Hrvatska
Mišlov: "Ovakvom ribarskom politikom mogli bi ostati bez ribe i ribara"

U prostorijama HNS-a održana je konferencija za novinare na kojoj su o problemima u ribarstvu govorili Zvonko Mišlov, predsjednik ŽO HNS-a Zadar i dogradonačelnik grada Šibenika Petar Baranović, koje je nekoć bio predsjednik strukovnog sindikata ribara.
– Uloga Zadarske županije u ribarstvu je pozitivna. Istaknuo bih koncesije za marikulturu, ribarske luke, gatove… Ribarstvo je rijetka djelatnost koja ima veći izvoz nego uvoz, započeo je Mišlov.
– Međutim, puno je tu problema. Ne postoji mreža iskrcajnih luka duž Hrvatske obale, ribari su nedovoljno informirani o zakonskoj regulativi kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, cijena otkupa ribe u EU znatno je veća (30-100%) u odnosu na otkup ribe u Hrvatskoj, počeo je s problemima Mišlov.
Naglasio je kako je ulovna kvota tuna za Hrvatsku 40 vagona, a ribari su prije 20, 30 godina lovili i do 200 vagona.
– Mislimo da kvota ne bi trebala biti manja od 100 vagona, odnosno trebala bi biti fluktuirajuća ovisno o količini tuna u Jadranskom moru.
Mišlov je rkao kako je potrebno odvojiti probleme poslodavaca u ribarstvu, obrtnika i samih ribara.
– Činjenica jest da je običan ribar prije 25 godina živio bolje uz dvostruko manji ulov, mnogi ribari gradili su kuće, školovali djecu, a danas to ne mogu. Socijalna zaštita ribara nekada je bila kvalitetna, a danas je gotovo nikakva. Oni ribari koji su otišli u mirovinu prema starom Mirovinskom invalidskom zakonu danas imaju “iznadprosiječne” mirovine, a budući ribarski umirovljenici bit će socijalni slučajevi, nastavio je Mišlov.
– Mali tradicionalni ribolov za otočane treba zadržati kao jedne od mjera za zaustavljanje snažne depopulacije otočana, a ne ga ograničiti samo na socijalne slučajeve. Tradicionalni ribolov je praktički škola ribarstva za široku bazu mlade populacije.
Mišlov je zaključio govoreći o ZERP-u:
– O ZERP-u i Gospodarskom pojasu HDZ je jedno govorio 2003. godine, a drugo sada kada je na vlasti. Govorili su za ZERP da ne znaju da li je to ptica ili kokoš, HSS je inzistirao na proglašenju ZERPA-a, a sada šute. Ovakvom ribarskom politikom ostali smo bez kokoši i ptice, a mogli bi i bez ribara i ribe.
Petar Baranović i sam je ribar sa 20-godišnjim iskustvom te je vrlo dobro upoznat sa svim problemima. Bio je i jedan od onih ljudi koji su nekoć zastupali hrvatske ribare. Baranović je naglasio kako nedavni mirni prosvjedi ribara nisu bili čin obijesti i da nažalost u najgorim trenucima dolazi na naplatu krivo vođenje politike ribarstva koja se vodi posljednjih 15, 20 godina.
– U zadnjih par godina ekonomska računica u ribarstvu bila je nategnuta, a sada imamo još 30% pada prihoda i jasno je da je situacija i više no zabrinjavajuća. Od tog posla živi puno obitelji u Hrvatskoj, rekao je Baranović.
On rješenje vidi u poduzimanju dvije vrste mjera, strateških i trenutnih koje mogu olakšati ljudima sadašnju situaciju. Posebno je naglasio problem poskupljenja plavog diesela što utječe uvelike na poslovanje.
– Ribare treba osloboditi nameta, primejrice prireza, Vlada mora znati da se treba raditi kontinuirano, a ne na mahove, upozorio je Baranović.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




