Hrvatska
Nastavljeno suđenje carinicima

Danas je svjedočenjem troje svjedoka na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno suđenje desetorici optuženika: sedmorici zaposlenika Carinarnice Zadar, špediterki Aleksandri Grgić iz tvrtke “Intereuropa” te vlasniku i komercijalistu TO Sentum Zadar, Tomislavu Šariću i Alesandru Lodiju. Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva carinike i špediterku se tereti za pogodovanje tvrtki Sentum prilikom carinjenja 743 tone uvezenog šećera, čime su na kraju zajedno državni proračun oštetili za više od 1,6 milijuna kuna.
Stavljajući ovjeru i svoj potpis svi carinici su prema navodima optužnice svjesno propustili naplatiti carinu prema realnoj tarifi te tako pomogli Šariću da ostvari protupravnu imovinsku korist.
Odmah na početku suđenja branitelj optiženika podnio je zahtjev za izuzećem vještaćenja Tihomira Žegreca zbog postojane sumnje u povjerenje i nepristranost vještaka. Predložio je da svi zapisi tog vještačenja izdvoje iz sudskog spisa i u odnosu na izuzeće tražio je odgodu raspreve kako bi se suoptuženicima omogućla primrema obrane. S time su se složili svi branitelji optuženika u postupku.
– Ne može vještačiti osoba koja je zaposlena u istoj ustanovi, pravnoj ili kod fizičke osobe, kao i optuženik, istaknuo je branitelj devetooptuženog, Šime Pavlović.
Izuzeću vještačenja u cijelosti se potivio zastupnik optužbe, tvrdeći da koji bi drugi ekspert mogao kvalitetno obaviti vještačenje ako ne ekspert iz carinske prakse.
-U slučajevima DNA ili toksikoloških vještačenja uvijek vještače stručnjaci MUP-a RH pa su uvijek bili neosnovani pigovori da su ta vještačenja bila pristrana jer je i kaznu i prijavu podnijela policija dao dio MUP-a RH, istaknuo je tužitelj.
Na današnjoj sudskoj raspravi svoje svjedočenje iznijeli su Gordana Vlakić, Gordana Gavran i Marko Prelas. Svi svjedoci su radili na poslovima špedicije u “Intereuropi”.
Gordana Vlakić je u to vrijeme radila kao voditeljica komercijalista i ona je sklopila ugovor o poslovnoj suradnji između Intereurope i TO Sentum, koji je potpisao Tomislavom Šarić. Prije toga preliminarne razgovore glede sklapanja ugovora vodio je Alesandro Lodi i Aleksandra Grgić. Alesandra Lodija je poznavala od prije jer je radio za tvrtku Radion. Aleksandra joj nije nikada govorila što se dogovorila s Alesandrom Lodijem, kao ni o poslovima uvoza šećera.
Na pitanje je li tko od špeditra odlazio na Carinu prilikom carinjenja robe, Gordana je odgovorila da se u trenutku carinjenja robe na kamionu od strane carinika pregledača nazočan i dipsonent špediter, a tada je disonent bio Mladen Grubišić, suprug Jasne Grubišić. Istaknula je da ne bi bilo moguće da kamion šećera ne dođe na Carinu.
Gordana Vlakić iako voditeljica nije nadzirala rad špeditera u Intereuropi, nije zabadala nos u poslove samostalnh referenata i davala je savjete ukoliko bi je nešto pitali. Aleksandra Grgić došavši na mjesto referenta preuzela je i određni broj poslova za Radion. S Alesandrom Lodijem je nastavila suradnju i nakon što je on prešao u TO Sentum, te Aleksandra Grgić nije sklapala ugovr o poslovnoj suradnji već je Lodija informirala o uvjetima rada.
Na pitanje može li se roba carinti bez tovarnog lista Gordana Vlakić nije znala, ali je pretpostavila da može. Bilo je sporno polje 44 u JCD (jedinstvena carinska deklaracija) gdje se nisu priloženi CMR (tovarni list) i certifikat o kvaliteti robe.
– Nije mi poznato to je li neprilaganje tovarnog lista i certifikata bilo samo u inkriminiranom ili u drugim slučajevima kod drugih referenata,. Ne znam je li bilo slučajeva da se carinska roba istovaruje van carinskog područja, ako je i bilo onda bi carinik trebao izaći na to mjesto putem naloga. Nije mi poznato je je Intereuropa tražila rješenje da se cariniku pregledaču omogući da izvrši pregled robe van carinskog područja, dala je iskaz Vlakić.
Bilo je primjedbi na iskaz svjedokinje pa je braniteljica trećeoptužene navela da je svjedokinja cijeli svoj radni vijek provela na poslovima špedicije a da je njeno iskazivanje uglavnom bilo ne zna, ne sijeća se i da to nije bio njen posao, pa se može tumačiti da svjedokinja nije točno iskazivala.
– Posao joj je bio vođenje posla, koooridnacija i nadzor rada u referadi, praćenje propisa i promjena. Svjedokinja svjesno prešućuje organizaciju rada i na taj način štiti njekog drugog ili sebe, rekla je braniteljica trećeoptužene.
Na to je svjedokinja odgovorila da ako je željela nekoga zaštititi da je to onda zaštita Aleksandre Grgić.
Svjedokinja Gordana Gavran iskazala je da glede uzova šećera nije potpisivala niti jednu uvoznu deklaraciju, premda se na jedinstvenoj carinskoj deklaraciji pod njezinim prezimenom i imenom nalazi potpis Aleksandre Grdić.
– Razlog zbog čega se na navedenim JCD nalazi moje ime je u tome što su te deklaracije isprintane na mojem pisaču a ne na pisaču Aleksandre Grgić. Svaki referent ima svoj pisač i isprintani dokunenti izlaze s imenom tog referenta.. Aleksandra je tada koristila moj pisač jer je njezin bio okupiran i zato su na dokumentu moje ime i prezime. Da, prilikom carinjenja robe Carini špedicija dostavlja orginal fakture i Carini se dostavlja CMR i certifikat. Inače sada ne pričam s Aleksandrom Grgić jer sam pozvana na ovu raspravu, izjavila je Gavran.
– Nikada ranije nisam čuo da bi Intereuropa radila na poslovima uvoza šećera. Ja sam čuo da su Alesandro Lodi i Aleksandra Grgić dogovarali tarifu za uvoz šećera, ali ne znam je li šefica Gordana Vlakić to čula. Sjećam se da je Alesandro Lodi prstom pokazivao na tarifni broj industrijskog šećera na kompjuteru Aleksandre Grgić. U slučajevima manjkavosti dokumentacije carinici bi vratili set papira i tražili da se dokumentacija dopuni. Da sam tada na orginalnom računu za uvoz šećera vidio korektivni lak reagirao bi, ali ga nisam vidio, izjavio je svjedok Marko Prelas.
Glavna rasprava se odgađa za 16., 17., 21., 22., 23. i 24. veljače 2011. godine s početkom u 9:30 zbog izuzeća vještačenja Tihomira Žegreca.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




