Hrvatska
"HDZ ne može izgubiti izbore u IX. izbornoj jedinici!"

Predsjednicu Županijske skupštine Zadarske županije i poptredsjednicu HSS-a Zadar, Irenu Devčić Buzov, iz zagrebačkog je Trnja – gdje je rođena – u Zadar dovela ljubav i posao.
– Politika se, moram priznati, slučajno dogodila. Radila sam honorarno kao novinarka na radio Centru i pratila kroz taj posao politiku, sve više. Pratila sam dnevno politička događanja, ali više kao promatrač. Vidjela sam da se politika može događati pored mene ili da ja mogu pokušati biti dio politike, pa jednog dana – ako se stvari poslože – možda mogu nešto učiniti sa idejama ili projektima za koje mislim da su dobri i da bi se mogli realizirati. Kao promatrač koji čita novine ili sluša vijesti teško možete bilo što promijeniti. Ako uđete unutra i uhvatite se s tim u koštac, nije lako, ali možda jednog dana dođete u priliku napraviti nešto. To je bio nekakav poticaj i početak, a početak u HSS-u bio je kroz udrugu žena Hrvatsko srce. Primjetila sam da malo žena ima u politici. Obzirom da sam zainteresirana za uvjetno rečeno ženske teme, premda su to teme svih nas, željela sam podići svijest o tome da smo zaista ravnopravni i da bi trebali ravnopravno razgovarati i ravnopravno donositi odluke i ravnopravno biti zastupljeni u političkim strankama i u javno političkom životu.
* Zašto ste se odlučili baš za HSS?
– HSS mi je po svojim programima zaista bio najbliži, a i struka mi je, obzirom da sam šumar, bila jako bliska. I teme kojima se bavi HSS su mi bile najbliskije od svih ostalih političkih opcija.
* Koje godine ste ušli u HSS?
– 2007. godine. Ovdje u Zadru.
* Dosta se pisalo i govorilo o vašem odlasku sa posljednje sjednice Županijske skupštine. Pisalo se da ste napustili Skupštinu razočarani izborom Mirka Đinđića za ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, također se pisalo da ste otišli iz privatnih razloga… Što je prava istina?
– Prava istina je da sam otišla iz privatnih razloga, bez obzira što se pisalo. Više manje svi i jesu prenijeli točno i svi i jesu prenijeli istinu. I kao što sam rekla, da sam ostala na glasovanju, bila bih suzdržana, što je bio i dogovor klubova vijećnika HSS-a i HSP-a. Zaista sam morala otići i nakon toga sam bila zauzeta par sati iz privatnih razloga koje smatram da zaista nikome ne trebam objašnjavati. To je prava istina.
* Stekao se dojam na toj sjednici da je vaš potpredsjednik u Skupštini, gospodin Grgo Batur, ostao zatečen vašim odlaskom?
– Mislim da nije bio zatečen. Nisam najavila prije da ću morati otići jer se termin poklopio, a ja sam se nadala da ću moći ostati što duže. Međutim, dogodilo se da sam morala otići.
* Jeste li zadovoljni koalicijom sa HDZ-om u Zadru?
– Koalicija kao takva ima puno stranaka, tako da dogovor i komunikacija unutar koalicije je možda malo teža i otežana, što bi navela kao trenutno jedini pravi problem unutar koalicije. Dakle, imamo malo problema sa komunikacijom obzirom da nas je dosta i ja vjerujem da je to iz tehničkih razloga dosta teško dogovoriti i iskontrolirati. Smatram da koalicija dobro funkcionira, koliko može dobro funkcionirati, s time da uvijek može bolje, naravno. No ako bi govorili o problemima – a u svakoj koaliciji problema ima – ovdje bi navela možda komunikaciju.
* Mislite na komunikaciju između pojedinaca, ili?
– Između stranaka. Između ljudi je komunikacija jako dobra. Svi smo mi ili prijatelji ili poznanici. S nekim se volite malo više, s nekim malo manje, ali je ovo baš što se tiče stranaka.
* Što je konkretno Županija napravila otkada joj je Stipe Zrilić na čelu da se poboljša kvaliteta života u Zadarskoj županiji? Ima dosta problema na otocima, ima dosta problema po ruralnim dijelovima županije i tu se stječe dojam da se godinama ništa ne mijenja?
– Ne bih se složila da se ništa ne mijenja. Postavili ste mi pitanje koje biste trebali postaviti županu, ja sam predsjednica Skupštine, koja je predstavnička vlast, a izvršna vlast je župan sa dožupanima i svojim suradnicima. Čisto kao promatrač, ne mogu reći da se nije učinilo ništa ili da se učinilo malo. Mislim da se Zadarska županija može pohvaliti sa dosta projekata, da se može pohvaliti sa dosta stvari koje su učinjene. Da postoji problem razvoja otoka i ruralnih krajeva, to je točno, međutim tu mislim da Zadarska županija nije jedina ili nije izuzetak. To je nešto na čemu se treba dugotrajnije raditi. U Zadarskoj županiji se na tome dosta radi i u svakom slučaju idemo u jednom pravcu gdje možemo postići još dosta toga, od razvoja turizma na otocima do razvoja poljoprivrede u ruralnim krajevima. Imamo sve predispozicije da spojimo i jedno i drugo, i turizam i poljoprivredu, pa da naša županija postane brand u tom pogledu i napravi veliki uspjeh.
* Jeste li zadovoljni sa radom gospodina župana Stipe Zrilića?
– Ja osobno sam zadovoljna. Odnos župana prema meni kao predsjednici Skupštine je zadovoljavajući. Ne mogu ga usporediti ni sa čim drugim jer sam tek postala predsjednica Skupštine, pa ne mogu uspoređivati. Općenito, rad župana bih mogla ocijeniti kao vrlo dobar, tu se uvijek može napraviti više stvari. Ono što se za župana mora reći – voljeli ga ili ne, da je zaista veliki radnik.
* Na jednoj Županijskoj skupštini ste istupili i postavili pitanje županu vezano uz smanjenje plaća dužnosnicima i djelatnicma Županije. Vaši koalicijski partneri iz HDZ-a su ismijali to vaše pitanje. Koliku imate slobodu u koaliciji?
– Kao što ste po tom pitanju mogli vidjeti, imam slobodu. Možemo pitati, možemo postaviti pitanje koje god nam padne na pamet, nešto o čemu promišljamo ili na što bi trebalo skrenuti pažnju. Bili u koaliciji, na vlasti ili u opoziciji, potrebno je kritički promišljati. Ne hvaliti sami sebe, pohvaliti se s onim što je napravljeno dobro. Nitko nije bez mane, ni oni na vlasti, ni oporba. Ni oporba ne bi trebala samo upirati prstom i ukazivati na ono što nije dobro, već i pohvaliti ono što se radi dobro. Naravno da je zadatak oporbe ukazivati na loše stvari, ali ne uvijek samo loše. Ajmo svi zajedno raditi za dobrobit Zadarske županije!
* Kako komentirate aktualno stanje u zemlji? Prosvjede fejsbukovaca, prosvjede branitelja, borbu protiv korupcije i kriminala kojega je previše. Sve je kumuliralo i moglo bi eksplodirati danas, osuđujućom presudom hrvatskim generalima, slažete li se?
– Mislim da ste tu u pravu. Situacija u zemlji nije dobra. Ono što također nije dobro jest taj nekakav negativizam koji se javio kod većeg djela stanovništva u Hrvatskoj. Taj jaki negativizam koji je trenutno prisutan ne može pomoći nikome. Imam dojam da je Hrvatsku zahvatila nekakva “histerija”. Kao što nije dobra pozitivna histerija, tako definitivno nije dobra ni ova negativna. Pitanje je kako će to sve skupa završiti.
* Mislite li da se ljudi s pravom osjećaju izdanima, prevarenima od strane vlasti?
– Mislim da dobrim djelom da, ali i određenim djelom ne. Broj nezaposlenih veliki je problem od kojeg ne možemo bježati, gospodarski rast koji je takav kakav je, vanjski dug koji nam je omča oko vrata. To su sve stvari pred kojima ne možemo zatvarati oči kao da se to događa nekom drugom. To se događa nama! Negativizam i histerija koji su zahvatili Hrvatsku ne mogu iznjedriti ništa dobro.
* Kakvu presudu očekujete za hrvatske generale?
– Naravno, voljela bih da za svu trojicu generala budu oslobađajuće presude.

* Koliko je to realno očekivati?
– Strah me reći. Ne znam, zaista ne znam. Svi se nadamo, očekujemo i molimo se za to da budu oslobađajuće presude za svu trojicu. Zaista se toplo nadam da će biti oslobađajuće.
* Mislite li da je Hrvatska dovoljno napravila na njihovoj obrani? Je li se moglo i moralo napraviti više?
– Mislim da je napravljeno dovoljno. Ovako sa pozicije promatrača mislim da je napravljeno dovoljno.
* Kakve rezultate parlamentarnih izbora očekujete?
– Svakako bih željela da HSS osvoji dva mandata u devetoj izbornoj jedinici. Ali, osvojimo li jedan mandat u devetoj izbornoj jedinici, možemo biti jako zadovoljni.
* Znači li to da ćemo vas gledati u Saboru?
– Ne. Mene sigurno ne.
* Nemate ambicija za Sabor?
– U ovom trenutku nemam.
* Što će se dogoditi ako HDZ izgubi izbore u devetoj izbornoj jedinici?
– Ne može HDZ izgubiti izbore u devetoj izbornoj jedinici! Može osvojiti manje mandata nego 2007., ali izgubiti ne može.
* Postojala je priča o prelasku dožupana Stanka Zrilića u HSS. Znate li što o tome?
– Isto koliko i vi. Samo špekulacije iz medija, ništa drugo.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA







miho
15. travnja 2011. at 9:21
sto je ovo?ko je ova?zna li ko?