Connect with us

Hrvatska

Mišlov: "Ovakvom ribarskom politikom mogli bi ostati bez ribe i ribara"

Objavljeno

-


U prostorijama HNS-a održana je konferencija za novinare na kojoj su o problemima u ribarstvu govorili Zvonko Mišlov, predsjednik ŽO HNS-a Zadar i dogradonačelnik grada Šibenika Petar Baranović, koje je nekoć bio predsjednik strukovnog sindikata ribara.
– Uloga Zadarske županije u ribarstvu je pozitivna. Istaknuo bih koncesije za marikulturu, ribarske luke, gatove… Ribarstvo je rijetka djelatnost koja ima veći izvoz nego uvoz, započeo je Mišlov.
– Međutim, puno je tu problema. Ne postoji mreža iskrcajnih luka duž Hrvatske obale, ribari su nedovoljno informirani o zakonskoj regulativi kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, cijena otkupa ribe u EU znatno je veća (30-100%) u odnosu na otkup ribe u Hrvatskoj, počeo je s problemima Mišlov.
Naglasio je kako je ulovna kvota tuna za Hrvatsku 40 vagona, a ribari su prije 20, 30 godina lovili i do 200 vagona.
– Mislimo da kvota ne bi trebala biti manja od 100 vagona, odnosno trebala bi biti fluktuirajuća ovisno o količini tuna u Jadranskom moru.
Mišlov je rkao kako je potrebno odvojiti probleme poslodavaca u ribarstvu, obrtnika i samih ribara.
– Činjenica jest da je običan ribar prije 25 godina živio bolje uz dvostruko manji ulov, mnogi ribari gradili su kuće, školovali djecu, a danas to ne mogu. Socijalna zaštita ribara nekada je bila kvalitetna, a danas je gotovo nikakva. Oni ribari koji su otišli u mirovinu prema starom Mirovinskom invalidskom zakonu danas imaju “iznadprosiječne” mirovine, a budući ribarski umirovljenici bit će socijalni slučajevi, nastavio je Mišlov.
– Mali tradicionalni ribolov za otočane treba zadržati kao jedne od mjera za zaustavljanje snažne depopulacije otočana, a ne ga ograničiti samo na socijalne slučajeve. Tradicionalni ribolov je praktički škola ribarstva za široku bazu mlade populacije.
Mišlov je zaključio govoreći o ZERP-u:
– O ZERP-u i Gospodarskom pojasu HDZ je jedno govorio 2003. godine, a drugo sada kada je na vlasti. Govorili su za ZERP da ne znaju da li je to ptica ili kokoš, HSS je inzistirao na proglašenju ZERPA-a, a sada šute. Ovakvom ribarskom politikom ostali smo bez kokoši i ptice, a mogli bi i bez ribara i ribe.
Petar Baranović i sam je ribar sa 20-godišnjim iskustvom te je vrlo dobro upoznat sa svim problemima. Bio je i jedan od onih ljudi koji su nekoć zastupali hrvatske ribare. Baranović je naglasio kako nedavni mirni prosvjedi ribara nisu bili čin obijesti i da nažalost u najgorim trenucima dolazi na naplatu krivo vođenje politike ribarstva koja se vodi posljednjih 15, 20 godina.
– U zadnjih par godina ekonomska računica u ribarstvu bila je nategnuta, a sada imamo još 30% pada prihoda i jasno je da je situacija i više no zabrinjavajuća. Od tog posla živi puno obitelji u Hrvatskoj, rekao je Baranović.
On rješenje vidi u poduzimanju dvije vrste mjera, strateških i trenutnih koje mogu olakšati ljudima sadašnju situaciju. Posebno je naglasio problem poskupljenja plavog diesela što utječe uvelike na poslovanje.
– Ribare treba osloboditi nameta, primejrice prireza, Vlada mora znati da se treba raditi kontinuirano, a ne na mahove, upozorio je Baranović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu