Nekategorizirano
Prijeti li nam masovno izumiranje vrsta?

Mnogi znanstvenici vjeruju da ljudske aktivnosti ugrožavaju raznolikost života na Zemlji. No, kroz čitavu povijest našeg planeta prirodni su događaji dovodili do perioda masovnih izumiranja vrsta. Jedna nova studija drevnih ekosustava pruža neke pokazatelje za moguća buduća izumiranja vrsta, kao i za načine očuvanja biološke raznolikosti Zemlje.
Tijekom stotina milijuna godina povijesti Zemlje, neke su vrste izumirale u redovnim intervalima, dok bi se nove pojavile. Postojalo je i pet perioda masovnih izumiranja, doba kad je dramatično nestao čitav niz vrsta. Nama najbliži takav period dogodio se prije 65 milijuna godina, kad su izumrli dinosauri.
Paleogeološkinja Alycia Stigall, sa Sveučilišta Ohio, proučava fosilne nalaze iz perioda Devona, prije 360 milijuna godina. U to doba, biosustavi mora potpuno su propali, a koraljni grebeni su nestali iz svjetskih oceana. Razina mora je porasla, pa se smanjila. Kontinenti su se približili. Sve to je pružilo uvjete za širenje invazivnih vrsta: one bi prigrabile resurse i prilagodile se novim uvjetima života, izguravajući i gušeći domorodačke vrste.
To je priča koja je, kaže Stigall, dokumentirana u fosilnim nalazima: “Vidite da su se odjednom promijenili organizmi koji su dominantni u stijenama. Glavne skupine organizama – glavne vrste koralja, glavne vrste mekušaca – koje vidimo ispod sloja krize bioraznolikosti su potpuno drugačije od onih koji su postojali nakon te krize. Dakle, došlo je do ogromne promjene u strukturi ekosustava.”
Masovno izumiranje u doba kasnog Devona bilo je drugačije od bilo kojeg drugog perioda izumiranja u povijesti Zemlje. Fosilni nalazi pokazuju da je nastanak novih vrsta potpuno stao. Stigall to naziva – krizom bioraznolikosti: “U osnovi to znači da su nove skupine, koje su pokušavale postati nove vrste umjesto da samo povećavaju svoju populaciju i budu uspješne, izgubile u nadmetanju za resurse i jednostavno izumrle. Dakle, nove vrste nisu nastajale.”
Stigall vidi paralele s današnjim svijetom u kojemu ljudske aktivnosti – poljoprivreda, industrija, rast populacije i urbanizacija – promiču invazivne vrste, ubrzavaju gubitak staništa i guraju mnoge vrste ka izumiranju. Ona kaže da je danas mnogo teže vidjeti evoluciju nove vrste ili specijalizaciju neke postojeće, jer proces nastanka vrste traje između 10 i 50 tisuća godina, dok je za uništenje vrste dovoljno i jedno desetljeće.
Stigall kaže da jednako kao što su invazivne vrste potaknule masovno izumiranje prije 360 milijuna godina, iste su sile djelatne danas: “Ono što vidimo iz tih fosilnih zapisa je da stvari koje su limitirane ili specijalizirane u svojoj ekologiji imaju daleko veći rizik od izumiranja i daleko manje šanse za uspješan razvoj u vrstu. Dakle, možda bismo trebali fokusirati resurse na vrste koje su šire adaptirane i još uvijek se nalaze u svojim prirodnim staništima.”
Stigall kaže da je šesto doba masovnog izumiranja naše vlastito, koje je počelo prije oko milijun godina kad su izumrle velike životinje poput mamuta i sabljozubog tigra. Ona kaže da je stopa izumiranja vrsta danas brža i veća nego što je viđena igdje ranije iz fosilnih nalaza: “Pred nama je čitava serija potencijalnih posljedica koje vrlo nalikuju najgorem masovnom izumiranju koje se ikad dogodilo, onom od prije 250 milijuna godina kad je izumrlo 96 posto svih živih vrsta na Zemlji.”
Stigall kaže da njezina studija naglašava dugoročne posljedice invazivnih vrsta. Što više znamo o tom procesu, kaže ona, to ćemo bolje razumjeti kako na najbolji način sačuvati bioraznolikost.
Studija je objavljena u časopisu PLos ONE, dostupnom besplatno na internetu, a prenosi je Glas amerike.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSJAJNA VIJEST ZA RAŠTANE I SIKOVO / Završena izgradnja vodovodne mreže – omogućena vodoopskrba za 1.275 stanovnika!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMobilne ambulante od sutra na terenu: zdravstvena skrb bliže stanovnicima sela, zaobalja i otoka





