Hrvatska
"Dok sam bio novinar, tražile su me najveće stranke u svoje redove!"

Drago Čulina, umirovljeni novinar, odnedavno predsjednik Hrvatskih labirusta-Stranke rada za Zadar i Zadarsku županiju, u intervjuu za Z NET iznio je svoje viđenje situacije u zemlji, politike i ljudi koji vladaju.
* Mogli ste uživati u zasluženoj mirovini i sa strane mirno promatrati sve što se događa oko vas. Što vas je natjeralo u politiku?
– Učinilo mi se da bih napravio grijeh propusta. Da bih propustio staviti se na raspolaganje i to besplatno raspolaganje, znači bez ikakve koristi. Dok još mogu pomoći, želim ovakvim aktivnostima pomoći našem čovjeku u ovoj hrvatskoj državi.
* Obzirom da su Hrvatski laburisti još uvijek marginalna stranka, mislite li da će peticija u kojoj tražite ostavku Vlade doprijeti do onih do kojih treba?
– U svakom slučaju, pisma će stići Vladi i ona će ih imati na uvidu. A koliko će to imati efekta… Teško je reći. Bit će upozoreni na to da rade krivo. Hoće li oni postupiti po onome što se u pismu traži, teško je vjerovati. Ja ne vjerujem. A što se tiče marginalnosti stranke, točno je da postoje dva osnovna smjera, to je desni od sredine i lijevi od sredine. I da u tom spektru čovjek politički i ideološki gledano može naći sebe. Međutim, postoje ljudi koje politička ideologija ne zanima. Zanima ih samo da dobro žive, odnosno da žive dostojanstveno, dostojno čovjeka. Ljudima treba posao, ljudima treba besplatno liječenje, besplatno školovanje. Potrebna je socijala u društvu koje danas u Hrvatskoj nema, ni na desnom, ni na lijevom spektru. Zbog toga mislim da Hrvatski laburisti nisu samo stranka za koju kažu da je marginalna. Nisam siguran i ne znam hoće li se ona razviti u nešto više od ovoga što je sada, ali u svakom slučaju mislim da je dobro da na političkoj pozornici Hrvatske postoji i ta stranka koja vodi računa o radu i o ljudima koji žive od rada. Bilo minulog, bilo trenutnog ili rada kojega tek trebaju dobiti kada završe školu. Ali želimo da školu može završiti svatko, onaj tko ima i tko nema novca.
* Mislite li da je moguće da se sadašnja Vlada povuče?
– Mislim da oni neće nikada dati ostavke. Da se grčevito bore za spas svojih fotelja i najvjerojatnije su i osjetljiviji ovih nekoliko mjeseci prije izbora, ali bit će dobro ako se potrude da naprave jedan kvalitetniji iskorak, kako bi ljudi vidjeli da postoji pomak i da postoji želja da nešto naprave. U sposobnost ljudi koji su sada na vlasti ja osobito ne vjerujem.
* Koliko ste ovome pristupili osobno, a koliko novinarski?
– Ja više nisam novinar i nisam u sukobu interesa jer kao novinar ne bih mogao biti član političke stranke i nisam htio biti. Ali kada sam prestao biti novinarom, onda sam razmišljao o tome na koji način mogu pomoći u politici zemlje. Novinara ima u meni puno jer analitički promatram ono što hrvatska Vlada radi i što se uopće događa na političkoj pozornici. Upravo ta kritičnost u promatranju zbivanja me sili na to da se kao čovjek angažiram jer više nisam dužan biti novinar.
* Jeste li vi odabrali laburiste ili su oni odabrali vas?
– Ja sam odabrao laburiste. Zanimljivo, nitko nije odabrao mene. Odabirale su me najveće stranke svojedobno, ali ja se nisam odlučio jer sam bio novinar. Na političkoj pozornici osjetio sam jednog čovjeka. Nisam znao tko je, ali sam ga čuo nekoliko puta kako govori. Čovjek koji nikoga ne psuje, nikoga ne proglašava zločincem ili kriminalcem, ne vrijeđa nikoga, ali otkriva slabe točke vladajućih. Isto tako, daje moguća rješenja vladajućima ili preporuča što treba činiti. U nekoliko navrata sam vidio da se radi o čovjeku koji pošteno misli i govori, pa sam se ja njemu ponudio. Jednostavno sam ga nazvao i rekao “gospodine Lesar, obzirom na to da govorite ono što bih i ja govorio da sam u vašoj poziciji, ili bih djelovao slično kao i vi, ako hoćete želim vam pomoći na bilo koji način”. Tako sam došao do toga da budem predsjednikom te stranke u Zadru.
* Nemate nikakvih političkih ambicija?
– Ne, ali ne znači da ću se povući i da ću ustuknuti u ovom političkom djelovanju na način da odmah kažem – ja nisam političar u prvom redu. Ja nisam osoba koja može govoriti uvijeno, koja želi govoriti uvijeno. Ja nisam političar koji može napadati ili vrijeđati bilo koga, jer to neću činiti, ali mislim da kao bivši novinar mogu ukazivati na to gdje su slabe točke, da mogu davati rješenja što napraviti.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





dragutin
16. kolovoza 2011. at 19:25
Sve o NAJNOVIJOJ POLITIČKOJ prevari zvanoj Lesarovi laburisti možete pročitati upravo ovdje – http://labur-isti.blog.hr/
Radi se samo o još jednoj marginalnoj stranci kojoj je cilj svojeg faraona instalirati u Sabor. I ništa više.