Connect with us

Hrvatska

Nemamo za znanost, ali imamo za luksuz Crkve

Objavljeno

-


– Mijenjam osam oniksa za jednu post-doc stipendiju, rekao nam je na početku razgovora jedan od dvadesetorice hrvatskih znanstvenika kojem je nedavno Nacionalna zaklada za znanost i visoko školstvo odbila odlazak u inozemstvo na specijalizaciju. Naš sugovornik tražio je pomoć države za specijalizaciju u inozemstvu u iznosu od oko 20.000 eura, što je oko 1500 eura mjesečno, no iako udovoljava uvjetima natječaja i ispunjava sve uvjete, zbog nedostatka financijskih sredstava dobio je na kraju odbijenicu.
Od društva znanja, kako su nam tepali do prije tri godine u vrijeme Ive Sanadera, došli smo do društva seljaka Jadranke Kosor koja je pozivala Hrvate da budu pastiri, a sudeći prema zgradi HBK koju financiraju i hrvatski porezni obveznici došli smo do i društva mračnog srednjeg vijeka gdje se vjera cijenila više od znanosti.
– Jasno mi je, nema se para i gotovo, takva nam je država. Možda bi bilo bolje da se izdvaja više za znanost, no onda treba nekom drugom uzeti. Jasno mi je i da je to stvar politike. Međutim, kad čovjek pogleda da nedostaje nekih dva do dva i pol milijuna kuna za ostalih dvadeset kandidata za specijalizaciju, a da s druge strane svake godine državna izdvajanja za Crkvu rastu za 10-tak milijuna kuna čovjek se zapita je li moglo dio toga i kod nas u znanost”, kaže nam sugovornik dodajući kako ga boli kada vidi da Crkva troši na oniks i ostali luksuz hrvatskih svećenika.
Kako smo provjerili, Hrvatska zaklada za znanost, koja je je proistekla iz Ministarstva za znanost i obrazovanje, godišnje za program “Priljev mozgova” i “Izobrazbu doktoranata” godišnje izdvoji oko 2 milijuna kuna što je u biti novac s kojim raspolažu od države.
Pedeset posto veći interes za specijalizaciju u inozemstvu
– Što se tiče konkretno programa Postdoc proračun određujemo krajem godine za sljedeću godinu, a za 2010. godinu iznosio je 2 milijuna kuna. Proračun je određen sukladno interesu u tekućoj godini i do sada je uvijek taj iznos bio dovoljan s obzirom na interes. Međutim u 2010. godini interes je znatno porastao te je bilo gotovo 50 prijava na ovaj program, dok je proteklih godina prijava bilo oko 20, tako da smo u 2010. godini bili limitirani sa sredstvima, kaže nam Ivan Šuljić, programski koordinator Hrvatske zaklade za znanost.
Što se tiče stipendija situacija je gotovo ista kao i programa Postdoc. Godišnji proračun za ovaj program je do sada bio 2 milijuna kuna, a prijava je bilo više nego u programu Postdoc, a sredstva su nešto niža. Valja naglasiti kako se tu ne radi o klasičnim stipendijama već o financiranju boravka doktoranada u inozemstvu koji se u sklopu svog doktorskog studija dodatno obrazuju u inozemstvo od 3 do 12 mjeseci, a Zaklada najbolje ocijenjenim kandidatima pokriva putne troškove te troškove boravka.
No, unatoč većem interesu i većem broju prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uvjete za specijalizaciju u inozemstvu sredstva namijenjena za financiranje programa u 2011. godini smanjena su sukladno financijskim sredstvima!
Kada smo već kod usporedbi koliko se izdvaja za znanost, a koliko za duhovno recimo da se Crkvi iz državnog budžeta daje 270 milijuna kuna, grozno zvuči podatak da Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu iznosi tek mršavih osam milijuna kuna.
Samo blenda na fasadi nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije od poludragog kamena oniksa stoji 2000 eura po četvornom metru, što bi se dalo primjerice usporediti da je nedavno za stipendiranje 10.527 učenika i studenata iz Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja Domovinskog rata i njihove djece u ovoj akademskoj godini izdvojeno 65 milijuna kuna. Odnosno malo manje od 6 tisuća kuna po glavi za cijelu akademsku godinu. Niti pola četvornog metra fasade zgrade.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu