Connect with us

Svijet

Australska oporba: Assange nije nikakav mučenik

Objavljeno

-

Julian Assange je proveo prvu noć u 14 godina kao slobodan čovjek u rodnoj Australiji dok je konzervativna oporba u četvrtak upozorila vladu da osnivača WikiLeaksa ne pozdravlja kao heroja.

Assangea je u srijedu u Canberri dočekala gomila pristaša nakon što je priznao krivnju za kršenje američkog zakona o špijuniranju te ga je američki sud na pacifičkom otoku Saipanu pustio na slobodu pošto je više od pet godina proveo u britanskom zatvoru.

Njegova supruga Stella je rekla da je prerano za kazati što će Assange učiniti sljedeće i zatražila je da se poštuje njegova privatnost. “Julian namjerava svaki dan plivati u oceanu. Namjerava spavati u pravom krevetu. Namjerava kušati pravu hranu i namjerava uživati u svojoj slobodi”, rekla je novinarima u četvrtak.

Assange nije javno govorio otkako je na slobodi
Assangeovi pristaše i zagovaratelji slobode govora vide ga kao žrtvu jer je razotkrio pogrešne postupke Sjedinjenih Američkih Država i potencijalne zločine, među ostalim u sukobima u Afganistanu i Iraku kada je WikiLeaks 2010. objavio tisuće povjerljivih vojnih dokumenata i diplomatskih poruka.

Međutim, američka vlada oduvijek govori da su njegovi postupci bili bezobzirni te da je objavljivanjem imena ugrozio živote vladinih agenata. Assange nije javno govorio otkako je pušten na slobodu. Preko noći je sudac u američkoj saveznoj državi Virginiji službeno odbacio sve preostale optužbe protiv njega.

Australski zakonodavci su pozivali na Assangeovo oslobađanje nekoliko godina, a njegov je slučaj bio rijedak izvor napetosti u bilateralnim odnosima sa SAD-om. “Već neko vrijeme zatvaranje Juliana Assangea je bilo trn u tom odnosu, samo je bilo na marginama”, rekao je nezavisni zastupnik Andrew Wilkie, supredsjedatelj parlamentarnog odbora koji se zalagao za Assangeovo puštanje.

Prijetilo mu 18 kaznenih optužbi
“To je sada riješeno pa vidim razloga da se bude veoma optimističan glede bilateralnog odnosa. Taj trn je izvađen”, rekao je novinarima.

Assange, koji je sedam godina boravio u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu prije nego što je otišao u zatvor, borio se protiv svog izručenja u Švedsku zbog navoda o seksualnom napadu te izručenja u SAD, gdje mu je prijetilo 18 kaznenih optužbi vezanih za WikiLeaks.

“Nije nikakav mučenik”
Australski premijer Anthony Albanese, koji je zagovarao Assangeovo puštanje godinama prije nego što je došao na vlast 2022., telefonom mu je izrazio dobrodošlicu. Rekao je da je imao “veoma topli razgovor” s Assangeom.

Međutim, konzervativna oporba je izrazila zabrinutost što se tiče prikazivanja Assangea kao heroja nakon što je više od 10 godina proveo izbjegavajući kazneni progon, a potom priznao krivnju za samo jednu točku optužnice, odnosno za udruživanje radi dobivanja i otkrivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne obrane.

Simon Birmingham, vođa oporbe u australskom Senatu, pozdravio je Assangeovo puštanje, no rekao je da osnivač WikiLeaksa nije nikakav “mučenik” zbog curenja ogromne količine podataka.

“To nije bio novinarski čin. To nisu bili uređeni ili organizirani tekstovi. To je bilo izbacivanje podataka, izbacivanje podataka koji su procurili, što je imalo posljedice za načine na koji je SAD upravljao svojim operacijama i agentima zbog sigurnosnih rizika koji su nastali”, rekao je u intervjuu za Reuters.

“Ima nekoliko iznenađenih koji smatraju da je to bilo neprimjereno”

Upozorio je Albanesea da se ne sastaje s Assangeom i rekao da će proslava njegovog oslobađanja vjerojatno uznemiriti neke članove američkog Kongresa.

“Pretpostavljam da ima nekoliko ljudi u Kongresu i drugdje koji bi bili iznenađeni i smatrali neprimjerenim da Anthony Albanese tako javno i osobno izražava dobrodošlicu Julianu Assangeu natrag u Australiju”, kazao je.

Ministrica vanjskih poslova Penny Wong je za ABC Radio rekla da Assangeovo puštanje ne predstavlja nikakvu prijetnju za američko-australske odnose.

Američki State Department je u srijedu rekao da je njegova uključenost u razrješenje Assangeovog slučaja bila ograničena te je ponovio svoju poziciju da su Assangeovi postupci ugrozili ljudske živote iako je američka sutkinja koja je prihvatila njegovo priznanje krivnje istaknula da nije bilo osobnih žrtava.

Bijela kuća ni na koji način nije bila uključena u slučaj, rekao je njen glasnogovornik za nacionalnu sigurnost John Kirby, dodavši da je to pitanje ministarstva pravosuđa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trump kritizira Ukrajinu zbog napada američkim projektilima na Rusiju: “Ovo što se događa je ludo”

Objavljeno

-

By

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kritizirao je Ukrajinu zbog korištenja američkih projektila za napade duboko u ruskom teritoriju, u intervjuu za časopis Time objavljenom u četvrtak, što sugerira da će promijeniti američku politiku prema Ukrajini. “Ovo što se događa je ludo. Ludo. Nikako se ne slažem sa slanjem projektila stotinama milja u Rusiju. Zašto to radimo? Samo eskaliramo rat i činimo stvari gorima. To se nije smjelo dopustiti”, rekao je Trump u intervjuu za Time, koji ga je proglasio osobom godine. Predsjednik Joe Biden ukinuo je prošli mjesec američku zabranu Ukrajini da koristi američke projektile većeg dometa za napade duboko u Rusiji.

Trump je rekao da bi htio brzo zaustaviti rat u Ukrajini koji traje već gotovo tri godine.

Za Time je rekao da ima “jako dobar plan”, ali da će “on biti gotovo bezvrijedan” ako ga sada otkrije.

Rekao je također da broj ljudi koji ginu u ratu nije održiv.

“Govorim o obje strane. Zaista je prednost za obje strane da se to završi”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Šef NATO-a: Nismo spremni za rusku prijetnju, moramo prijeći na ratni model

Objavljeno

-

Šef NATO-A upozorio je da savez nije spreman za prijetnje s kojima će se suočiti iz Rusije u nadolazećim godinama i da je vrijeme za prelazak na ratni model razmišljanja.

Mark Rutte, glavni tajnik organizacije, rekao je da su članice NATO-a trošile više od 3% BDP-a na obranu tijekom Hladnog rata i ustvrdio da će buduća potrošnja morati biti mnogo veća od sadašnjih 2%, koliko Sjevernoatlantski savez propisuje svojim članicama.

“Rusija se sprema za dugoročnu konfrontaciju s nama”
“Rusija se priprema za dugoročnu konfrontaciju, s Ukrajinom i s nama”, rekao je Rutte tijekom govora u Bruxellesu.

“Nismo spremni za ono što nam dolazi za četiri do pet godina”, rekao je glavni tajnik NATO-a, dodajući: “Vrijeme je da se prebacimo na ratni način razmišljanja i drastično pojačamo našu obrambenu proizvodnju i obrambenu potrošnju.”

Također je rekao da NATO mora biti jasan u pogledu kineskih ambicija i upozorio da Peking značajno jača svoje snage i maltretira Tajvan. Rutte je rekao da je trenutna sigurnosna situacija “najgora u mom životu”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Papa pozvao na ukidanje smrtne kazne

Objavljeno

-

Papa Franjo pozvao je na nove međunarodne sporazume kako bi se smanjio teret duga s kojim se suočavaju zemlje s niskim prihodima i preusmjerilo potrošnju s oružja i vojne opreme na iskorjenjivanje globalne gladi.

U poruci uoči Svete godine Rimokatoličke crkve 2025., koja počinje 24. prosinca, Papa je rekao da su globalne klimatske promjene, ratovi, nejednak tretman migranata i druga pitanja “prijetnja opstanku čovječanstva u cjelini”.

“Nužne su promjene”
Sporadična djela čovjekoljublja nisu dovoljna, rekao je. “Kulturalne i strukturalne promjene su nužne kako bi se mogla dogoditi trajna promjena”, istaknuo je Papa.

Katoličke svete godine, poznate i kao jubileji, obično se događaju svakih 25 godina i smatraju se vremenom mira i oprosta. Ovaj Jubilej trajat će do 6. siječnja 2026.

Papin poziv uoči Jubileja bio je dio njegove godišnje poruke za Svjetski dan mira Rimokatoličke crkve, koji se obilježava 1. siječnja.

Naslov poruke koja se tradicionalno šalje svjetskim čelnicima i čelnicima institucija poput Ujedinjenih naroda jest “Oprosti nam duge naše: mir nam svoj daruj”.

“Ukinite smrtnu kaznu”
Papa je također pozvao sve zemlje da ukinu smrtnu kaznu, kojoj se Katolička crkva protivi.

Franjo je više puta tijekom svog 11-godišnjeg papinstva pozivao razvijenije zemlje da oproste dugove s kojima se suočavaju zemlje s niskim prihodima. Papa je u novoj poruci rekao da se mnoge siromašnije zemlje također suočavaju s “ekološkim dugom” zbog očekivanih utjecaja klimatskih promjena.

“Inozemni dug postao je sredstvo kontrole pri čemu određene vlade i privatne financijske institucije bogatijih zemalja beskrupulozno i ​​neselektivno iskorištavaju ljudske i prirodne resurse siromašnijih zemalja”, rekao je Papa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu