Hrvatska
Otvoreno pismo-reakcija na rušenje zgrade Zaraušek u Zadru

Gdje i kako započeti…
U ovom pismu neću se baviti pozadinom rušenja zgrade Zaraušek, da li se radi o kojekakvim interesima, pogodovanjima i “pripremanju terena” za danas popularne malverzacije ili samo o genijalnoj viziji razvitka našeg grada po principu “sruši da bi napravio parking”. Nadalje, iako je to dio i moje struke, tema neće biti ni maćehinski odnos zadarskih konzervatora prema graditeljskom nasljeđu ovoga grada i njihovim kriterijima valorizacije na primjerima kojih bi se moglo nabrojiti napretek, pogotovo kad se radi o arhitektonskim ostvarenjima 20. stoljeća.
Ovdje će se govoriti o višedesetljetnom sramotnom odnosu gradskih vlasti prema nezavisnoj kulturnoj sceni i o stanju svijesti o infrastrukturnoj podršci koju bi jedan grad morao osigurati tom društveno-kulturnom “organu” koji bi u svakom gradu morao biti jedan od najvitalnijih. Naime, nezavisna kulturna scena bi trebala biti jedna od glavnih platformi za razvoj kreativne energije, mjesto susreta i razmjenjivanja ideja, konstruktivnih misli i vizija, mjesto formiranja novih društveno-kulturnih, pa ako hoćete i političkih pokreta, te općenito novih pogleda na život u cjelini. Platforma koja će iznjedriti neke nove genijalne umove, ali isto tako i educirati i osposobiti pojedinca za dostojanstven pristup životu u današnje vrijeme globalne dekadencije, otuđenja i svih ostalih negativnih posljedica ljudske bahatosti i pohlepe u kojem grca ovaj svijet.
Međutim, percepcija gradskih vlasti, a nažalost i šire javnosti, je takva da se čitava ta scena etiketira kao gomila pijanaca i narkomana koji unište sve čega se dotaknu i kvare idiličnu sliku tritisućljetnog nam voljenog grada. I što je najgore, djelomično ste u pravu. Ali zapamtite, i vi ste ti koji ste svojim sustavnim zanemarivanjem odgojili nove generacije mladih koji nakon što dobiju porciju pranja mozgova u školskim klupama, bezglavo srljaju u prvi najbliži dućan i opskrbljuju se enormnim količinama tekućih opijata, pripremajući se tako za pohod i haranje zadarskih ulicama. Slika toliko često viđena u posljednje vrijeme. I tako ona u teoriji već isklišeizirana izreka “na mladima svijet ostaje”, pretvorila se u praksi u užasavajuću ” mladima ništa ne preostaje” – osim igle, boce i ulice. Na svu sreću, i u takvim okolnostima dogodi se da se netko ipak uspije oduprijeti većini i formira svoju osobnost i pozitivne životne stavove. Na žalost, takvi primjeri su rijetki.
Počevši od Doma hrvatske mladeži, toliko bolne teme i trakavice koju također neću otvarati, danas smo svjedoci najnovijeg primjera klasičnog zanemarivanja i zatvaranja očiju pred jednim od idealnijih rješenja udomljavanja cjelokupne nezavisne kulturne scene. Zar je stvarno moguće da gradske vlasti ne prepoznaju izuzetan rad i doprinos kulturnom životu u posljednje dvije dekade, umjetničkih organizacija i udruga kao što su Zadar Snova, Teatro Verrdi, Zadarski Plesni Ansambl i ostalih, pa tako i udruge Šigureca u posljednjih nekoliko godina. Zar sav taj uloženi trud i odricanja za dobrobit ostalih i komadić unutrašnje satisfakcije i samoostvarenja, nije zaslužio da se to goruće pitanje egzistencije čitave priče riješi dodijeljivanjem zgrade Zaraušek u svrhu njene revitalizacije i osnutka jedinstvenog kulturnog centra koji bi poslužio kao pozornica kako hrvatskim umjetnicima, tako i onima iz čitave Europe, pa i svijeta. Obrazloženje je da Grad Zadar nema novaca i da se više isplati zgradu srušiti nego uložiti u njenu obnovu. Ako već grad nema novaca, postoje europski fondovi i natječaji koji upravo financiraju takve vrste projekata i daju nepovratna sredstva za infrastrukturu u kojoj će se dalje razvijati kulturna produkcija, to već zna svaka ptica na grani. A na kojoj grani sjede ljudi u Gradskoj upravi, to samo oni znaju.
Za kraj, gledajući kroz prizmu vladajućih, ako ćemo o taktici u izbornoj godini, lukavstvo je iskazano na “vrhunskoj” razini. Da li ste svjesni koliko ste bodova mogli osvojiti dodijeljivanjem zgrade Zaraušek nezavisnoj sceni? Ovo nije poziv na revoluciju, niti nikakav bojkot, samo znam da ću ja na nadolazećim izborima prekrižiti svoj glasački listić uzduž i poprijeko…Kao što to uostalom učinim na svakim izborima. Onog trenutka kad netko zasluži moj glas, sa zadovoljstvom i ponosom ću ispuniti svoju građansku dužnost.
Vedran Miočić-Stošić, dipl. ing. arh.
predsjednik udruge
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.





Ivan
10. veljače 2011. at 21:16
Bravo 🙂
Ja
11. veljače 2011. at 7:57
E moj Vedrane.
Da ti što znaš onda bi zna da pisanjem ovolikoga teksta nisi privuka niti jednoga čitatelja, jer je već početak bija dosadan. Može biti siguran da ga nitko u GU pije pročita.
Drugo, ne znaš da križanjem listića glas daješ trenutno vladajućoj garnituri, što dosta definira tvoj intelekt.
Treće, da nešto znaš “o svojoj struci” uopće ne bi pisa neki ovakav tekst, jer bi se prvo malo zainteresira o toj zgradi a tek onda pisa ovakve gluposti.