Hrvatska
“Imamo puno duhovnih mrtvaca i tjelesnih supermana!”

Kao i svake godine, i ove je groznica konzumerističkog obilježavanja Božića opsjela Hrvatsku. Prave, iskrene vrednote zbog kojih je poseban ovaj blagdan zamijenjene su plastičnim kesicama “modernih crkvi”, trgovačkih centara. O tome smo popričali sa najpoznatijim kritičarem, svećenikom i socijologom, don Ivanom Grubišićem.
* Slave li Hrvati uistinu Božić radi Krista i vjere, ili slave Božić radi hiperkonzumerizma kojem se prepuštaju svake godine ?
– Za Božić prevladavaju običaji, s jedne strane, a s druge strane groznica blještavila i potrošnje. Tu mjesta za evanđeoske vrijednosti, pa i za Isusov rođendan, nema.
* Kakva je socijalna premisa ovogodišnjeg Božića?
– Otužna je socijalna i društvena slika ovoga Božića u Hrvatskoj; sve više je nezaposlenih s neizvjesnom budućnošću, socijalnih slučajeva bez potrebne skrbi, upropaštenih mladih života koji se prepuštaju primitivnom „uživanju“ droge, alkohola, nikotina itd. Ono što se radi, više su vatrogasne mjere jednom na godinu, nego istinsko i sustavno rješavanje nagomilanih problema.
* Je li se više držalo do starih božićnih običaja u bivšoj državi ili u današnjoj, kada Božić slave gotovo svi? Koje su razlike i u čemu?
– Prije su prevladavale tzv. borbene polnoćke, radi represivnosti sustava, a ne toliko očitovanje vjere i prepoznatljivog čovjekoljublja.
* Što prosječan Hrvat danas smatra pod pojmom “slaviti Božić”?
– U pristupu i slavljenju Božića imamo cijelu jednu lepezu različitih sadržaja i stavova. Uočavamo samo neke fenomene. Prosječan Hrvat, može se reći, doživljava Božić kroz bogat stol, misu polnoćku i izmjenu darova te obnavljanje nekih tradicijskih i religijskih običaja.
* Slaveći Božić pretjeranom kupnjom, prejedanjem, odlaskom u crkvu samo da bi bili viđeni… nismo li skrenuli sa Kristovog puta? Ako jesmo, kojim putem danas idemo?
– Zaboravili smo bitne poruke Božića, među kojima su: čovjekoljublje, skromnost i djelotvornu ljubav. S pravog puta – Kristova davno smo skrenuli na naše stranputice i „nizbrdice“!
* Koliko je Crkva kriva za način na koji se danas kod nas obilježava blagdan Božjeg rođenja, dakle neumjerenost u svemu?
– Crkva nije prepoznatljiva iznimka u ovom kaotičnom stanju i moralnom „brlogu“. Dapače, i u crkvama se vidi raskoš nakita, zlatnog i pozlaćenog posuđa, raskošnog odjevanja i svečanih domjenaka za predstavnike političkih i društvenih institucija, ali ne i za siromahe. “Ne smrdi samo riba od glave!“ Gdje zataji čovjekoljublje i savjest, i čovjek počne „zaudarati“ od glave. Mnogi su dotukli savjest, umrtvili je! Tako, možemo reći, imamo mnogo duhovnih mrtvaca, a tjelesnih supermana!
* Postoji li krivnja Crkve za trenutno stanje u Hrvatskoj?
– Postoji i moja i Vaša krivnja. Naime, da sam ja bolji čovjek i kršćanin, onda bi i crkvena i društvena zajednica za jednog člana bile zdravije i moralnije. Posebno smo zatajili svojom šutnjom i pasivnošću prema brojnim izazovima suvremenosti.
* Što vas osobno veseli, a što žalosti uoči ovogodišnjeg Božića?
– Veseli me svaka kap dobrote, otvorenosti i solidarnosti, čovjekoljublja, pa onda domoljublja i rodoljublja. Žalosti me sve što je ovim vrijednostima suprotno i u raskoraku!
* Gdje je nestao Bog iz naših života?
– Ako se Božić ne živi svaki dan, onda je godišnja proslava puka formalnost bez izazova i sadržaja. „Gdje je ljubav, solidarnost, čovjekoljublje i prihvaćenost tu je i Bog!“ Bog kao izvor, svrha i cilj življenja davno je izbačen iz života i više služi kao parola nego vrhovni autoritet i osoba naše ljubavi.
* Zašto se Boga sjetimo samo onda kad mi trebamo njega, a nikada kad on treba nas?
– Tu su mješavine praznovjerja, prirodne religioznosti i običaja te obreda, koji su izgubili kršćanske vrednote. Pitanje je: „Tko koga više treba?!“ Mi Boga ili Bog nas! U kršćanstvu su Bog i čovjek partneri, potrebni za bilo koji učinkovit pomak.
* Nije li klanjanje crkvenim svecima optočenim zlatom i sjajem zapravo opet klanjanje “zlatnom teletu”?
– Čovjek se „klanja“ samo Bogu! „Bogu se svom klanjaj i njemu jedinom služi!“ Sam Isus nije želio vidjeti čovjeka na koljenima pred sobom! Za sebe nije tražio nikakvu čast i slavu, nije sam slavio svoje rođendane niti je to tražio od svojih učenika. Posebno nije trpio oslovljavanja osim bratstva i prijateljstva među ljudima! Sve što mi radimo navodno za Isusa radimo radi naših prohtjeva i želja, tradicije!
* Gdje počinje, a gdje bi trebao završiti dodir Crkve i politike?
– Crkva je u društvu, a ne izvan društva. Ona mora biti socijalno i društveno angažirana a stranačko politički pasivna. Pod nas je sve to obratno okrenuto. Podržavaju se određene stranke, a zaboravljena je briga za opće dobro, što bi trebala biti politika u izvornom značenju riječi.
* Kako komentirate činjenicu da su u predbožićno vrijeme trgovački centri posjećeniji nego crkve?
– Činjenica je da su trgovački centri postali suvremena okupljališta građana, a da su nam crkve sve praznije mladih i srednje životne dobi. Te trendove teško je zaustaviti! Sekularizacija je jako agresivna i sveprisutna kao neko suvremeno božanstvo.
* Je li katolicizam danas u Hrvatskoj izbor ili obaveza?
– Kod nas je oseka vjere, a plima folklornog katolicizma i prirodne religioznosti. Pitanje je koliko je naš katolicizam evanđeoski, a koliko sinonim za moćnu i snažnu, te utjecajnu Crkvu instituciju?!
* Mislite li da bi predsjednik vjernik bio bolji za Hrvatsku od predsjednika agnostika ili ateista?
– Imali smo premijera katolika, pa vidimo kako je završio! Nadam se da tako neće završiti mandat Predsjednika agnostika. Pitanje je izgrađenosti osobe, a ne kozmetičko i formalno busanje u prsa: Hrvat – katolik!
* Kako komentirate Sanaderov Božić u salzburškoj kaznionici?
– Žao mi je Sanadera kao čovjeka, supruga i oca koji ovaj Božić neće provesti u društvu svojih najbližih, nego u zatvoru iza rešetaka! Osuđujem, ako mu se dokaže zlo koje je učinio i zbog toga neka bude primjerena kazna. Naime, treba dobro razlikovati ljudsku osobu koju uvijek treba poštivati od zla koje ta osoba učini u svom životu. Zlo treba osuditi, a osobu uvijek poštivati. To je kršćanski stav!
* Jesu li Hrvati zaslužili sve ovo što im se događa, sve ove silne afere, hapšenja, krizu…?
– Dobrim odlukama kažu da je popločan i pakao. Samo su djela vjerodostojna, a ne same riječi. Treba raditi na sebi više nego što radimo! Želio bih da se iz naših života i ponašanja prepozna naše kršćanstvo kroz čovjekoljublje, socijalnu solidarnost i prihvaćenost drugoga i drukčijega. U tom vidu svim čitateljima Vašega portala želim – Sretno!
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.





Danka
23. prosinca 2010. at 3:33
savršen intervju
anarh
23. prosinca 2010. at 7:36
Svaka čast don Grubišiću na ovim riječima i mislima.
Meni je samo žao što je on izuzetak od pravila i što debela većina ljudi ne zna razmišljati u ovom pravcu…zapravo, debela većina ljudi uopće ne zna razmišljati.
Jaca
23. prosinca 2010. at 8:31
Svaka čast Don Grubišiću na odgovorima i Dunatovu na dobro postavljenim pitanjima. Vidi se da je intervju po PS-u.