Hrvatska
Zadrani (uglavnom) ne brinu za WikiLeaks

Zviždačka stranica WikiLeaks Hrvatska kroz tjedan do dva počet će sa objavljivanjem informacija na način kako je to činila puno poznatija Assangeova zviždačka stranica WikiLeaks. Na istoj bi se, dakle, mogle naći informacije i o mnogim “interesantnim” zadarskim političarima, dužnosnicima, poduzetnicima i inima. Naravno, ne po principu “rekla-kazala”, već potkrijepljeno fizičkim dokumentima.
Kontaktirali smo, stoga, nekoliko “bitnijih” Zadrana kako bi saznali očekuju li svoje ime na tim stranicama?
Postavili smo im dva pitanja – znate li da je pokrenuta zviždačka stranica WikiLeaks Hrvatska, odnosno očekujete li da bi i vaše ime moglo biti objavljeno na toj stranici? Dobili smo sljedeće, vrlo zanimljive odgovore…
Đuro Župan, osnivač jedinice specijalne policije “Poskoci”:
– Nisam znao da je pokrenuta ta stranica kod nas. Ne očekujem svoje ime na njoj, ali nikad se ne zna. Obavljao sam nekakve poslove u prošlosti. Mislim da ipak nisam toliko značajna figura.

Ive Mustać
Ive Mustać, generalni direktor Tankerske plovidbe:
– Ne znam ništa o toj stranici i što se mene tiče – mogu slobodno. Neka pišu, ali samo istinu. Sve što je istina neka izađe na vidjelo.
Boris Babić, sudac Županijskog suda u Zadru:
– Ne znam ništa. Ja radim svoj posao. Ništa me ne može iznenaditi. I portale i novine slabo čitam. Ne obraćam previše pažnju ni kada me kude, ni kada me hvale.

Zdenko Mičić
Zdenko Mičić, direktor Košarkaškog kluba Zadar:
– Nisam ništa čuo. U svakom slučaju, ne vidim razloga zašto bi se nešto pisalo. Ali svaka javna funkcija, pa i ova na kojoj ja radim, podložna je kritici.

Božidar Longin
Božidar Longin, dopredsjednik Uprave Hrvatskih šuma:
– Nešto sam slušao po medijima o tome. Danas je sve za očekivati. Što se toga tiče, može svatko pisati o svemu.

Zvonimir Vrančić
Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Zadra:
– Nisam čuo. Ne znam zašto bi ili zašto ne bi. Čim sam gradonačelnik, može se sve očekivati. Sve javne institucije, državne i lokalne vlasti, moraju biti što je moguće više javne, pa ne bi trebalo biti straha od objavljivanja bilo kakvih informacija.
Svemir Vrsaljko, savjetnik Uprave Hrvatskih autocesta i bivši načelnik PU Zadarske
– Nešto samo o tome čuo. Totalno sam neopterećen time. Nisam uopće o tome razmišljao.
Petar Šale, bivši državni pravobranitelj, danas odvjetnik u Zagrebu:
– Nemam pojma. Objavljuju se uglavnom informacije vezane uz neke državne poslove i tajne, a ja sve što sam radio bilo je javno. Sumnjam da bi se moje ime moglo pojaviti, ali ne mogu reći da neće. Ono što je potkrijepljeno argumentima neka se objavi.

Kristijan Kapović
Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir:
– Jesam, čuo sam. Ne očekujem svoje ime, ne vidim u kojem smislu. Ako se budu objavljivali sadržaji po principu rekla-kazala onda bi se vjerojatno moje ime moglo naći tamo, ako budu samo argumentirane informacije onda ne očekujem.

Zdravko Livaković
Zdravko Livaković, bivši državni tajnik
– Nisam čuo za stranicu i ne očekujem svoje ime tamo.
Ana Lovrin, saborska zastupnica
– Nisam ništa čula. Ako je točno da će objavljivati informacije za koje budu imali fizičke argumente, onda to pozdravljam. Mislim da netko treba javnost obavještavati jer javnost ima pravo znati.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




