Prezime Knežević najčešće je na zadarskom području, govore podaci sa Interneta. No, Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci(500), Osijeku (300) i u Slavonskom brodu (250).
Drugo po redu zastupljenosti u zadarskom kraju jest prezime Bajlo, a slijedi Jurjević, potom Zrilić, Perić…
Knežević
Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb. Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci(500), Osijeku (300) i u Slavonskom brodu (250).
Bajlo
Prezime Bajlo nose Hrvati, najvećim dijelom iz Zadra. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Zadru. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bajla u više od 140 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu. Najveća dva migracijska pravca Bajla u prošlom stoljeću zabilježena su iz Zadra i Budinščine u Zagreb. Bajle su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (97%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Zagrebu (30), Medulinu kraj Pule (7), Puli (5) i u Opatiji(4).
Jurjević
Jurjevići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz Obrovca, a prema nekim izvorima iz Bosne. Vrlo su rijetko i Srbi (iz okolice Slunja). Razmjerno najviše Jurjevića u proteklih sto godina rođeno je u Kruševu kraj Obrovca, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Jurjević. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Jurjevića u više od šesto domaćinstava (228. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu. Glavni migracijski pravci Jurjevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Obrovca i Benkovca u Zadar. Jurjevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 114 općina i 171 naselju, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Zagrebu (250), Splitu (160), Lumbardi na otoku Korčuli (110) i u Rijeci (80).
Zrilić
Zrilići su Hrvati, najvećim dijelom iz Benkovca. Razmjerno najviše Zrilića u proteklih sto godina rođeno je u Bruški kraj Benkovca, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Zrilić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Zrilića u oko tristo domaćinstava (561. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas udvostručio. Glavni migracijski pravci Zrilića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Benkovca u Zagreb te iz Benkovca u Biograd na moru. Zrilići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 65 općina i 97 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Benkovcu (140), Zagrebu (90), Biogradu (70) i u Svetom Filipu i Jakovu kraj Biograda na moru (70).
Perić
Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb. Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).
Vukić
Vukići su uglavnom Hrvati, većim dijelom s otoka Pašmana, prema nekim izvorima iz okolice Karlobaga (Sveta Magdalena, Sveta Marija), ili iz Čepikuća kod Dubrovnika, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Daruvara) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Vukića u proteklih sto godina rođeno je u Tribnju na otoku Pašmanu, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Vukić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Vukića u oko osamstopedeset domaćinstava (132. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.Glavni migracijski pravci Vukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Trebinja (BiH) u Dubrovnik, iz Starigrada u Rijeku te iz Starigrada u Zadar. Vukići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 155 općina i 270 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zadru (300), Zagrebu (250), Rijeci (170), Splitu (120) i u Vrsima kraj Nina (120).
Zubčić
Zubčići su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada, a prema nekim izvorima iz okolice Starigrada. Razmjerno najviše Zubčića u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Zubčić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Zubčića u oko četiristo domaćinstava (402. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Glavni migracijski pravci Zubčića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar te iz Novigrada i Zadra u Zagreb. Zubčići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 107 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Pridragi kraj Novigrada (200), Zagrebu (130), Rijeci (80) i u Poličniku kraj Zadra (50).
Vrkić
Prezime Vrkić nose najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Obrovca, a vrlo rijetko i Srbi (iz Gospića). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Novim Selima kraj Omiša, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Vrkić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Vrkića u oko tristopedeset domaćinstava (391. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Glavni migracijski pravci Vrkića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Obrovca i Benkovca u Zadar te iz Omiša u Split.Vrkići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 71 općini i 111 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zadru (300), Splitu (120), Zagrebu (110), Rijeci (100) i u Dugom Ratu kraj Omiša (80).
Marić
Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb.Marići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 368 općina i 832 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2300), Slavonskom Brodu (750), Splitu (350), Osijeku (350) i u Rijeci (300).
Šarić
Šarići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a vrlo su rijetko Srbi (okolica Knina), te Bošnjaci (tuzlanska regija, BiH). Razmjerno najviše Šarića u proteklih sto godina rođeno je u Župi kraj Makarske i Dragama kraj Biograda na Moru, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Šarić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Šarića u više od dvije tisuće domaćinstava (24. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.Glavni migracijski pravci Šarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) i Doboja (BiH) u Zagreb te iz Zagvozda u Split. Šarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 276 općina i 525 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (650), Zadru (300), Rijeci (190) i u Šibeniku (180).