Nekategorizirano
TKO SE MAČA LAĆA …
Ljudi skloni glorificiranju pravde i pravednosti, kada ih nema, najčešće se tješe izrekom: Tko se mača laća, od mača će i poginuti. Uglavnom i pogode i tako izreci potvrđuju vitalnost. Ona se prilagođava u turbulentnim vremenima poput ovih i ovdje i tada se pretvara u svoju blažu varijantu poput sve prisutnije: Pravda je spora, ali dostižna.
Svjedočimo igrokazu koji za predložak ima navedenu izreku, odvija se na prostoru Lijepe naše (i šire), a glavnu rolu igra njena najmoćnija heroina, nezaobilazna gospođa Kosor, koja je u prvom činu postala opsesija gledatelja svih uzrasta te interaktivne predstave. Od vrtićkog uzrasta, kojima se nametnula osobnim prisustvom, do ostalih na koje djeluje opsesivno iz manje ili veće udaljenosti. Popušili smo i očekuje se drugi čin, „mač uzvraća udarac“.
Priča, na kojoj se temelji predstava, svima nam je nažalost dobro poznata. Ne iscrpljujemo se praćenjem radnje, već smo usredotočeni na umjetničke dosege glavne glumice, koja vješto rješava zaplete i vodi ka jedinom cilju sadržanom u predlošku.
Odgledali smo prvi čin u kojem nositeljica radnje bjesomučno vitla mačem sjekući sve pred sobom, najprije granu na kojoj je godinama sjedila, a onda uokolo dok nije opustošila sve oko sebe ne vodeći računa o kolateralnim žrtvama, publici, koju u zanosu ne primjećuje, a čini se da joj baš to podstiče umjetnički izražaj.
Nažalost, to nije teatar, pa ni cirkus, jer se u njima greške skupo plaćaju i rijetko ponavljaju zbog čega postoje stroga i nezaobilazna pravila, već pravi pravcati život nesretnih građana Hrvatske, koji umjesto poslijeratnog pobjedničkog zanosa i nade u bolje sutra, preživljavaju poniženi svatko na svoj način, uglavnom proporcionalno doprinosu stvaranju Države.
Gospođa Kosor, predsjednica hrvatske Vlade, a prethodno njena potpredsjednica (i nositeljica drugih visokih državnih funkcija kao da je jedina u Zemlji), krajnje neuvjerljivo, „sjekući glave“, stvara prostor za neometanu i neograničenu vladavinu državom i narodom, koji se, da je sutra Božić, više ne može izdržati. Neuspjela kopija Evite Peron i Marije Antoanete, trasira novi put koji ima samo jedan smjer – pravac bezizlaz. Onaj bezizlaz koji vodi na dno, koji su prošli mnogi narodi poslije višestoljetne kolonijalne podjarmljenosti, koji su zadnji po svemu osim po nesreći. Ili onaj, koji još nedavno srednjerazvijenu europsku zemlju vodi na razinu posljednjih, plemenskim ratovima osiromašenih, afričkih država.
Da „Hrvatska srlja prema ekonomskom kolapsu“, zaključuju mnoge kompetentne međunarodne institucije i, nažalost, ne tvrde ništa novo i nama nepoznato, ali bal traje i šefica s lakoćom kupuje tisuću skupih automobila za čuvare svog genija. Doduše, štedi na vodi što je rezultat baš te genijalnosti, po svemu potpuno autorskog djela, koje više od bilo čega oslikava sadašnjost i budućnost ovog naroda.
Mač se polako okreće i zasijeca gospodara, baš kao u izreci. Polamilijunska respektabilna sila, respektabilnog imena – Branitelji iz domovinskog rata, koje je Gospođa uzgajala da budu baš kakvi jesu, okreću se od nje, doduše bojažljivo, nadajući se da će, svemoćna kakva je uvijek bila, „šaptom“ riješiti njihove probleme. Ne vide da su stvoreni za jednokratnu upotrebu, da su iskorišteni i da upravo tako i završavaju. Dok je trajalo bilo je lijepo, no sada Gospođa ima druge prioritete. I veće svetinje su padale, ako su bile prepreka ostvarenju njenog poslanja. Tko još na ovom Planetu, u vrijeme popodnevnog odmora, može nazvati predsjednika druge države u vezi problema iz domene pravosuđa i priču isti čas prodati svojoj „respektabilnoj sili“, tko može reći kapitalistima da ne otpuštaju radnike, bankarima da smanje kamate, ili trgovcima da ne dižu cijene, osim Gospođe? Druge zemlje to rješavaju godinama, u pravilu bezuspješno, jer njihove vođe su tek odabranici naroda, da budu prvi među jednakima, bez privilegija poslanja.
Ako za postojeće stanje potražimo parabolu, nezaobilaznim se čini film Hala Ashbyja, “Dobro jutro mister Chance„ iz 1979., s nezamjenjivim Peterom Sellersom. Ta tragikomedija i satira, koja je danas i ovdje aktualnija nego ikada i igdje, govori o nesretnom i neukom vrtlaru čije su nebuloze, od lokalnih političara proglašene metaforičkim izražavanjem filozofske misli i nesretnika dovele do respektabilne državne i političke razine. Razlika je jedino u tretmanu „svete nevinosti“ junaka filma, koje u našem slučaju nema jer junakinja nije ni sveta ni nevina.
U godini obitelji, koja je u stanju kakvom ga je( u mnogome) stvorila naša heroina, zatečeno stanje će blagosloviti sam Papa. No, često nam se čini da i Bog ima opoziciju koja ovdje vodi kolo i to mnogo efikasnije od naše, političke, ovozemaljske.
Tko god se posljednjih dana našao na ovim stranicama neće biti iznenađen ni sadašnjim ni daljnjim razvojem događaja. Jer, baš kako je predviđeno, u domove nam stigoše Ona i Jastreb senior i „prodaše“ priču koju vam, zbog elementarnog poštovanja, ne želim prepričavati. Taman smo pomislili da većega jada od postojećeg ne može biti. Doduše, ostavljena je mogućnost da i među Jastrebovima egzistira podvrsta skupljača, a ne lovaca, Milvus migrans, koji ponekad nisko lete.
Onaj tko šuška vrećama kostiju radi vlastitog održanja, polako ali sigurno stvara pretpostavke za nove kosti. Ne po egipatskom predlošku, kako prijeti „strateg“ Jastreb senior, jer su se tamo žrtvovali za bolji život, već po predlošku starom više od 7o godina, a to baš nikome neće donijeti dobro, jer u borbi s duhovima se ne može pobijediti.
Kad bolje razmislim, bolje niti ne zaslužujemo, ostaje nam tek nada u vitalnost izreke s početka.
Neka događanja ipak ohrabruju.
Nekategorizirano
Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama
Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.
Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.
Sve više prijevara na platformama za rezervaciju
Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.
Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.
Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.
Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?
Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.
Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.
Povrat novca može potrajati tjednima
Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.
Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.
Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
KUKLJICA / U srijedu je Gospa od sniga – blagoslov kipa i tradicionalna procesija brodovima
OPASNE TEMPERATURE / Kardiolog upozorava: Ovako se zaštitite od ljetnih vrućina
Horoskop za 2. kolovoza 2026.
FOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
ŠPICA na +40
Nutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
Znanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
INICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru
Gradnja Olimpijskog bazena na VIšnjiku ide planiranom dinamikom; završeni radovi iskopa
GDJE ZA VIKEND? / U Poličniku Gastro večer i Dražen Zečić; u Posedarju Trka magaraca i koncert Marka Škugora
VIDEO / Glazbenik Ivica Sikirić Ićo oduševio više od 30 tisuća ljudi izvedbom Cesarice na “Tragu u beskraju”
NE TREBA VAM MAJSTOR / Vodoinstalater otkrio jednostavan trik za začepljeni odvod: Štedi vrijeme, novac i živce
VIDEO / Razigrani dupin već se danima kupa s djecom u Maslenici. Pogledajte…
(VIDEO) ZADAR OSVANUO USRED LONDONSKOG METROA! Zadranka koja živi u Londonu ostala bez riječi: “Morala sam odmah fotografirati”
VIDEO / Novi nastavak turističkog spota sniman u Zadru; Modrić i Malkovich u glavnim ulogama
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”
Ivan
15. veljače 2011. at 21:07
Nepogrešivi ste u svojim analizama i predviđanjima.
grozni-zd
15. veljače 2011. at 22:27
Završavate tekst da “Neka događanja ipak ohrabruju” a ja što više čitam Vaše tekstove nemirnije spavam i bojim se za budućnost djece jer podkrijepljujete moja razmišljanja od kojih biježim…kud plovi ovaj brod…što će ostati od Hrvatske…ideala…poštenja…