Connect with us

Hrvatska

Svečana sjednica u povodu Dana Sveučilišta u Zadru

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet (Foto: Ivan Katalinić)
Sveučilište u Zadru danas je svečano proslavilo 9. obljetnicu u Svečanoj dvorani. Uvaženi uzvanici, dekani, prodekani, rektori, prorektori s hrvatskih i inozemniih Sveučilišta održali su pozdravni govor te čestitali. Svečanosti su nazočili i zadarski političari na čelu s gradonačelnikom Zvonimirem Vrančićem, kao i predstavnik Crkve Milivoj Bolobanić. Svečanosti su nazočili i ravantelji muzeja, kao i ravnatelj Gradske knjižnice Ivan Pehar, ravnateljica Kazališta lutaka Zadar Iris Tumba-Pavić, profesori, znanstvenici i studenti Sveučilišta u Zadru.
Gradonačenik Zadra Zvonimir Vrančić čestitao je Sveučilištu te naglasio suradnju Grada kao i nastojanju u daljnjem razvoju.
– Nakon deset godina dokazali smo doprinos u obnovi i razvoju Sveučilišta. Grad Zadar napravio je značajne iskorake u razvoju kako grada tako i ovog Sveučilišta. Zajedno doprinosimo razvoju Zadra i regije. Sveučilište je u zadnjih devet godina napravio značajne iskorake kao i projekte i ovo Sveučilište nam je potrebno, rekao je gradonačelik Vrančić.
Rektor zadarskog Sveučilišta Ante Uglešić obratio se svim nazočnima svojevrsnim podsjtnikom protekle godine te najavio nove planove i projekte.
– Unatoč nedostatku sredstava odlučno smo gradili ovo Sveučilište. Nastavljamo dalje s novim projektima i zahvaljaujem se ovim putem svim profesorima koji su doprinijeli u širenju znanja, rekao je rektor Uglešić.
Sveučilište u Zadru tako u novoj godini kreće s pokretanjem časopisa, objavljivanjem biografije radova djelatnika Sveučilišta. Za sljedeću obljetnicu najavljuju i monografiju Sveučilišta. U programu i projektima našle su se i otvaranja ljetnih škola, novog kampusa kao i knjižnice. Potpisano je 50 ugovora o suradnji sa svjetskim Sveučilištima, a rektor je naglasio kako je prošla godina bila najplodnija s ukupno 21 doktoratom i 9 magisterija te najavio razvoj doktorskih studija na razini Republike Hrvatske.
Svečanost su upotpunili Branka Aždajić na klaviru izvođeći “Polko Slava” Nikole Strmića, Nela Šarić, sopran, Željko Zaplatić, bariton i Branka Aždajić, klavir u izvedbi “Il nostro amor”, kao i Akademski zbor Sveučilišta u Zadru koji su otpjevali “Lijepu našu” te na kraju akademsku himnu “Gaudeamus”.
Rektorovu nagradu ove godine Sveučilište u Zadru dodijelio je Tefku Saračevići, svjetskom znanstveniku. Pročelnica Odjela za knjižničarstvo, Tatjana Aparac Jelušić rekla je nekoliko riječi o životu i djelu Saračevića. Profesor emeritus Sveučilišta Rutgers, USA, za izuzetan doprinos u znanstveno-nastavnom radu u polju informacijskih znanosti dodjeljena je ova nagrada. Pokretač je  inicijative za dodjelu ovog počasnog doktorata je Odjel za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru uz podršku Odjela za sociologiju i Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
– Hvala! Primam počast s velikim ponosom. Zadar je postao svjetionik širenja znanja. Ovaj počasni doktorat ponos je za zajednicu. Ja sam sretan čovjek! Imam dvije domovine. Hrvatska mi je dala osnovne vrijednosti, a Amerika priliku, rekao je Tefko Saračević nakon primanja počasnog doktorata.
Rektorovu nagradu za najuspiješnijim studentima dobili su. Tereza Kaurinović, Đurđina Lakošeljac, Irena Pavela, Denis Radoš, Matko Sorić, Gabrijela Vidić i Krešimir Vuković.
Zaslužnim djelatnicima Rektorova nagrada pripala je Mariji Crljenko, Petru Čovi, Davoru Deviću i Ankici Križanac.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Filipinka otkriva kako od hrvatske plaće uzdržava obitelj: Ostane mi i džeparac

Objavljeno

-

By

izvor: N1

Svakodnevno svjedočimo da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika – od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.

Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.

“To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća”, kaže Meira.

Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju nam i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.

“Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu”, rekla je Doris Milić, direktorica hotela.

“Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika”, tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.

Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu. “Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Naše su sugovornice zadovoljne onim što im je pruženo – od rada do uvjeta življenja. “Kakav je vaš smještaj? U savršenom redu. Izvrstan”, kaže Meira.

“Mjesto je samo za sebe lijepo. Jako je ugodno živjeti ovdje, a i ljudi su isto tako veoma dragi”, potvrđuje i njezina sunarodnjakinja Jade.

I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.

“Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada”, kaže Sever.

Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci. “Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto”, smatra Jagodin.

“Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara”, dodaje Milić.

Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka u EU-u

Objavljeno

-

By

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji, navodi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 

Po smrtnosti od raka lošija samo Mađarska 

Hrvatska je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25% više od prosjeka Europske unije. Lošija je samo susjedna Mađarska.

Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući dušnik i dušnice (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (1264) i prostate (809).

 Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).

Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, ali Hrvati mnogo manje od prosjeka Unije sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Na to se rjeđe odazivaju stanovnici u ruralnim područjima te nižeg stupnja obrazovanja i dohotka, stoji u izvješću OECD-a.  

U vrhu po pretilosti i pušenju

U izvješću također piše da Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.

Pušenje, prekomjerna tjelesna težina i pretilost te onečišćeni zrak veći su čimbenici rizika od raka u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a.

Iznadprosječna smrtnost od raka, ograničen pristup liječenju 

Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a. Prema procjenama IHME-a (Institute for Health Metrics and Evaluation) 2019. je zbog raka izgubljeno 282.113 godina života ili 6641 na 100.000 stanovnika, 15 posto više od prosjeka EU-a (5717) u istoj godini. 

Istovremeno su ukupni troškovi liječenja raka za 11 posto veći od prosjeka bloka.

U izvješću se upozorava da nedostatak zdravstvenih radnika i medicinske opreme ograničavaju pristup liječenju raka u Hrvatskoj.

Što Hrvatska čini?

Hrvatska je u prosincu 2020. predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka od 2020. do 2030. Iste godine je postala prva članica EU-a koja je uvela nacionalni probir za rano otkrivanje raka pluća. Napredovalo se u organizaciji palijativne skrbi, ali nedovoljno, navodi se u izvješću.

Hrvatima su besplatno dostupna dva cjepiva za smanjenje incidencije infekcija povezanih s rakom: cjepivo protiv virusa hepatitisa B, koji se povezuje s rakom jetre, i cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji se povezuje s rakom vrata maternice i drugim vrstama raka, dodaje OECD.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Novo upozorenje: Koristite li usluge ove banke mogli bi biti na meti prevaranata

Objavljeno

-

By

Izvor: Unsplash

Upisivanjem svojih pristupnih autorizacijskih kodova isti se prosljeđuju prevarantima.

Odjel za nadzor i sprečavanje prijevara (ONSP) upozorava na pojačanu aktivnost prevaranata koji su plaćenim oglasom na Googleu postavili lažnu poveznicu na stranicu HPB Internet bankarstva, prenosi Poslovni dnevnik.

Otvaranjem lažnog linka otvaraju se poveznice koje upućuju na prijevarnu/lažnu stranicu HPB Internet bankarstva.

Upisivanjem svojih pristupnih autorizacijskih kodova oni se prosljeđuju prevarantima što za posljedicu može imati neovlaštene transakcije po računu i/ili probleme u korištenju internetskog bankarstva banke.

Legalne stranice HPB Internet Bankarstva su:

Internet bankarstvo za građane: ibg.hpb.hr – https://ibg.hpb.hr/HPB.RIB.Web/

Internet bankarstvo za poslovne subjekte: ibps.hpb.hr – https://ibps.hpb.hr/HPB.iBank.IBPS.Web/

Kod korištenja usluga internetskog poslovanja potrebno je koristiti isključivo navedene linkove.

Preporuka je banke:

– prilikom pristupanja digitalnim uslugama HPB-a dodatno provjeriti linkove Banke u pregledniku

– provjerene i izvorne linkove pristupa spremiti i koristiti unutar opcije “favorit”
– ne slijediti i ne koristi linkove zaprimljene unutar zaprimljenih e-mail, SMS, Viber, WhatsApp poruka,
– ne slijediti i ne koristi linkove dobivene prikazom putem Googleove tražilice

Stoga se poziva sve klijente Hrvatske poštanske banke d.d. na dodatnu pažnju i oprez.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu