali to vaše pitanje. Koliku imate slobodu u koaliciji?
– Kao što ste po tom pitanju mogli vidjeti, imam slobodu. Možemo pitati, možemo postaviti pitanje koje god nam padne na pamet, nešto o čemu promišljamo ili na što bi trebalo skrenuti pažnju. Bili u koaliciji, na vlasti ili u opoziciji, potrebno je kritički promišljati. Ne hvaliti sami sebe, pohvaliti se s onim što je napravljeno dobro. Nitko nije bez mane, ni oni na vlasti, ni oporba. Ni oporba ne bi trebala samo upirati prstom i ukazivati na ono što nije dobro, već i pohvaliti ono što se radi dobro. Naravno da je zadatak oporbe ukazivati na loše stvari, ali ne uvijek samo loše. Ajmo svi zajedno raditi za dobrobit Zadarske županije!
* Kako komentirate aktualno stanje u zemlji? Prosvjede fejsbukovaca, prosvjede branitelja, borbu protiv korupcije i kriminala kojega je previše. Sve je kumuliralo i moglo bi eksplodirati danas, osuđujućom presudom hrvatskim generalima, slažete li se?
– Mislim da ste tu u pravu. Situacija u zemlji nije dobra. Ono što također nije dobro jest taj nekakav negativizam koji se javio kod većeg djela stanovništva u Hrvatskoj. Taj jaki negativizam koji je trenutno prisutan ne može pomoći nikome. Imam dojam da je Hrvatsku zahvatila nekakva “histerija”. Kao što nije dobra pozitivna histerija, tako definitivno nije dobra ni ova negativna. Pitanje je kako će to sve skupa završiti.
* Mislite li da se ljudi s pravom osjećaju izdanima, prevarenima od strane vlasti?
– Mislim da dobrim djelom da, ali i određenim djelom ne. Broj nezaposlenih veliki je problem od kojeg ne možemo bježati, gospodarski rast koji je takav kakav je, vanjski dug koji nam je omča oko vrata. To su sve stvari pred kojima ne možemo zatvarati oči kao da se to događa nekom drugom. To se događa nama! Negativizam i histerija koji su zahvatili Hrvatsku ne mogu iznjedriti ništa dobro.
* Kakvu presudu očekujete za hrvatske generale?
– Naravno, voljela bih da za svu trojicu generala budu oslobađajuće presude.

* Koliko je to realno očekivati?
– Strah me reći. Ne znam, zaista ne znam. Svi se nadamo, očekujemo i molimo se za to da budu oslobađajuće presude za svu trojicu. Zaista se toplo nadam da će biti oslobađajuće.
* Mislite li da je Hrvatska dovoljno napravila na njihovoj obrani? Je li se moglo i moralo napraviti više?
– Mislim da je napravljeno dovoljno. Ovako sa pozicije promatrača mislim da je napravljeno dovoljno.
* Kakve rezultate parlamentarnih izbora očekujete?
– Svakako bih željela da HSS osvoji dva mandata u devetoj izbornoj jedinici. Ali, osvojimo li jedan mandat u devetoj izbornoj jedinici, možemo biti jako zadovoljni.
* Znači li to da ćemo vas gledati u Saboru?
– Ne. Mene sigurno ne.
* Nemate ambicija za Sabor?
– U ovom trenutku nemam.
* Što će se dogoditi ako HDZ izgubi izbore u devetoj izbornoj jedinici?
– Ne može HDZ izgubiti izbore u devetoj izbornoj jedinici! Može osvojiti manje mandata nego 2007., ali izgubiti ne može.
* Postojala je priča o prelasku dožupana Stanka Zrilića u HSS. Znate li što o tome?
– Isto koliko i vi. Samo špekulacije iz medija, ništa drugo.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. miho

    15. travnja 2011. at 9:21

    sto je ovo?ko je ova?zna li ko?

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.

Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.

U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.

Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.

Nastavi čitati

Hrvatska

KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.

Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.

Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

panceta lidl
HAPIH

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.

Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.

Nastavi čitati

Hrvatska

Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?

Objavljeno

-

By

Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.

Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.

Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?

Što pokazuju sezonski prognostički modeli?

Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.

Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.

Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.

Kasna jesen – postupni ulazak u zimu

Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.

Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.

Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.

Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.

Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora

Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.

Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.

Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.

Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.

U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.

Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.

Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.

El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?

Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.

Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.

Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.

Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.

U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.

Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.

Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.

Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu

Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.

To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.

Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.

Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.

Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.

Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima

Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.

Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.

Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.

Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.

Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.

Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.

Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.

Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.

Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.

Napomena o pouzdanosti prognoze

Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu