Connect with us

Hrvatska

Wikileaks-ove objave uzdrmale i hrvatske diplomate

Objavljeno

-


Na Sveučilištu u Zadru u Svečanoj dvorani održan je Okrugli stol na temu “Budućnost diplomacije nakon Wikileaks-ovih objava”. Program je otvorio Đani Bunja, zamjenik župana Zadarske županije rekavši kako Zadarska županija već ima iskustva u međunarodnoj diplomaciji te kako se nada nastavku suradnje i proširenju veza između država.
Rektor zadarskog Sveučilišta osvrnuo se na povijest zadarske diplomacije i pohvalio novootvoreni studij diplomacije kao dio projekta dubrovačkog i zadarskog sveučilišta.
– To je povijesna odluka i početak da se napravi novi korak u budućnosti diplomacije, rekao je Uglešić.
Uvodnu riječ imala je i rektorica Međunarodnog sveučilišta DIU u Dubrovniku prof. dr. sc. Janice McCormick koja se više osvrnula na sam studij te otkrila kako se za podučavanje diplomacije u Hrvatskoj odlučila upravo iz razloga jer ovoj zemlji želi pomoći izgraditi kulturu demokracije. Prof. dr. sc. Dijana Vican državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ujedno i profesorica na Sveučilištu u Zadru istaknula je Miomira Žužula kao posrednika u spajanju ova dva sveučilišta.
– Studij diplomacije trebao bi pokazati kvalitetne pomake zbog promijene u društvu i budućeg suživota u Europskoj uniji, rekla je prof. Vican.
Prva tema bila je “Kako Wikileaks-ovo objavljivanje dokumenata utječe na odnose među državama”. Moderator cijele rasprave bio je Miomir Žužul, a diplomat Davor Božinović o Wikileaksu rekao je kako je to samo puka želja jednog portala da se privuče pozornost bez obzira na posljedice te naglasio kako se diplomatski poslovi ne rješavaju putem medija. Sve je to stvar razgovora i dogovora diplomata i država, dok mediji, o čemu je također bila rasprava, ne smiju odavati tajna izvješća bilo koje diplomacije jer to može ugroziti pojedinca.
Wikileaks je uzdrmao cijeli svijet, a veleposlanici iz Izraela, Njemačke i  Italije u Republici Hrvatskoj dali su do znanja da se diplomatske stvari riješavaju u okviru tajne.  Bruno Lopandić, glavni urednik dnevnika Vjesnik pitao se:
– Što je ustvari Wikileaks i da li se u tim dokumentima nalaze i rasprave s Hrvatskom?
Veleposlanik Države Israela u Republici Hrvatskoj Yosef Amrani rekao je kako ljudi nisu očekivali ovakve informacije, no bilo je samo pitanje vremena kada će biti dostupne cijeloj javnosti. Time je dao do znanja kako cijela afera neće ugroziti diplomatske odnose s američkim diplomatima. U programu su sudjelovali i Josip Paro, Dražen Vukov Colić, vanjskopolitički komentator i Mate Granić.
Svi nazočni pohvalili su novootvoreni studije, koji za sada broji svega 15 studenata a godišnje će stajati 3.000 eura. Studentima je danas ovo bilo prvo predavanje.
Druga tema ovog okruglog stola bila je “Budućnost diplomatske struke nakon Wikileaks-ovih objava”. Rečeno je kako sve ono što je objavljeno na spornom portalu će s vremenom izblijediti, odnosno neće dobivati pozornost koju sada dobiva, no isto tako to ostaje na internetu i uvijek će se moći pročitati. Iako je danas normalno da svatko piše i objavljuje što hoće, bitno je da onaj tko piše ima vjerodostojnost. Tako je Wikileaks i prije pisao, no nije se podizala nikakva prašina dok se nije dogodilo ovo što se dogodilo.
Ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku mr. sc. Aleksandar Heina rekao je kako je bitno da onaj koji piše ima vjerodostojnost i kredibilitet. Isto tako naglasio je kako sporni portal još uvijek nije objavio nijedan konkretni dokument, već samo izmeđuostalog, sramotne razgovore među dipomatima.
– Dipolmatsko zanimanje je plemenito zanimanje i svaki dipolmat mora imati kredibilitet, transparentnost i povjerenje. Komunikacija dipolmata je jako bitna, no isto tako neke stvari se mogu izvući iz konteksta i tako izvučene mogu se u medijima krivo interpretirati, komentirao je Heina.
Što se tiče budućnosti dipolmacije, svi su se složili da je diplomacija jako bitna i da bez nje nema svijeta te se stoga ne moraju brinuti za opstanak diplomacije. Jedan od govornika naglasio je kako je bitno da se diplomacija uskladi s vremenom te da postane više od samog pregovaranja. Potrebno je diplomaciji pristupiti kao kroz marketing, s određenim ciljem i planom za ostvarenje tog cilja.
U svom završnom govoru Miomir Žužul rekao je:
– Dobar dipomat je obrazovan diplomat, odnosno jako dobro poznaje svijet u kojem živimo. Nema svijeta bez dipolmacije i jako sam optimističan da će se diplomatski odnosi i dalje razvijati pozitivno.

 

Hrvatska

Sociolog o “crnom petku”: Mi smo bića afekta

Objavljeno

-

By

Sociolog s Hrvatskih studija dr. sc. Erik Brezovec u HTV-ovu središnjem Dnevniku govorio je o fenomenu “crnog petka”, rekavši među ostalim da su ljudi bića afekta koji je u pozadini konzumerističkog društva.

Odgovarajući na pitanje zašto su trgovine pune unatoč inflaciji i relativno malim popustima, Brezovec je rekao da naše društvo funkcionira na principima konzumerističke kulture.

– Konzumeristička kultura ne leži u potrebama, jer potreba je relativno malo, ali unazad sto godina sve više se fokusiramo na želje, jer su one neutažive, afektivne i nešto što će dalje producirati daljnju društvenu potrošnju, zapravo individualnu potrošnju u okvirima te jedne nove kulture, rekao je Brezovec.

Rekao je da kupci predstavljaju racionalne razloge za kupnju određenog proizvoda u određenom trenutku, ali da se zapravo u većoj mjeri radi o pokriću za afekt koji je u pozadini konzumerističkog društva, kako bi se taj afekt legitimirao.

“Zapravo smo mi bića afekta. I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi”

Ustvrdio je da često imamo zabludu da su ljudi u instrumentalno racionalni, ali da smo zapravo bića afekta.

– I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi, rekao je Brezovec.

– Mi smo, dakako, svjesni toga da se zadužujemo, da će na kraju mjeseca to pasti na naš račun. Ali potrošnja u zadanom trenutku, u zadanoj jedinici vremena, jednostavno stvara preveliku razinu ugode koja je zapravo društveno uvjetovana, dodao je.

Brezovec je rekao da već od osamdesetih godina postoje određeni procesi koji nas vode prema potrošačkom društvu – čak i u socijalizmu počeli smo njegovati tu kulturu.

Činjenicu da su trgovački centri postali mjesto druženja također pripisuje kulturi konzumerizma, koja ne obuhvaća samo ekonomsku djelatnost potrošnje, proizvodnje ili prodavanja nego i interakcije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Crobarometar: Sve manje građana odobrava rad Milanovića, HDZ-u raste popularnost

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.

Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna.

Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, 8 posto – ne zna.

Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto. 5 posto ne zna.

No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.

Što građani kažu za predsjednika Milanovića i njegove političke poteze i istupe?

Verbalna rabijantnost koja dominira u svim istupima predsjednika Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti.

56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste.

Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se zbog opasne bakterije povlači jedna vrsta kobasica

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay/Ilustracija

Državni inspektorat izvijestio je o povlačenju s tržišta Suhe češnjovke Mesnice Kramarić zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, priopćila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Opoziv se odnosi na proizvod Češnjovka suha, polutrajna kobasica, LOT 311020226,  s rokom upotrebe do 15.01.2023..

Zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes proizvod ne zadovoljava  EU mikrobiološke kriterije za hranu

Proizvođač Suhe češnjovke je “Prerada mesa i mesnica Kramarić”, vlasnika Stjepana Kramarića iz Svetog Ivana Zeline.

Obavijest Državnog inspektorata odnosi se isključivo na navedeni proizvod, navodi se u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu