Connect with us

Hrvatska

OBISTINJENE NAJAVE Z NET-A: Miho Zrnić Marinović iza rešetaka!

Objavljeno

-


Ugledni zadarski poduzetnik Miho Zrnić Marinović nakon oko mjesec i pol dana ozbiljne istrage od jučer je iza rešetaka, prvi je jučer objavio Z NET portal. Zanimanje domaćeg pravosuđa za ovog zadarskog poduzetnika, inače, naš je portal pratio od prvoga dana, odnosno od sredine prosinca, kada je cjelovit spis o poslovanju Zrnića i njegovih tvrtki otputovao iz zadarske policije za USKOK. Obzirom na težinu prikupljenog materijala, i na činjenicu da je već tada u pritvoru bio prvi Zrnićev poslovni partner, direktor Fonda za zaštitu okoliša Vinko Mladineo, jasno je bilo da je uhićenje neizbježno i da je samo pitanje dana – ili sata – kada će se Zrnić naći gdje je danas. Od tada, dakle od sredine prosinca, isto je iščekivao i sam Zrnić koji je u više navrata, po saznanju da bi mogao biti priveden, bježao iz zemlje, no u konačnici je ipak dolijao.
Ne vjerujući da bi jedan od, smatralo se, najuglednijih Zadrana mogao dočekati ovakvu sudbinu, gotovo svi mediji u vrijeme pisanja Z NET-a o ovome što će se dogoditi pokroviteljski su stajali uz Zrnića, no i takvi su danas odustali, a njihov glavni lokalni junak preko noći je pretvoren u najobičnijeg kriminalca.
Točne informacije, dakle, a koje je jedini objavljivao Z NET portal, govore da je zadarska policija u prosincu završila obradu nad Mihom Zrnićem Marinovićem, odnosno poslovanjem njegove tvrtke “Sirovina”. U vrijeme obrade, Zrnić je policiji navodno bio nedostupan i vjerovalo se kako je, shvativši da je u obradi, privremeno bio čak i napustio zemlju.
Predmet je po dovršetku obrade ustupljen USKOK-u (prije kakvih mjesec dana) i otamo se od tada očekivao sljedeći korak prema uglednom zadarskom poduzetniku. Tako se i dogodilo. Z NET u tijeku dana donosi detalje o uhićenju godine u Zadru, kao i prve reakcije zadarskih poduzetnika i prvih Zrnićevih suradnika i prijatelja, a koji su se već počeli ograđivati o njega…

Zadarski “kralj otpada”, kapetan Miho Zrnić Marinović, otkako je jedan od novijih hrvatskih uhićenika, Vinko Mladineo, došao na čelo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine, do danas postao jedan od najuspješnijih hrvatskih biznismena. Njegova tvrtka Sirovina odlagalište je praktički preko noći postala gigant koji mahom dobiva sve najskuplje i najosjetljivije poslove za čišćenje bivših tvornica od opasnog otpada. Prije samo 10 godina, Zrnić se bavio filmskom produkcijom.
Još 2006. gotovo nitko nije znao za njegovu tvrtku. Do posla u Obrovcu. Naravno, tada je prestao snimati filmove i bacio se isključivo na otpad. Tvrtka u kojoj je od 1992. godine suvlasnik, a zaposlio se ondje tek 2004. godine, kada je Mladineo postao direktor Fonda, danas je samo u njegovu vlasništvu i posluje kao nikada dosad.
Koja je tajna tako naglog poslovnog uspjeha? Zrnić je tijekom zadnje četiri godine nizao poslove koje mu dodjeljuju država i jedinice lokalne samouprave: sanacija bazena lužine i crvenog mulja u bivšoj tvornici glinice kod Obrovca, posao vrijedan 135 milijuna kuna (navodno, jer postoji verzija da je cijena radova u međuvremenu porasla, ali nikakve službene informacije iz Fonda za zaštitu okoliša nismo mogli dobiti), zatim dekontaminacija zemljišta šibenske Tvornice elektroda ferolegura, vrijedna 20 milijuna kuna koju je prvotno platio Fond, a u konačnici će je platiti ipak građani Šibenika. Osim toga, Sirovina je sanirala zadarski Polikem, odlagalište azbesta u Vranjicu i tvornicu Salonita u Splitu – posao vrijedan preko 100 milijuna kuna.
Kod Salonita je posao stvarno vrhunski obavljen: Zrnić je na tri mjeseca zaposlio radnike bivše tvornice da oni odnose opasni otpad i tako ispao “socijalno osjetljiv”. Mediji su pisali hvalospjeve o njemu zbog toga i, uistinu, jako je pohvalno za jednu državu, kada se tvornice masovno zatvaraju, uposliti onda radnike da ih – čiste. Tek nedavno su u javnost izašle činjenice kako je i taj posao u međuvremenu poskupio. Sve je platio Fond.

Posao s PET ambalažom
Nakon pritvaranja Vinka Mladinea, smijenjenog direktora Fonda za zaštitu okoliša, u medije su izašli i navodi o malverzacijama s reciklažom PET ambalaže – oko koje se okretalo također više stotina milijuna kuna. I tu je u igri – neizbježna tvrtka Sirovina odlagalište. Što god je radio Fond na čelu s pritvorenim Mladineom, gotovo uvijek je Miho Zrnić Marinović dobivao unosne poslove.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. mate

    21. siječnja 2011. at 9:00

    a je likujete sad. pa bio je i vaš šef pritvoren pa se nije pisalo

     
  2. Zdenko

    21. siječnja 2011. at 9:07

    što je i arijana bila zatvorena???

     
    • mate

      21. siječnja 2011. at 11:21

      ne arijana nego njen mentor. ribar iz novigrada. jasnije?

       
  3. ols

    21. siječnja 2011. at 10:09

    Zanimljivo da jedino z-net piše o ovome. Na niti jednom drugom hrvatskom portalu nema vijesti o ovome, a z-net 6 vijesti vezano za zrnića. Vi nešto gadno imate protiv njega čini mi se. Prenapuhujete vijest i obmanjujete javnost!

     
  4. znaor

    21. siječnja 2011. at 12:35

    A, treba napraviti nova odlagališta i sl. , ipak je to zlatna koka. Budući da je svugdje u svijetu djelatnost prikupljanja i odlaganja sirovina uvije nastojao kontrolirati organizirani kriminal, ništa čudno da se na ovaj način bori protiv konkurencije. Nitko tu nije nevin. Kad pogledate vlasničku strukturu sličnih firmi – sve postane jasno. Te poslove, kao i buduće, planira netko preuzeti, a možemo po navici pretpostaviti tko.

     
  5. fuseli

    21. siječnja 2011. at 12:54

    Problem je što vi pišete i najavljujete spektakl mjesecima. Svaki normalan i korektan portal objavio bi ovu vijest, a sa blaćenjem bi pričekao do nekakve eventualne osude ili kazne dotičnome. Vi imate deset “vijesti” na naslovnici o istoj stvari a koja se svodi na priveden na razgovor zbog sumnje. Čitava naslovnica vam je u jednoj vijesti, da je dotični poduzetnik priveden na obavijesni razgovor i eventualno zadržan u pritvoru … malo smiješno zar ne? Mei se čini da je tu riječ o fimi i plaćanju reketa HDZ u još jednom.

     
    • miho

      21. siječnja 2011. at 12:59

      hahaha..o fimi,da. pa tvoj gazda fuseli je iz price o fimi. sto si se prepo?

       
      • fuseli

        21. siječnja 2011. at 14:12

        aj to pismeno sastavi jer nitko ne može shvatiti o čemu pričaš.
        pretpostavljam da je još jedan plaćao fimi al kad i ako isplivaju dokazi znati će se nešto više. Komentiram da je neozbiljno optužiti bilo koga bez ikakvih dokaza i čudno i smiješno je da jedan lokalni web sve svoje vijesti zasniva na crtici o privođenju zrnića. Isto tako isti portal selektira vijesti o drugim zadarskim lokalnim smutljivcima, šerifima i političarima koji su sasvim sigurno zamračili znatno više, a mogle bi im se prikrpati i razne druge kriminalne kvalifikacije. Ili je pristranost i navijanje sad objektivnost i istraživačko novinarstvo? lol indeed.

         
  6. marko

    24. siječnja 2011. at 18:33

    a najbolje da preimenujete portal u miho zrnic net…bas me zanima o cemu ces pisati kad zavrsi cila ova predstava!haha

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu