Connect with us

Hrvatska

30 mlrd kn nikad se neće naplatiti?

Objavljeno

-

Novac (foto: Žeminea Čotrić)
Ukupna iznos neizvršenih osnova za plaćanje na kraju siječnja ove godine iznosio je 36,7 milijardi kuna i u odnosu na prosinac porastao je za 2,5 posto prvenstveno zbog povećanja neizvršenih obveza dugotrajno blokiranih poslovnih subjekata, rečeno je na konferenciji za novinare Financijske agencije (Fine).
Od ukupnoga iznosa dospjelih nepodmirenih obveza, manji dio odnosno 6,1 milijardi kuna odnosi se na poslovne subjekte koji su blokirani do 360 dana, a na one koji su u blokadi više od 360 dana odnosi se 30,6 milijardi kuna ili 83,3 posto, rekao je član Uprave Fine Ante Šimunović. Pritom ističe da kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, duže od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 41 posto. Prema njegovim podacima, udio blokiranih poslovnih subjekata bez zaposlenih je 55 posto, a takvih je 44.224.
Prema ocjeni čelnika Fine, dugovanja iz dugotrajnih blokada mogu se smatrati nenaplativima te napominje da se od 1. siječnja 2012. godine na temelju Ovršnog zakona, obustavljaju sve prisilne naplate dugova starijih od godine dana. Ovršnim je zakonom, naime, propisano postupanje u slučaju kad ovrhovoditelj ne bude namiren u roku od godine dana od dostave obavijesti ovršnog tijela koje provodi ovrhu. U skladu s tim Fina će od 1. siječnja 2012. obustaviti izvršenje navedenih osnova, ako do navedenog roka ovrhovoditelj ne zatraži da se nastavi s provođenjem ovrhe. S te osnove smanjit će se insolventnost za sve ovrhe za koje ovrhovoditelji ne zatraže da se nastavi s njihovim provođenjem.
Šimunović upozorava da vlasnici društava s ograničenom odgovornošću, odgovoraju za financijska sredstva do iznosa temeljnog kapitala koji su unijeli u društvo te da se o tom mora voditi računa kad se posluje s d.o.o.-ima. Na pitanje kako stati na kraj pojavi osnivanja novih tvrtki koje vlasnici tvrtki-dužnika osnivaju i nastavljaju poslovati, Šimunović odgovara da je u izmjenama Zakona o sudskom registru smanjena takva mogućnost jer će osnivači morati dokazati da su podmirili sva dugovanja. Također, više nema mogućnosti zaštite sredstava dužnika od ovrhe prebacivanjem u oročenu štednju jer ona više nije izuzeta od ovrhe, a vjerovnicima će biti lakše i jer će do sredstava dužnika moći doći na jednom mjestu – u Fini, a ne kao dosad po bankama u kojima dužnik ima otvoren račun, kaže Šimunović.
Šimunović naglašava da na strani dužnika nema države i velikih državnih sustava te da je država na strani vjerovnika. Upitan za komentar tvrdnji Hrvatskog helsinškog odbora po kojima se građanima nezakonito plijene sredstva iz socijalnih transfera (rodiljne naknade, alimentacije i sl.), odgovorio je da građani suočeni s ovrhama trebaju otvoriti poseban račun za takve uplate te da ta sredstva prema Ovršnom zakonu nisu predmet ovrhe. Građane je uputio na internetske stranica Ministarstva financija na kojima je objašnjena procedura zaštite ‘socijalnih’ sredstava pri ovrhama.
Podaci Fine pokazuju da je prema djelatnostima insolventnost najprisutnija u trgovini, s učešćem od 33 posto u ukupnom iznosu blokada. Slijedi građevinarstvo sa 21,3 posto i prerađivačka industrija sa 14,9 posto, javlja Hina. Prema teritorijalnoj raspodjeli najviše blokiranih poslovnih subjekata je u Gradu Zagrebu, s učešćem od 36,6 posto, a insolventnost je značajnije zastupljena i u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ODOBRENJE EUROPSKE KOMISIJE Brašno od kukaca može se kupiti i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U posljednje vrijeme zanimanje javnosti privuklo je nedavno odobrenje Europske komisije o mogućnosti prodaje brašna od kukaca i u hrvatskim trgovinama. Jedna je tvrtka s dalekog istoka zatražila od Europske komisije odobrenje da taj svoj, za naše podneblje neobičan proizvod, prodaje i na starom kontinentu. I odobreno joj je. Tako se brašno od kukaca može kupiti i u Hrvatskoj.

Kućni šturci, kukci su od kojih se radi brašno puno proteina i koje se može upotrebljavati u proizvodnji kruha, tjestenine, grickalica, pa čak i slastica. Neki naši sugrađani kojima je u opisu posla da putuju svijetom i hrane se nama neobičnim jelima, o brašnu od kukaca imaju samo riječi hvale.

– Ne vidim u tome ništa sporno zato što je to vrlo vrijedan izvor proteina, hrana kao i svaka druga koja se u drugim zemljama koristi redovito, ne škodi, nema štetnih sastojaka, za HRT Regionalni dnevnik rekao je Goran Šafarek, biolog i istraživač.

Različitim vrstama kukaca u prehrani već se dugo koriste Južna Amerika, Azija, Afrika, Oceanija. Brašno od kućnog zrikavca ili šturka na europskom je tržištu mjesec dana, nakon što ga je odobrila Europska komisija.

– Nažalost, u onom jednom prostoru donošenja odluke kad je postojala mogućnost eventualno neke reakcije od Europskog parlamenta, to nije uslijedilo, dakle europski zastupnici su mogli dati svoj prigovor rezolucijom. Ovdje je ta reakcija izostala. Jedino je Mađarska bila protiv, ona se općenito protivi stavljanju insekata u jelovnike, kazala je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

No, nisu, pa se brašno od kukaca već tjedan dana smije prodavati i u hrvatskim trgovinama. Mišljenja građana podijeljena su.

– Jeo sam kukce u Kini i stvarno su dobri, puni proteina, treba probati, možda su dobri, zašto ne, rekao je jedan od građana.

Sada se protiv brašna od kukaca mogu boriti jedino naši ratari na poljima, proizvodeći i dalje dovoljne količine pšenice za hrvatske potrebe.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Ocjene na državnoj maturi značajno lošije od onih u školi

Objavljeno

-

By

Ocjene maturanata na ispitima državne mature 2022. lošije su od ocjena u završnom razredu srednje škole, pogotovo u izbornim predmetima iz kojih su u prosjeku bili odlikaši dok je ocjena na maturi bila trojka, primjerice iz kemije je prosječna ocjena u školi bila 4,52, a na maturi 2,83.

Podaci iz Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju, naime, da najviše prosječne ocjene iz obveznih predmeta (matematika, hrvatski, engleski) učenici ostvaruju u osmom razredu osnovne škole, zatim u četvrtom razredu srednje škole. Ocjene padaju na višoj razini ispita državne mature, a najniže su na ispitima na osnovnoj razini.

I što se tiče ocjena izbornih predmeta situacija je ista – u završnom razredu srednje škole više su od onih koje ostvaruju na maturi. Najveća razlika prošle godine bila je na ispitu politike i gospodarstva koji su učenici najlošije napisali od izbornih predmeta na maturi – 2,15 naspram 4,41 u četvrtom razredu srednje škole.

Prosječna ocjena iz fizike na maturi je iznosila 2,52, a četvrtom razredu srednje 4,12, iz biologije je na maturi bila 2,83, a u srednjoj 4,51, kemiju su maturanti napisali za 2,83, a u srednjoj su imali 4,52.

Iz povijesti je lani prosječna ocjena na maturi iznosila 2,7, dok je u četvrtom razredu srednje bila 4,73, geografiju su maturanti znali za 3,23, a u srednjoj za 4,55.

Filozofiju su napisali za 2,74, dok su u srednjoj imali 4,76, a likovni su na maturi imali 2,77, a u školi 4,86, glazbeni 3,29 na maturi a 4,97 u školi.

Najbolje škole na maturi iz engleskog i matematike imale bolje ocjene nego u završnom razredu srednje

Što se tiče obveznih predmeta, najbolju prosječnu ocjenu iz matematike ostvarili su učenici XV. gimnazije Zagreb – 4,75, koji su u srednjoj imali niži prosjek – 4,07, a slijedi III. gimnazija Split, čiji su učenici na maturi iz matematike imali prosječnu ocjenu 4,58, dok im je prosječna zaključna ocjena u četvrtom razredu bila 3,76.

Što se tiče engleskog jezika, najvišu prosječnu ocjenu – 4,90 postigli su učenici XV. gimnazije u Zagrebu, s gotovo istom zaključnom ocjenom – 4,91. Slijede ih učenici V. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz engleskog bila 4,83, a školska 4,72.

Iz hrvatskog su najbolju prosječnu ocjenu na maturi ostvarili maturanti Gimnazije Franje Petrića u Zadru, s prosječnom ocjenom 4,47. Prosječna zaključna ocjena na kraju četvrtog razreda kod učenika te gimnazije iznosila je 4,52. Slijede ih maturanti II. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz hrvatskog bila 4,44, a na kraju četvrtog razreda 4,82.

Lani je prosječna ocjena iz matematike u četvrtom razredu srednje iznosila 3,19, prosječna ocjena na višoj razini mature bila je 3,12, a na nižoj razini 2,24.

Iz engleskog je lani prosječna ocjena u četvrtom razredu srednje iznosila 4,05, na maturi na višoj razini bila je 4,10, dok je prosjek na osnovnoj razini 3,45.

Prosječna ocjena iz hrvatskog jezika u četvrtom razredu srednje iznosila je 3,68, prosječna ocjena koju su lani ostvarili pristupnici više razine bila je 3,21, dok je prosjek ocjena na nižoj razini bio niži – 2,45.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

UPOZORENJE IZ MUP-a: Sljedeći tjedan dulja čekanja na granici sa Crnom Gorom, Srbijom i BiH

Objavljeno

-

By

foto: MUP RH

Kako bi se izbjegla dulja čekanja na provedbu granične kontrole preporučamo korištenje alternativnih cestovnih graničnih prijelaza, poručuju iz MUP-a

Ministarstvo unutarnjih poslova obavještava putnike koji putuju preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske da će se u noćnim satima između 7. i 8. veljače (utorak i srijeda) provesti redovno održavanje Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom (NISUDG).

Zbog navedenog će na većini graničnih prijelaza doći do prekida rada NISUDG sustava, što će uzrokovati prekide odnosno odgode u provedbi granične kontrole putnika, a posljedično i dulje vrijeme za prelazak državne granice. Slijedom navedenog, kako bi putnici izbjegli dulja čekanja na provedbu granične kontrole na tim graničnim prijelazima, preporučujemo da u navedeno vrijeme koriste alternativne cestovne granične prijelaze:

Tovarnik – na granici s Republikom Srbijom

Bajakovo – na granici s Republikom Srbijom

Županja – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Slavonski Brod  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Stara Gradiška  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Maljevac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Ličko Petrovo Selo  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Jasenovac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Kamensko  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Vinjani Donji  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Nova Sela  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Karasovići – na granici s Crnom Gorom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu