Connect with us

Hrvatska

“Imamo puno duhovnih mrtvaca i tjelesnih supermana!”

Objavljeno

-


Kao i svake godine, i ove je groznica konzumerističkog obilježavanja Božića opsjela Hrvatsku. Prave, iskrene vrednote zbog kojih je poseban ovaj blagdan zamijenjene su plastičnim kesicama “modernih crkvi”, trgovačkih centara. O tome smo popričali sa najpoznatijim kritičarem, svećenikom i socijologom, don Ivanom Grubišićem.
* Slave li Hrvati uistinu Božić radi Krista i vjere, ili slave Božić radi hiperkonzumerizma kojem se prepuštaju svake godine ?
– Za Božić prevladavaju običaji, s jedne strane, a s druge strane groznica blještavila i potrošnje. Tu mjesta za evanđeoske vrijednosti, pa i za Isusov rođendan, nema.
* Kakva je socijalna premisa ovogodišnjeg Božića?
– Otužna je socijalna i društvena slika ovoga Božića u Hrvatskoj; sve više je nezaposlenih s neizvjesnom budućnošću, socijalnih slučajeva bez potrebne skrbi, upropaštenih mladih života koji se prepuštaju primitivnom „uživanju“ droge, alkohola, nikotina itd. Ono što se radi, više su vatrogasne mjere jednom na godinu, nego istinsko i sustavno rješavanje nagomilanih problema.
* Je li se više držalo do starih božićnih običaja u bivšoj državi ili u današnjoj, kada Božić slave gotovo svi? Koje su razlike i u čemu?
– Prije su prevladavale tzv. borbene polnoćke, radi represivnosti sustava, a ne toliko očitovanje vjere i prepoznatljivog čovjekoljublja.
* Što prosječan Hrvat danas smatra pod pojmom “slaviti Božić”?
– U pristupu i slavljenju Božića imamo cijelu jednu lepezu različitih sadržaja i stavova. Uočavamo samo neke fenomene. Prosječan Hrvat, može se reći, doživljava Božić kroz bogat stol, misu polnoćku i izmjenu darova te obnavljanje nekih tradicijskih i religijskih običaja.
* Slaveći Božić pretjeranom kupnjom, prejedanjem, odlaskom u crkvu samo da bi bili viđeni… nismo li skrenuli sa Kristovog puta? Ako jesmo, kojim putem danas idemo?
– Zaboravili smo bitne poruke Božića, među kojima su: čovjekoljublje, skromnost i djelotvornu ljubav. S pravog puta – Kristova davno smo skrenuli na naše stranputice i „nizbrdice“!
* Koliko je Crkva kriva za način na koji se danas kod nas obilježava blagdan Božjeg rođenja, dakle neumjerenost u svemu?
– Crkva nije prepoznatljiva iznimka u ovom kaotičnom stanju i moralnom „brlogu“. Dapače, i u crkvama se vidi raskoš nakita, zlatnog i pozlaćenog posuđa, raskošnog odjevanja i svečanih domjenaka za predstavnike političkih i društvenih institucija, ali ne i za siromahe. “Ne smrdi samo riba od glave!“ Gdje zataji čovjekoljublje i savjest, i čovjek počne „zaudarati“ od glave. Mnogi su dotukli savjest, umrtvili je! Tako, možemo reći, imamo mnogo duhovnih mrtvaca, a tjelesnih supermana!
* Postoji li krivnja Crkve za trenutno stanje u Hrvatskoj?
– Postoji i moja i Vaša krivnja. Naime, da sam ja bolji čovjek i kršćanin, onda bi i crkvena i društvena zajednica za jednog člana bile zdravije i moralnije. Posebno smo zatajili svojom šutnjom i pasivnošću prema brojnim izazovima suvremenosti.
* Što vas osobno veseli, a što žalosti uoči ovogodišnjeg Božića?
– Veseli me svaka kap dobrote, otvorenosti i solidarnosti, čovjekoljublja, pa onda domoljublja i rodoljublja. Žalosti me sve što je ovim vrijednostima suprotno i u raskoraku!
* Gdje je nestao Bog iz naših života?
– Ako se Božić ne živi svaki dan, onda je godišnja proslava puka formalnost bez izazova i sadržaja. „Gdje je ljubav, solidarnost, čovjekoljublje i prihvaćenost tu je i Bog!“ Bog kao izvor, svrha i cilj življenja davno je izbačen iz života i više služi kao parola nego vrhovni autoritet i osoba naše ljubavi.
* Zašto se Boga sjetimo samo onda kad mi trebamo njega, a nikada kad on treba nas?
– Tu su mješavine praznovjerja, prirodne religioznosti i običaja te obreda, koji su izgubili kršćanske vrednote. Pitanje je: „Tko koga više treba?!“ Mi Boga ili Bog nas! U kršćanstvu su Bog i čovjek partneri, potrebni za bilo koji učinkovit pomak.
* Nije li klanjanje crkvenim svecima optočenim zlatom i sjajem zapravo opet klanjanje “zlatnom teletu”?
– Čovjek se „klanja“ samo Bogu! „Bogu se svom klanjaj i njemu jedinom služi!“ Sam Isus nije želio vidjeti čovjeka na koljenima pred sobom! Za sebe nije tražio nikakvu čast i slavu, nije sam slavio svoje rođendane niti je to tražio od svojih učenika. Posebno nije trpio oslovljavanja osim bratstva i prijateljstva među ljudima! Sve što mi radimo navodno za Isusa radimo radi naših prohtjeva i želja, tradicije!
* Gdje počinje, a gdje bi trebao završiti dodir Crkve i politike?
– Crkva je u društvu, a ne izvan društva. Ona mora biti socijalno i društveno angažirana a stranačko politički pasivna. Pod nas je sve to obratno okrenuto. Podržavaju se određene stranke, a zaboravljena je briga za opće dobro, što bi trebala biti politika u izvornom značenju riječi.
* Kako komentirate činjenicu da su u predbožićno vrijeme trgovački centri posjećeniji nego crkve?
– Činjenica je da su trgovački centri postali suvremena okupljališta građana, a da su nam crkve sve praznije mladih i srednje životne dobi. Te trendove teško je zaustaviti! Sekularizacija je jako agresivna i sveprisutna kao neko suvremeno božanstvo.
* Je li katolicizam danas u Hrvatskoj izbor ili obaveza?
– Kod nas je oseka vjere, a plima folklornog katolicizma i prirodne religioznosti. Pitanje je koliko je naš katolicizam evanđeoski, a koliko sinonim za moćnu i snažnu, te utjecajnu Crkvu instituciju?!
* Mislite li da bi predsjednik vjernik bio bolji za Hrvatsku od predsjednika agnostika ili ateista?
– Imali smo premijera katolika, pa vidimo kako je završio! Nadam se da tako neće završiti mandat Predsjednika agnostika. Pitanje je izgrađenosti osobe, a ne kozmetičko i formalno busanje u prsa: Hrvat – katolik!
* Kako komentirate Sanaderov Božić u salzburškoj kaznionici?
– Žao mi je Sanadera kao čovjeka, supruga i oca koji ovaj Božić neće provesti u društvu svojih najbližih, nego u zatvoru iza rešetaka! Osuđujem, ako mu se dokaže zlo koje je učinio i zbog toga neka bude primjerena kazna. Naime, treba dobro razlikovati ljudsku osobu koju uvijek treba poštivati od zla koje ta osoba učini u svom životu. Zlo treba osuditi, a osobu uvijek poštivati. To je kršćanski stav!
* Jesu li Hrvati zaslužili sve ovo što im se događa, sve ove silne afere, hapšenja, krizu…?
– Dobrim odlukama kažu da je popločan i pakao. Samo su djela vjerodostojna, a ne same riječi. Treba raditi na sebi više nego što radimo! Želio bih da se iz naših života i ponašanja prepozna naše kršćanstvo kroz čovjekoljublje, socijalnu solidarnost i prihvaćenost drugoga i drukčijega. U tom vidu svim čitateljima Vašega portala želim – Sretno!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Danka

    23. prosinca 2010. at 3:33

    savršen intervju

     
  2. anarh

    23. prosinca 2010. at 7:36

    Svaka čast don Grubišiću na ovim riječima i mislima.
    Meni je samo žao što je on izuzetak od pravila i što debela većina ljudi ne zna razmišljati u ovom pravcu…zapravo, debela većina ljudi uopće ne zna razmišljati.

     
  3. Jaca

    23. prosinca 2010. at 8:31

    Svaka čast Don Grubišiću na odgovorima i Dunatovu na dobro postavljenim pitanjima. Vidi se da je intervju po PS-u.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

FOTO / PPD upozorava na novi pokušaj prevare na društvenim mrežama, prijavite ove objave

Objavljeno

-

By

Pexels

Prvo plinarsko društvo (PPD) upozorava građane na pokušaj prevare putem objava na društvenim mrežama.

U lažnim objavama, u ime PPD-a, građani se pozivaju da se uključe u investicijski program koji nudi mogućnost ostvarivanja prihoda uz ulaganje od 250 EUR.

PPD

Iz PPD-a naglašavaju kako oni ni na koji način ne traže ulaganja građana niti u zamjenu za ulaganja daje mogućnost ostvarivanja prihoda. Jedini službeni kontakti i informacije kompanije navedeni su na njenoj službenoj stranici www.ppd.hr.

“Upozoravamo građane da se radi o prevari te ih pozivamo da navedene slučajeve prijave Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske”, poručuju iz PPD-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Saharski pijesak iznad Hrvatske, evo kad će pasti s kišom…

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona zapadno od Velike Britanije spušta se sporo prema Biskajskom zaljevu. Ciklonalno polje sporo se popunjava, a nad naše krajeve u visinskoj jugozapadnoj struji dolazi nestabilan koji se toplinom i pijeskom napunio nad Saharom te vlagom nad Sredozemnim morem.

Prognoziramo da će se nebo ponovo obojati žutom bojom pijeska i to najprije na južnom Jadranu i u istočnim krajevima unutašnjosti. Zračna masa koja dolazi nad naše krajeve puna je vlage, a u nedjelju poslijepodne moguć je lokalno jak razvoj grmljavinskih pljuskova.

Danas prijepodne pretežno oblačno s pljuskovima u istočnim krajevima unutrašnjosti te na južnom Jadranu. Tijekom dana postupno razbijanje naoblake uz dulja sunčana razdoblja. Poneki kratkotrajni pljusak moguć je u Lici i Gorskom kotaru te u središnjoj Bosni.

Na Jadranu jugo u slabljenju i okretanju na jugozapadnjak. Najviše dnevne temperature od 22 do 25. Poslijepodne i u noći na subotu vedro uz formiranje jutarnje magle uz riječne tokove i po kotlinama unutrašnjosti.

U subotu će vrijeme biti malo do umjereno oblačno, jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti oko 10, a na Jadranu od 14 do 18. Nakon dizanja jutarnje magle biti će promjenjivo oblačno uz dulja sunčana razdoblja, toplo i vrlo toplo najviše dnevne temperature prognoziramo od 23 do 28 stupnjeva.

Kasno poslijepodne i navečer mogući su rijetki pljuskovi uz grmljavinu u Gorskom kotaru i Lisi te u zaleđu Jadrana. Za nedjelju prognoziramo prolaz oslabljene hladne fronte uz manji pad temperature. Hladna fronta će se brzo premještati od zapada prema istoku, a obilne oborine moguće su na južnom Jadranu i u središnjim krajevima unutrašnjosti.

Uz grmljavinu, pljuskove i udare vjetra moguća je i pojava tuče. Zbog saharskog pijeska u višim slojevima atmosfere nebo će biti mutno žučkaste boje. Do sredine idučeg tjedna promjenljivo red kiše red sunca temperatura zraka u okviru prosjeka za kraj svibnja.

S krajem tjedna trebalo bi biti toplije uz dulja sunčana razdoblja i slab razvoj dnevne naoblake te rijetke poslijepodnevne pljuskove u planinskim krajevima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Independent objavio popis: Šest manje poznatih destinacija u Hrvatskoj koje se isplati posjetiti

Objavljeno

-

By

Pexels

Osim Splita, Dubrovika i Hvara, Hrvatska nudi i neke manje poznate tradicionalne gradove i mirne otoke za istražiti i uživati na ljetnom odmoru.

Ovo su neke manje popularne destinacije za turiste na našoj obali i u unutrašnjosti, a koje imaju također dosta toga za ponuditi, prenosi Independent.

Primošten

Najbolji za: ljubitelje kafića

Samo sat vremena od turističkog središta Splita nalazi se Primošten. Zvonik crkve sv. Jurja iz 1485. uzdiže se visoko iznad popločane šetnice koja je prepuna kafića na rivi. Nakon zalaska sunca, na glavni trg stiže glazba uživo, barovi na plaži vrve ljudima, a štandovi sa suvenirima ostaju otvoreni dokasna kao primoštenske zabave.

Vis, Biševo

Najbolji za: ljubitelje povijesti

Ako želite povijest, Vis biser na hrvatskoj čistoj obali, otok je vojnog značaja prepun cvijeća. Obilasci tunela iz doba Hladnog rata, spomenik engleskog RAF-a, Titova špilja koja je bila skrovište pred nacistima tijekom Drugog svjetskog rata i još puno toga. Nastavak ABBA-e snimljen je među vinogradima i maslinicima grčko-rimskih gradova na otoku 2017. godine.

Delta Neretve

Najbolji za: avanturiste

Sjeverno od Dubrovnika, delta Neretve, na ušću rijeke Neretve koja izvire iz Bosne, ulijeva se u Jadran. Plaže, zelene doline i tirkizni plićaci idealni su za aktivne pustolovine.Kušajte lokalne delicije, sve od citrusa do žaba i jegulja.

Nacionalni park Brijuni, Fažana

Najbolje za: obilazak otoka

Ovaj jadranski arhipelag kraj Istre dom je 14 otoka prekrivenih šumom, nekoć ljetnim igralištem bivšeg jugoslavenskog predsjednika Tita. Brijunsko otočje, proglašeno nacionalnim parkom od 1983., san je za otkrivanje mjesta za kupanje, rimskih ostataka i suptropskih vrtova.

Šibenik

Najbolji za: odmor u gradu

Zamijenite Dubrovnik sjevernim Šibenikom za odmor bez gužve. Smješten na dalmatinskoj padini, lako se izgubiti u raskošnim pročeljima, srednjovjekovnim uličicama i katedrali svetog Jakova koja je pod zaštitom UNESCO-a. Tu su i četiri obrambene kamene utvrde, obala s tradicionalnim restoranima i arhipelag od 249 otoka dostojnih izleta brodom za istraživanje.

Rastoke, Slunj

Najbolji za: slapove

Slapovi Plitvičkih jezera i rijeke Mrežnice privlače mnogo posjetitelja tijekom ljetne sezone, a u unutrašnjosti se smjestilo selo Rastoke sa sličnim slapovima, kućicama i rijekama za rafting.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu