Hrvatska
Nemamo za znanost, ali imamo za luksuz Crkve

– Mijenjam osam oniksa za jednu post-doc stipendiju, rekao nam je na početku razgovora jedan od dvadesetorice hrvatskih znanstvenika kojem je nedavno Nacionalna zaklada za znanost i visoko školstvo odbila odlazak u inozemstvo na specijalizaciju. Naš sugovornik tražio je pomoć države za specijalizaciju u inozemstvu u iznosu od oko 20.000 eura, što je oko 1500 eura mjesečno, no iako udovoljava uvjetima natječaja i ispunjava sve uvjete, zbog nedostatka financijskih sredstava dobio je na kraju odbijenicu.
Od društva znanja, kako su nam tepali do prije tri godine u vrijeme Ive Sanadera, došli smo do društva seljaka Jadranke Kosor koja je pozivala Hrvate da budu pastiri, a sudeći prema zgradi HBK koju financiraju i hrvatski porezni obveznici došli smo do i društva mračnog srednjeg vijeka gdje se vjera cijenila više od znanosti.
– Jasno mi je, nema se para i gotovo, takva nam je država. Možda bi bilo bolje da se izdvaja više za znanost, no onda treba nekom drugom uzeti. Jasno mi je i da je to stvar politike. Međutim, kad čovjek pogleda da nedostaje nekih dva do dva i pol milijuna kuna za ostalih dvadeset kandidata za specijalizaciju, a da s druge strane svake godine državna izdvajanja za Crkvu rastu za 10-tak milijuna kuna čovjek se zapita je li moglo dio toga i kod nas u znanost”, kaže nam sugovornik dodajući kako ga boli kada vidi da Crkva troši na oniks i ostali luksuz hrvatskih svećenika.
Kako smo provjerili, Hrvatska zaklada za znanost, koja je je proistekla iz Ministarstva za znanost i obrazovanje, godišnje za program “Priljev mozgova” i “Izobrazbu doktoranata” godišnje izdvoji oko 2 milijuna kuna što je u biti novac s kojim raspolažu od države.
Pedeset posto veći interes za specijalizaciju u inozemstvu
– Što se tiče konkretno programa Postdoc proračun određujemo krajem godine za sljedeću godinu, a za 2010. godinu iznosio je 2 milijuna kuna. Proračun je određen sukladno interesu u tekućoj godini i do sada je uvijek taj iznos bio dovoljan s obzirom na interes. Međutim u 2010. godini interes je znatno porastao te je bilo gotovo 50 prijava na ovaj program, dok je proteklih godina prijava bilo oko 20, tako da smo u 2010. godini bili limitirani sa sredstvima, kaže nam Ivan Šuljić, programski koordinator Hrvatske zaklade za znanost.
Što se tiče stipendija situacija je gotovo ista kao i programa Postdoc. Godišnji proračun za ovaj program je do sada bio 2 milijuna kuna, a prijava je bilo više nego u programu Postdoc, a sredstva su nešto niža. Valja naglasiti kako se tu ne radi o klasičnim stipendijama već o financiranju boravka doktoranada u inozemstvu koji se u sklopu svog doktorskog studija dodatno obrazuju u inozemstvo od 3 do 12 mjeseci, a Zaklada najbolje ocijenjenim kandidatima pokriva putne troškove te troškove boravka.
No, unatoč većem interesu i većem broju prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uvjete za specijalizaciju u inozemstvu sredstva namijenjena za financiranje programa u 2011. godini smanjena su sukladno financijskim sredstvima!
Kada smo već kod usporedbi koliko se izdvaja za znanost, a koliko za duhovno recimo da se Crkvi iz državnog budžeta daje 270 milijuna kuna, grozno zvuči podatak da Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu iznosi tek mršavih osam milijuna kuna.
Samo blenda na fasadi nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije od poludragog kamena oniksa stoji 2000 eura po četvornom metru, što bi se dalo primjerice usporediti da je nedavno za stipendiranje 10.527 učenika i studenata iz Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja Domovinskog rata i njihove djece u ovoj akademskoj godini izdvojeno 65 milijuna kuna. Odnosno malo manje od 6 tisuća kuna po glavi za cijelu akademsku godinu. Niti pola četvornog metra fasade zgrade.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






