Nekategorizirano
MUKE PO SLOBODANU

Tek započeti po(t)pis hrvatskog življa izazvao je bučne polemike na svim razinama društva, naročito u onim dijelovima koji nemaju pojma što to znači, kako izgleda, čemu služi, a ponajviše tko će od toga imati najviše koristi. Svi vide teorije zavjere, atak na njihove slobode , a oni od toga nemaju ništa. Razočarani u zajedničko dobro pomno prate da im se ne omakne kakva nesmotrenost od koje će netko profitirati, a oni, kao i uvijek, biti izigrani. Opečeni i u hladno pušu. Sve te curice-popisivačice mogu biti bilo tko, mogu ispipati ono što godinama pomno krijemo od države i bližnjih i nije dobro u poznim godinama ispasti budalast. Zar poslije svih prijevara čije posljedice proživljavamo? I, tko nas može natjerati da danima uređujemo dnevni boravak za nekakvo opće dobro. Dobro može biti samo naše, a ovdje se ne vidi.
Rekli bismo tipično hrvatski. Ono, jest da državna uprava krši Ustav RH i niz na njemu temeljenih zakona, ali ni više ni manje od bilo koje banke kada želimo podići i najmanji kredit. Tada sumnjamo manje zbog jednostavne činjenice da više vjerujemo onome tko nas jače stisne. A banke stvarno stisnu. Znamo da se nismo dužni izjašnjavati o osjećajima i uvjerenjima, čak ni državi, ali ako iza svega stoji naš Župan, zbog čije snage autoriteta moramo otvoriti vrata i sudjelovati za opće dobro onda se stvari mijenjaju.
Ja osobno ne vidim koristi ni opće ni svoje, jer sam uvjeren kako se na krivo postavljena pitanja ne može dobiti točan odgovor. Što se zbraja više netočnih odgovora to je krajnji rezultat netočniji. Ali, ne treba biti kokoš da se prepozna mućak i površno proučavajući upitnik na internetu podlijegao sam i sam raznim teorijama i zaključio da 170 milijuna, koliko popis košta, ionako ne bi bilo pametno upotrijebljeno. Možda još koji skupocijeni BMW za nekog miljenika vlasti u što sam bio sigurniji nego u promašaj popisa. I, popisah se već prvog dana. Domoljubni adrenalin me odmah izbacio u prvi kafić i kada sam pomislio da sam za ovaj mjesec napravio dovoljno dobrih djela naletih na TV reportažu s terena i jade izvjesnog Slobodana. Da ga ne znam lakše bi mi bilo. Zamalo ne upropastiše sva njegova dotadašnja životna postignuća koja, kad se saberu, stanu u tri riječi: pripadnik nacionalne manjine.
Krenulo Slobi pa se raspričao o jadima koji ga snađoše, sam postavlja pitanja i daje odgovore, malo zaključuje, predlaže, vrijeđa, kao politički funkcioner od formata svjestan kvaliteta i važnosti koja mu se daje, uči sve nas kako ga ubuduće moramo bezuvjetno poštivati. Digao je Slobo uzbunu u državi u vanradno vrijeme, na više razina. Ako je i od Slobodana, pripadnika nacionalne manjine – previše je. A, evo zašto:
Pred zakonom su svi ljudi jednaki… Nitko nema pravo vrijeđati pripadnost, opredjeljenje, osjećaje drugih ljudi i svatko ih može neometano izražavati itd. itd. Uvjeren sam da baš ovako Slobodan gleda na stvari i to je u redu, ali sam siguran kako mu nitko nije dojavio kako isto tako manjina ne može koristi te blagodeti demokracije na račun većine i raditi ono što on radi. Znajući ga vjerujem da njegova samouvjerenost izvire baš iz neznanja te sitnice. No, tamo gdje on politički djeluje to je zanemarivo.
Međutim, Slobo me potakao na drugo razmišljanje, ono o praktičnom političkom statusu pojedinaca većinskog dijela društva, onog koji ni po kojoj osnovi ne uživa posebnu ustavnu i zakonsku zaštitu, već navodno ukupnu, većinsku, koju (ne)osjeća svatko i nitko. Ja sigurno ne, a vjerujem da malo tko drugi (ako ne pripada posebnoj skupini ) može alarmirati zaštitu poput Slobodana kada mu se učini da je zakinut u svojim pravima. Ne mogu zamisliti priliku da zovem neku političku personu u Zagrebu, svog župana, gradonačelnika ili predsjednika mjesnog odbora, kada mi naruše prava. Možda bi i mogao kada bi imao ozbiljnu ulogu poput njega da, kako kaže, broj članova svoje skupine podignem sa 4,5 na 14,5 , ali moja uloga i prava su minorna. Ja sam dio mase i pripada mi onoliko prava koliko zgrabim u masi.
Nažalost ne pripadam ni jednoj manjinskoj društvenoj skupini, ne mogu računati na zaštitu udruge „Iskorak“kada mi kažu da sam gay, nisam Rom i svatko mi može reći da sam cigan bez prava na zaštitu, nisam bivši narkoman i svatko mi može reći da sam drogeraš, nisam bivši robijaš i svatko mi može reći da sam kriminalac i uvijek mi ostaje da šutim svjestan da nemam sve one zaštitnike s kojima se razmeće Slobodan i svi oni koji uživaju manjinsku zaštitu. Tko štiti naprimjer blagajnicu u trgovačkom centru, koju bar jednom dnevno izvrijeđaju barem po tri osnove po kojima je „štiti“ Ustav RH. Kako sam duboko uvjeren da su u ovoj zemlji bitno ugrožena prava većine ljudi bez obzira na vjersku, nacionalnu ili drugu posebnost predlažem raznim Slobodanima da iskoriste korektor, koji ima svaki popisivač, te očiti višak energije upotrijebe drugdje. Daj Bože da su u ovoj zemlji najveći problemi pogreške pri upisu Pupovčevih štićenika za koje sam sklon vjerovati da su prenapuhane.
Nitko nema pravo ugrožavati bilo čija manjinska prava, ali pripadnici manjina morali bi biti svjesni činjenice da većina nema veća već ista prava, nerijetko i manja. Uz svoja prava, koja očito znaju, morali bi biti svjesni i svojih obveza prema drugima.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin19 sati prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSUBOTA, KATEDRALA: Svećeničko ređenje fra Antonia Gospića
-
magazin4 dana prijePočinje KvartArt festival! Donosimo detaljan program…





